Bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, i osoba koja je prizemnim memoarskim uratkom u vidu prošloga mjeseca objavljene knjige blatio svog bivšeg poslodavca te mu u jeku predizbirne kampanje pokušao naškoditi, očito nezadovoljan u jesen prošle godine dobivenim otkazom – John Bolton – opet bi se bavio aktivnom politikom ili barem njezinim komentiranjem u ulozi eksperta. Međutim, taj utjecajni „jastreb“ američke politike iz krugova tzv. neokonzervativaca (neoconsa) u svom spomenutom memoarskom uratku, u kojemu izruguje aktualnog predsjednika ali ga i nastoji kriminalizirati, prikazujući ga kao osobu koja zlouporabljuje svoje ovlasti i šteti nacionalnim interesima SAD-a, gotovo da i sam izlazi izvan okvira zakonski dopuštenog djelovanja, objavljujući informacije za koje mnogi (i u američkim pravosudnim krugovima) tvrde kako spadaju u državne tajne i kako upravo njihova javna objava može štetiti američkim nacionalnim interesima. Zato bi taj hladnoratovski izdanak američke politike još iz doba predsjednika Ronalda Regana, kojemu niti u XXI. stoljeću otvorene prijetnje uporabom atomske bombe protiv Sjeverne Koreje ili Irana nisu strane, trebao i zauvijek biti odstranjen iz bilo kakve ozbiljne američke političke djelatnosti. Međutim, on, očito, još uvijek dobiva medijski prostor kao „korisna budala“, najvjerojatnije u kontekstu američkih jesenskih izbora, gdje svaka njegova pojava u javnosti tu istu javnost podsjeća na njegovo literalno „remek djelo“ u kojemu na prizeman način blati njihovog i svog predsjednika i kandidata za istu dužnost i u iduće 4 godine.
Ovaj poduži uvod vezan je uz Boltonov intervju za španjolski medij ABC. Španjolce tradicionalno zanima Latinska Amerika – ta njihova kolonijalna ostavština u kojoj je Madrid i danas vrlo aktivan i gdje se (barem u jezičnom smislu, jer, osim Brazila, u tom je dijelu svijeta prvi službeni jezik upravo španjolski) on najbolje i snalazi kada je riječ o španjolskoj vanjskoj politici. A Bolton, svakako, o tome ima što reći. On je bio Trumpov kurator po pitanju Venezuele. Upravo u Boltonovo vrijeme, od siječnja 2019. g. dolazi do naglog zaoštravanja ionako loših odnosa između Washingtona i Caracasa (Venezuela je već godinama, iz epohe pok. Huga Chaveza pod snažnim gospodarskim sankcijama SAD-a), što je kulminiralo pokušajem revolucionarnog instaliranja SAD-u vjernog oporbenog vođe Juana Guaida na mjesto omrznutog Nicolasa Madura. Bolton je predlagao vrlo radikalne metode rješenja te krize, uključno i vojne, a iz toga je vremena poznat i njegov ratoboran govor na Floridi pred američkim veteranima koji su sudjelovali u propaloj vojnoj operaciji svrgavanja kubanskog revolucionarnog vođe Fidela Castra u Zaljevu svinja. Trumpu je Boltonov rizičan pristup venazuelanskom pitanju (i de facto neuspjeh) postao veliko opterećenje koje je prijetilo pretvaranjem južnog „američkog dvorišta“ u novu svjetsku krizu, i to je jedan od bitnijih razloga Boltonovog padanja u Trumpovu nemilost, koje se manifestiralo sve češćim ignoriranjem njegovih usluga pa čak i ne pozivanjem na sastanke koji su se u Bijeloj kući održavali na temu Venezuele. Na kraju je sve rezultiralo i Boltonovom ostavkom, koju je Trump objeručke prihvatio.
Dakle, španjolski medij očito misli kako im Bolton može dati zanimljive informacije po tom pitanju, a njemu to, s druge strane, daje na važnosti, miluje mu ego i potvrđuje da je on, usprkos svemu još uvijek tu, kao neki bitni „kotačić“ američke vanjske politike, nesvjestan da će ga i oni, koji su ga sada iskoristili (i još uvijek to čine) za svoje političke ciljeve, kada dođe vrijeme odbaciti kao „istrošenu krpu“ koja u politici modernoga doba više nema što tražiti. Uostalom, izdajice (a Bolton je po pitanju Trumpa upravo to, jer je bio njegova „desna ruka“ u mnogim stvarima zbog kojih ga u svojim memoarima sada ismijava ili optužuje) ne voli nitko, pa ih se i oni, koji ih iskorištavaju, vrlo brzo rješavaju, znajući kako u protivnom i sami, prije ili kasnije mogu postati njihove „legitimne mete“.
A evo što je Bolton, između ostaloga, izjavio za španjolski medij ABC:
Učvršćenje Rusije u Venezueli ojačat će pozicije Moskve u Južnoj Americi, u karipskom bazenu i u zoni Panamskog kanala, blizu Kube i Nikaragve. ABC navodi kako Bolton tvrdi da je Maduro bio spreman pobjeći na Kubu 30. travnja 2019. godine.
„Smatram, kako će na kraju krajeva Maduro otići sa svoje dužnosti. To je više povezano s unutarnjim stanjem u Venezueli, nego s tim tko je gazda Bijele kuće… Iako Trump s vremena na vrijeme iskazuje misli o susretu s Madurom, mislim kako bi to bilo pogrešno. On to shvaća, i zato do sada nije učinio taj korak… Trumpu se sviđa sastajati s autoritarnim vođama, čak i kada ništa ne dobiva zauzvrat. Tako je bilo i sa sjevernokorejskim vođom Kim Yong-unom. Time im on daje legitimitet“, kazao je Bolton. Pritom je dodao kako „Trump potpuno ozbiljno govori o sastanku s Madurom, ali se to do sada uspjevalo spriječiti“.
Kazao je i kako je oporba u Venezueli toliko jaka, da bi Maduro neizbježno morao otići samo kada bi SAD pokazale čvrstoću. Po pitanju američkih planova za vojnu intervenciju u toj karipskoj zemlji, Bolton je izjavio kako su on i „Trump imali jednako mišljenje o tome da vojna intervencija nije isključena“.
„Ono nije bilo prioritet, ali je postojalo. Rusi, Kinezi i poglavito Kubanci morali su znati kako im mi nećemo dozvoliti otvoriti još jednu vojnu bazu na tom kontinentu“, kazao je bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, ne obrazlažući zašto je takvo što nemoguće, dok je Amerikancima to isto moguće u drugim dijelovima svijeta. Konstatirao je kako će „učvršćenje Rusije u Venezueli ojačati pozicije Moskve u Južnoj Americi, karipskom bazenu i u zoni Panamskog kanala, blizu Kube i Nikaragve“. Pritom je priznao kako je, s obzirom na diplomatsku i vojnu moć SAD-a i aktivnosti obavještajnih službi u vršenju pritisaka na Venezuelu, sve to bilo nedostatno za Madurovu smjenu.
„Bili smo vrlo blizu potizanju toga cilja 30. travnja prošle godine. Da je sve pošlo drukčije, već bi rano ujutro Juan Guaido prestao biti v.d. predsjednika“, kazao je Bolton, ukazujući na ulogu Rusije i Kine u potpori Madurovoj vladi.
Izjavio je i kako su se Amerikanci nadali da će vojska stati na stranu oporbe ali da ova posljednja ipak nije mogla na svoju stranu privući generale. „Borba se nastavlja. SAD i druge zemlje moraju izvršiti snažniji pritisak (na Madura)“, naglasio je bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigirnost John Bolton u intervjuu španjolskom mediju ABC.
