Analiza izvješća turskog SETA o utjecaju Turske na Balkanu (2. dio): BOSNA I HERCEGOVINA I KOSOVO

Nastavljamo s analizom izvješća utjecajne turske provladine think tank zaklade SETA (engl. The Foundation for Political, Economic and Social Research, turk. Siyaset, Ekonomi ve Toplum Araştırmaları Vakfı), koja se odnosi na turske investicije i gospodarsku suradnju s državama Balkana, u kontekstu usporedbe Njemačke – kao lokomotive EU, i Turske – kao države sa zajedničkim povijesnim nasljeđem sa zemljama JI Europe, i njihovih aktivnosti u toj regiji.

Kako smo naveli u prošlom broju (u kojem smo posebno obradili i tursko-albanske odnose), upravo je Balkan, pored Kavkaza, Bliskog istoka i Srednje Azije, glavna svjetska regija u kojoj se neposredno sudaraju njemački i turski gospodarski i politički interesi.

Danas ćemo proanalizirati onaj dio izvješća SETA-e koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo tj. zemlje s izrazitom (Kosovo) i blagom muslimanskom većinom (BiH).

Bosna i Hercegovina

Pitanje razvoja turskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom je tijekom rata (1992.-1995. g.) i nakon njega stavljeno na visoku razinu od strane službene turske politike. Međutim, razinu dosegnutih razvijenih političkih odnosa nisu pratili oni gospodarski. Prema statističkim pokazateljima za 2015. godinu, glavni bosansko-hercegovački trgovinski partneri po pitanju izvoza njezinih proizvoda bili su ovim redom: Njemačka, Italija, Hrvatska, Srbija i Slovenija, a Turska je zauzela tek sedmo mjesto s udjelom od 3,9%. Istodobno, izvoz svojih roba u BiH također predvodi Njemačka, a slijede je Italija, Srbija, Hrvatska i Kina, dok Turska zauzima osmo mjesto s udjelom od 4,1%.

Dominacija članica EU u gospodarskim i političkim odnosima s BiH vjerojatno će se neko vrijeme zadržati, uzimajući u obzir kako je ta država u lipnju 2015. godine s EU potpisala Sporazum o stabilnosti i partnerstvu. U veljači 2016. godine BiH je predala molbu za ulazak u EU, a već u rujnu ona je bila i prihvaćena. Treba naglasiti kako je 2015. godine na snagu stupio i sporazum o slobodnoj trgovini između dviju strana.

Trgovinska razmjena između BiH i Njemačke čak tri puta nadvisuje onu između BiH i Turske. Njemački biznis uglavnom je usredotočen na energetski sektor i obnovljive izvore energije. Ostala velika područja  njemačkog izvoza u BiH su automobilske komponente, građevinarstvo, industrija cementa, prerada različitih sirovina, proizvodnja aluminija i mlječni proizvodi.

Njemačka organizacija za međunarodnu suradnju djeluje u Sarajevu od 1993. godine, a najvažnija zadaća joj je širenje njemačkog jezika kroz obrazovne programe i plasiranje kvalificirane radne snage na rad u SR Njemačku. Od 2013. godine u Sarajevu djeluje i  Njemačka agencija za sveučilišnu razmjenu (DAAD). Berlin također snažno podupire političke i gospodarske reforme usmjerene na ulazak BiH u Europsku uniju. Općenito, postoji snažna „kulturna simpatija“ bosansko-hercegovačkog stanovništva prema Njemačkoj i Nijemcima, o čemu svjedoči i podatak, kako njemački jezik po popularnosti u školama premašuje čak i engleski. Taj se pokazatelj razlikuje u Republici Srpskoj, u kojoj je najpopularniji strani jezik ruski.

Što se tiče položaja turskog jezika u BiH, analitičari SETA smatraju kako je potpisivanje tursko-bosansko-hercegovačkog protokola iz 2015. godine pozicioniralo  turski jezik kao drugi strani jezik za učenje u BiH školama, u čemu je veliku ulogu imao i 2009. godine u Sarajevu otvoreni Institut Yunus Emre.

Upravo je taj podatak, smatraju članovi SETA, izazvao reakciju Zapadnih medija u smislu povlačenja paralela s „Osmanlijskim carstvom“. U BiH (osim njezine sastavnice RS) učenicima u školama se predlaže učenje turskog, arapskog ili njemačkog jezika. A kako broj učenika koji izabiru njemački jezik za 40 puta nadvisuje broj onih koji uče turski, nije jasno na čemu se temelji spomenuta „velika zabrinutost Nijemaca“.

I prema pokazateljima o neposrednim stranim investicijama u BiH Turska nema razloga za zadovoljstvo. U razdoblju od 1994.-2014. godine Turska je po tom pitanju zauzela tek 12. mjesto. Pritom treba naglasiti kako su dvije zemlje potpisale Sporazum o slobodnoj trgovini 2002. godine, a 2007. g. ukinute su sve carinske barijere. Iz navedenog pokazatelja proizlazi kako usprkos povijesno-kulturološke bliskosti koja turskim poslovnim ljudima olakšava pristup na BiH tržište, ta država jednostavno svojom malom veličinom nije privlačna za turske investitore.

U takvim okolnostima Turska uspjeva nadvisiti Njemačku jedino u isporuci odjeće, voća i povrća. Osim toga, Turska u BiH u velikim količinama izvozi tekstil, električne strojeve i plastiku.

Analitičari SETA na kraju izvješća o BiH izvode zaključak, kako, s iznimkom „transportnih sredstava“, po drugim pitanjima u bližoj budućnosti u toj zemlji  treba očekivati rast konkurencije između Njemačke i Turske.

Kosovo

Njemačka je bila jedna od prvih zemalja koja je 2008. g. priznala Kosovo i primala kosovske izbjeglice tijekom rata na Kosovu 1998.-1999. Turski analitičari navode kako je Njemačka imala i znatno učešće u obnovi Kosova, bilo kroz određene fondove bilo posredstvom ilegalnog biznisa. Količina neposredne financijske pomoći Kosovu od 1998. g. procjenjuje se na cca milijardu eura. Tijekom 2015. g. samo je kroz Njemačku banku za razvoj dodjeljeno oko 30 milijuna eura, čime je Njemačka zauzela drugo mjesto poslje Sjedinjenih Američkih Država. Također, nakon engleskog, njemački je najvažniji strani jezik koji se koristi na Kosovu.

Analitičari SETA kosovsko gospodarstvo smatraju „dotacijskim“ – s minimalnom vlastitom proizvodnjom Kosovo živi od međunarodne pomoći, uključno i dodatnih prijenosa novca od strane kosovske dijaspore iz Njemačke i Švicarske. Od ukupnog BDP-a države čak 1/3 otpada na inozemnu pomoć, a još 10-15% na prijenos novca dijaspore. Prema podatcima Gospodarske komore Kosova, od siječnja do studenog 2015. godine u zemlju je ušlo 316 milijuna eura direktnih stranih investicija, od čega 22% otpada na Švicarsku, 17% na Tursku, 11% na Veliku Britaniju, isto toliko na Albaniju, i 9% na Njemačku.

U 2013. g. Turska i Kosovo potpisale su Sporazum o slobodnoj trgovini. Tijekom 2015. g. turske investicije u Kosovo iznosile su 70 milijuna eura, od čega se 40 milijuna eura odnosi na projekt izgradnje i eksploatacije zračne luke u Prištini, a ostali dio na energetiku.

Spomenuti projekt Tursku pozicionira visoku i u inozemnim kategorijama. Njegova vrijednost iznosi oko 140 milijuna eura, a realiziraju ga konzorcij turskih tvrtki Li­mak i Aeroports de Lyon (Francuska). Konzorcij  Limak-Çalık ostvario je projekt izgradnje prijenosa i distribucije električne energije, a turski  konzorcij Enka i američki Bechtel investiraju 700 milijuna eura u izgradnju autoceste koja će povezati Kosovo s Jadranskim morem. Na taj će način i Turska posredno iznaći mogućnost svog izlaska na Jadransko more jer će njezin politički i gospodarski utjecaj na Kosovu permanentno rasti, a već sada nadvisuje i onaj Njemački i bilo koje druge članice EU.

Prema podatcima turskog Trgivinskog predstavništva u Prištini, na Kosovu djeluje 41 turska tvrtka-investitor. One su do kraja 2015. g. investirale 346 milijuna eura i otvorile oko 6 tisuća radnih mjesta za lokalno stanovništvo.

Općenito, na Kosovu radi 4 908 stranih tvrtki, od čega je u turskom vlasništvu njih 568. Čisto turskih firmi je 325.

Na Kosovu su aktivne i tri turske banke: Türk Ekonomi Bankası (TEB), BKT (Banka Kombetare Tregtare – u vlasništvu Çalık) i Türkiye İş Banka­sı. Također aktivno djeluje čitav niz velikih turskih građevinskih tvrtki.

U Turskoj posredstvom stipendija studira 120 kosovskih studenata, a ukupan broj studenata iz te zemlje  nadvisuje jednu tisuću.

Kako smo već naveli u prošlom broju, Kosovo je uz Albaniju jedina balkanska država u kojoj turski izvoz nadmašuje onaj njemački. Od ukupnog turskog izvoza u države Balkana, na Kosovo otpada 3,1%, a isti pokazatelj kada je riječ o Njemačkoj iznosi 0,6%.

Kosovo se od strane analitičara SETA smatra potencijalno unosnim tržištem za turske tvrtke, a također i povoljnom platformom za njihov ulazak na tržište EU.

Pritom je važno naglasiti kako su politički kontakti Turske i Kosova vrlo intenzivni i po Ankaru pozitivni. Kada je krajem prošle godine kosovski predsjednik Hashim Thaçi službeno posjetio Tursku, izjavio je kako je to njegov „najvažniji posjet 2016. godine“, a također je izrazio i punu potporu Turskoj u njezinoj borbi s „terorističkom organizacijom Fetullaha Gulena“ i općenito terorizmom.

>>> ANALIZA IZVJEŠĆA „SETAV-A“ O TURSKOM UTJECAJU NA BALKANU (1. dio)