Darko Bekić: Ako Biden prihvati ove prijedloge Hrvatima u BiH loše se piše!

Izravno ili ne, bio je uključen i u nagovaranje predsjednika Tuđmana da se odrekne Herceg-Bosne, jer da bi „to dovelo do stvaranja male islamističke države u srcu Europe“. Umjesto toga, Tuđmana su nagovorili da se, uz Republiku Srpsku, formira entitet Federacije Bosne i Hercegovine, koja bi kasnije, navodno, trebala ući u konfederalni odnos s Republikom Hrvatskom. Predsjednik Tuđman je to, iznenađujuće lako, da ne kažem, naivno, prihvatio, a rezultati njegove fatalne odluke danas su itekako vidljivi.

U tom razdoblju, Serwer se susretao i s tadašnjim senatorom Joe Bidenom, koji je također – kao član Vanjskopolitičkog odbora Kongresa –  bio uključen u rješavanje krize na tlu bivše Jugoslavije, te nekoliko puta boravio u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu, gdje je 8. travnja 1993., razgovarao i s predsjednikom Tuđmanom. Kao ni Serweru, ni novom američkom predsjedniku Tuđman i neovisna Hrvatska nikada nisu bili „pri srcu“,  pa je, primjerice, 2001., u jednom svom izvješću Vanjskopolitičkom komitetu Kongresa, 2002 .godine zadovoljno istaknuo: “Hrvatski birači su odlučno odbacili stranku pokojnog autoritarnog predsjednika Franje Tuđmana. Nova Mesić/Račanova vlada u Zagrebu hrabro se suprotstavlja donedavno problematičnoj povijesti zemlje i pokušava pripremiti Hrvatsku da se pridruži demokratskoj Europi.“

Nakon Bidenove pobjede, Serwer, inaće redovni vanjski suradnik „Dnevnog Avaza“, izjavio je za taj  sarajevski list da je Bidenova pobjeda „vrlo povoljna“ za BiH, jer će se Biden sigurno založiti za njezin suverenitet i teritorijalni integritet, te podržati napore BiH da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u. Naravno, Serwer na BiH gleda u širem geopolitičkom kontekstu tj. u sklopu odmjeravanja snaga i „interesnih sfera“ SAD i Ruske Federacije. Već 2016., kada je u V. Britaniji održan referendum o Brexitu, Serwer je  tvrdio da