dr.sc. Jadranka Dujić Frlan: Kultura u vrijeme korone – kako Covid-19 utječe na kulturni svijet?

Foto: magazin.hrt.hr

Pandemija uzrokovana virusom Covid-19 rezultirala je u mnogim državama djelomično ili potpuno zatvaranje mnogih javnih ustanova, značajno smanjenje aktivnosti u svim sferama javnog i društvenog života. Posebno se to odrazilo na otkazivanje kulturnih događanja kao što su koncerti, izložbe, te brojne kulturne manifestacije kojima prisustvuje veći broj ljudi. Proglašenjem karantene, tisuće muzeja, festivala, knjižnica i ostalih institucija u kulturi, od globalnih do lokalnih događanja, privremeno su ili trajno obustavili svoje poslovanje, ostavivši iza sebe prazne ulice i uznemirenu javnost. U sektoru u kojem se aktivnosti provode u neposrednom kontaktu, u kojem je važna upravo ta interakcija između izvođača i publike, gubitak publike znači katastrofu. No, izvođači, galerije, muzeji i druge ustanove, čak i cijeli sajmovi umjetnina svoju aktivnost prebacili su u digitalnu arenu, koristeći streaming usluge i virtualnu stvarnost, prenoseći zbivanja uživo putem već postojećih, ali i novonastalih aplikacija osmišljenih u tu svrhu. Svijet je dobio pristup i ujedno izvanrednu priliku virtualno posjetiti najdragocjenija umjetnička mjesta i djela, od kojih su mnoga teško dostupna, bilo fizički, bilo financijski. Iako se svijet nikad nije osjećao fizički izoliranijim, digitalni mediji ponudili su most prema nizu uzbudljivih iskustava. Pandemija je još dodatno potakla i ubrzala proces prelaska u sferu virtualne stvarnosti (virtual reality), proširene stvarnosti (augmented reality) i miješane stvarnosti (mixed reality), a ubrzano se rješava i pitanje same tehnologije, kako bi se odgovorilo na široke potrebe korisnika. Pomak prema digitalnom bio je neizbježan, sa ili bez Covid-19, ali je iznenadio zadivljujućom brzinom prilagodbe, a ovo je tek početak nove ere doživljavanja umjetnosti kroz digitalne prostore. U realnom životu prilično je „teško privući publiku tolikih razmjera i raznolikosti, a sada se velik dio posla pokreće demokratizacijskim mogućnostima i  moguće je nadići tradicionalne strukture i dostići različitu publiku“, smatra američki umjetnik i dizajner Brian Donnelly[1]. Prije Covid-19 digitalni se prostor gotovo uvijek tretirao kao sljedeći korak za širenje publike izvan dosega fizičkih prostora. Kulturni događajii osmišljeni su prije svega, za užu publiku ili iskustvo na licu mjesta, a kasnije se putem interneta prenose putem video zapisa ili serije zapisa na webu u svrhu dokumentacije. U trenu kad fizički prostori više nisu prioritet, kulturni sektor nastoji potpuno prilagoditi događaje i iskustva digitalnoj publici. Prema riječima JiaJia Fei, stručnjakinje za digitalne medije i savjetnice Guggenheim muzeja, ovo je istovremeno „trenutak za digitalne inovatore u pomicanju granica kreativne i tehničke vizije, te šansa za otvoreni eksperiment”[2]. U doba krize kultura je važnija nego ikad. Milijuni građana zatvoreni u svojim domovima, putem interneta imaju pristup glazbi, filmovima, knjigama, predstavama koje za njih predstavljaju izvor utjehe i nade, te su bitan čimbenik psihološkog blagostanja i igraju ključnu ulogu u jačanju osjećaja zajedništva i uključenosti u društvo.

I dok su umjetnici diljem svijeta sve svoje kreativne snage upregnuli djelujući putem mreže svih mreža, kako bi nas putem knjige, glazbe, poezije, filma proveli kroz razdoblje društvene izolacije, a konzumenti njihovih sadržaja provode vrijeme zaštićeni u okrilju svojih domova, pitanje financiranja i troškova svih umjetničkih aktivnosti nameće se kao neizbježno.  Otkazivanje kulturnih događanja i nemogućnost posjećivanja institucija u kulturi rezultiralo je gubitkom izravnih prihoda od posjetitelja, a kriza koju trpi globalna ekonomija prelama se i u području djelatnosti u kulturi.

Učinak kulture na gospodarski razvoj proučava se desetljećima, a obzirom na činjenicu da je kultura vrlo širok pojam, potrebno ju je definirati što specifičnijom. Geert Hofstede[3] kulturu je definirao kao “kolektivno programiranje uma koje razlikuje članove jedne grupe ili kategorije ljudi od ostalih“.”Kultura se sastoji od navika koje dijele članovi društva. To je proizvod učenja, a ne nasljedstva“[4]. Uobičajena su vjerovanja i vrijednosti koje etničke, religijske i društvene skupine prenose prilično nepromijenjene s generacije na generaciju.[5]

Ulaganja u području kulture, osim nematerijalnog, društvenog profita, imaju ekonomsku dimenziju. Iznosi subvencija za kulturne institucije povećavaju se zahvaljujući kulturi koja doprinosi povećanju zaposlenosti i stvaranju bruto vrijednosti nacionalnog proizvoda. Treba istaknuti da ulaganja u kulturnu infrastrukturu ispunjavaju, kao i drugi javni rashodi, funkcije razvojnih multiplikatora. Ulaganjem u području kulture širi se ekonomska baza koja daje poticaj za daljnji razvoj. Taj se razvoj izražava poboljšanjem tržišnog i marketinškog stanja postojećih komercijalnih subjekata, poboljšanjem životnog standarda stanovnika (širenje kulturne infrastrukture i povećan pristup kulturi) kao i porast broja poslova povezanih s procesom realizacije ulaganja.



Povećavajući prihode komercijalnih subjekata i kućanstava, rashodi potiču dodatnu potražnju, što ima veliki utjecaj na lokalna tržišta roba i usluga. Kreativne industrije također imaju značajan udio u gospodarskom razvoju društava i regija. Jedna od najčešćih definicija pojma “kreativne industrije” odnosi se na sva privatna poduzeća i neovisne naručitelje koji su aktivni u izdavačkoj, umjetničkoj, glazbenoj, filmskoj ili audiovizualnoj industriji. Ova se definicija može proširiti i na ostale srodne proizvode i usluge, primjerice na kulturni turizam ili medije.

Kreativnu industriju karakterizira visoka razina inovativnosti i kreativnosti na tržištu, što se ne može adekvatno nadomjestiti drugim robama i uslugama.  Kreativne industrije stvaraju radna mjesta izvan javnog sektora, čak i u doba kriza ili stagnacije globalne ekonomije, a  daju snažne ekonomske poticaje zbog visoke razine transformacije konačnog proizvoda. To je sektor gospodarstva s najvećim faktorom zaposlenosti i danas je jedno od najdinamičnijih rastućih grana svjetskog gospodarstva. U njemu dominiraju srednja i mala poduzeća, imaju veliki potencijal zapošljavanja i snažno su usidreni u lokalnim zajednicama i regionalnim mrežama. Zahtijeva visokokvalificiranu radnu snagu, stručnjake specifičnih specijalizacija, zapošljavanje visokoobrazovanih djelatnika, stvarajući tako razvojne uvjete za društvo obrazovanih, visokog intelektualnog potencijala. Općenito, kultura kao značajan čimbenik gospodarskog rasta utječe na stambenu i lokacijsku privlačnost naselja stanovnicima i investitorima, određuje razvoj turizma, stvara tržište rada, ima značajan doprinos u BDP-u, uzrokuje multiplicirajuće ekonomske procese koji su zajednički definirani razvojem socijalne infrastrukture, te općenito stvara pozitivnu sliku društva.

­­­­­­­­­­­­­­­­­Zdravstvena kriza koju je donio koronavirus gurnula je globalno gospodarstvo u recesiju, pa tako nije pošteđen ni sektor kulture. Zatvoreno je više od 80% lokaliteta s UNESCO-vog popisa svjetske baštine, što prijeti preživljavanju lokalnih zajednica i kulturnih djelatnika. Od 14. travnja kulturne institucije zatvorene su u 128 država, a djelomično su zatvorene u 32 zemlje. Globalna filmska industrija zabilježila je gubitak prihoda u iznosu od 7 milijardi dolara. Institucije u kulturi svakodnevno gube milijunske prihode, a mnoge su bile prisiljene otpustiti svoje osoblje. Umjetnici širom svijeta, od kojih je većina već radila honorarno, na neformalnoj osnovi ili pod neizvjesnim ugovorima prije pandemije, bore se za egistenciju. U tu svrhu UNESCO je pokrenuo projekt ResiliArt, koji bi trebao dati uvid u trenutno stanje kreativnih industrija usred krize, globalnim raspravama s ključnim profesionalcima iz područja kulture putem društvenih mreža, a za cilj ima podići svijest o dalekosežnim posljedicama koje su nastale zbog korona krize, te isto tako pružiti podršku umjetnicima tijekom i nakon krize. Uvodna rasprava održana je 15. travnja 2020. na Svjetski dan umjetnosti, u partnerstvu s CISAC-om (International Confederation of Societies of Authors and Composers)[6]. Ova prva rasprava ResiliArt-a obuhvatila je hitna pitanja koja utječu na život kulturnih djelatnika, uključujući socijalna i ekonomska prava umjetnika, zaštitu autorskih prava, digitalizaciju sadržaja i slobodu izražavanja. Generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay naglasila je potrebu da ta pitanja dobiju mjesto koje zaslužuju u političkim i društvenim raspravama koje će oblikovati svijet nakon krize. Iako je utjecaj Covid-19 na kreativne industrije postao očigledan, panelisti su primijetili da se politike i mjere za ublažavanje posljedica sporo razvijaju, te naglasili da je podrška umjetnicima i umjetnosti nužna. „Svi govore o otvaranju ekonomije. Dio smo ekonomije. Novac koji donosimo na stol značajan je”, riječi su sudionice rasprave, kantautorice i pjevačice Angélique Kidjo.

Prema preliminarnim procjenama Eurostata, kriza Covid-19 mogla bi pogoditi oko 7,3 milijuna kulturnih i kreativnih poslova diljem Europske unije. Preko 30% pogođenih su samozaposlene osobe  koje nemaju odgovarajuću socijalnu zaštitu. Izvanredno stanje na lokalnoj i nacionalnoj razini prisililo je vlade da preusmjere svoje resurse kako bi odgovorile na najnužnije potrebe u svojim zemljama, a to je ostavilo malo prostora za rješavanje pitanja na europskoj razini.

Europska komisija koordinira zajednički odgovor na razini Europske unije na epidemiju koronavirusa, pa je tako poduzela i niz mjera za suzbijanje posljedica pandemije na kulturni i kreativni sektor. Doneseno je niz horizontalnih mjera, a one su povezane s Kreativnom Europom, programom Europske komisije za podršku kulturi i audiovizualnim sektorima. Ove mjere obuhvaćaju:

–          privremeni okvir za mjere državnih potpora za podršku gospodarstvu u trenutnoj krizi, a odnose se i na kulturu kao na sektor koji je posebno pogođen;

–          dva paketa mjera za omogućavanje neposredne likvidnosti državama članicama, a sastoji se od neiskorištenih sredstava kohezijske politike. Institucije za kulturu trebale bi se obratiti svojim nadležnim tijelima upravljanja na nacionalnoj ili regionalnoj razini za pomoć iz tih sredstava;

–          paket podrške za pomoć u zaštiti radnih mjesta i radnika do 100 milijardi eura financijske pomoći državama članicama kako bi radnici zadržali svoje prihode (troškove za samozaposlene);

–          osam milijardi eura za trenutno financijsko olakšanje malim i srednjim poduzećima diljem EU-a.[7]

Europska komisija postavila je dvije platforme za pomoć u razmjeni iskustava i rješenja na razini EU, obzirom na utjecaj Covid-19 na kulturni i kreativni sektor. Prva platforma za države članice EU pokrenuta je 24. travnja, a omogućit će razmjenu dobre prakse ministarstvima kulture. Druga platforma, Creatives Unite pomoći će ljudima u kulturnom i kreativnom sektoru da lakše razmjenjuju informacije i rješenja. Pokrenuta je 5. svibnja u okviru pilot projekta Creative FLIP koji sufinancira Europska unija. Program Kreativna Europa, Europska komisija prilagodila je novoj stvarnosti koju je nametnuo koronavirus. Ukupnog je iznosa od 48,5 milijuna eura za projekte u 2020. godini, a obzirom na situaciju planira se da će provedba  započeti u rujnu, a projekti mogu trajati do četiri godine.

Culture Action Europe (CAE), glavna europska mreža kulturnih mreža, organizacija, umjetnika, aktivista, akademika i kreatora politika, koja je polazište za informirano mišljenje i raspravu o umjetnosti i kulturnoj politici u EU, u zajedničkoj izjavi s European Cultural Foundation (ECF) potiču Europski parlament, Europsku komisiju i države članice da priznaju kulturne i kreativne sektore kao sastavni dio gospodarskog i socijalnog oporavka za Europu u okviru sljedećeg programa višegodišnjeg financijskog okvira (Multi-annual Financial Framework, MFF 2021-2027) i za podršku kulturnom i kreativnom sektoru s najmanje 7% Fonda za oporavak (Recovery Fund) tijekom prvih programskih godina. Nadalje, obje organizacije zalažu se za integriranje kulture u MMF-u, te da se osigura da se sljedeći program Kreativna Europa ojača dvostrukom financijskom omotnicom. S obzirom da program Kreativna Europa ne pokriva sve potrebe sektora, zalažu da se iz MMF-a za kulturu izdvoji još dodatnih 1% sredstava.

Prema istraživanju neprofitne organizacije Americans for the Art, utjecaj Covid-19 na umjetnost i kreativne industrije u Sjedinjenim američkim državama mjeri se gubitkom od 4,5 milijardi dolara. Organizacija s uredima u Washington D.C. i New Yorku započela je krajem ožujka anketiranje članova o ekonomskim gubicima, a do početka travnja gubitak je prijavilo više od 11.000 organizacija, koje uključuju muzeje, centre izvedbenih umjetnosti, plesna društva, kazališta, literarne udruge, povijesne lokacije, knjižnice i umjetničke škole, a njih 94% su otkazali događaje zbog epidemije koronavirusa. U američkom gospodarstvu umjetnost i kultura ostvaruju 878 milijardi dolara, a čine 4,5% državnog BDP-a i podržavaju 5 milijuna radnih mjesta, prema navodima udruge Americans for the Art koja se poziva na podatke Biroa za ekonomsku analizu (Bureau of Economic Analysis)[8]. Kongres je usvojio krajem ožujka paket poticajnih mjera u iznosu od 2 trilijuna dolara, od kojih je 300 milijuna dolara usmjereno na umjetničke i kulturne organizacije. Osmišljene su i dodatne mogućnosti pružanja ekonomske pomoći neovisnim glumcima, glazbenicima, umjetnicima i drugima koji rade u kreativnoj industriji.

Tijekom ovog razdoblja krize oglasili su se predstavnici brojnih udruga i instutucija u kulturi, kao i istaknuti umjetnici i djelatnici u kulturi, te iznijeli svoja razmišljanaja i iskustva, ali i prijedloge kako ublažiti nastale posljedice. Hartwig Fischer, direktor Britanskog muzeja, izjavio je za The Guardian da će toj instituciji definitivno trebati pomoć vlade kako bi prošla krizu. Dodao je da posjetitelji Britanskog muzeja često dolaze kako bi saznali o povijesti čovječanstva, te o tome kako su se ljudi u prošlosti suočavali s izazovima, a “to je nešto što je sada postalo još jače”[9]. Umjetnički direktor Serpentine Galleries Hans-Ulrich Obrist predložio je zanimljiv projekt koji bi trebao biti sličan onome što ga je proveo američki predsjednik Franklin D. Roosevelt.  Projekt Public Works of Art (PWAP) bio je program za zapošljavanje umjetnika, kao dio New Deala tijekom Velike depresije. To je bio prvi takav program koji je trajao od prosinca 1933. godine do lipnja 1934. godine, pod uredom Ministarstva financija Sjedinjenih Država, a plaćala ga je Uprava civilnih poslova. U okviru programa „umjetnici su izašli u zajednicu: dobili su plaće i mogli su istraživati i stvarati djela tijekom razdoblja New Deal-a. Zaposleno je bilo više od 3700 umjetnika, stvorili su više od 15.000 djela, a ovaj program pomogao je u pokretanju karijere Jacksona Polloka i Marka Rothka“, rekao je Obrist.

Danas je svijet suočen s pandemijom Covid-19, ono što slijedi je obnova, a kultura bi u tome trebala zauzimati središnju poziciju. Kultura unosi inspiraciju, utjehu i nadu u život ljudi. Umjetnici, kreativci i kulturni profesionalci, kao i organizacije iz sektora kulture, imaju temeljnu ulogu u promicanju blagostanja i otpornosti kod pojedinaca i zajednica, jamče pristup informacijama, potiču svijest, toleranciju i grade kapacitete za stvaranje društva budućnosti, koje je već u nastajanju, zahvaljujući stalnim promjenama i kretanjima na globalnoj razini. Kulturne zajednice odgovorile su na krizu, bezbroj je aktivnosti poduzeto, stvoreni su novi oblici izraza. Učinjeni su pomaci u prezentaciji umjetnosti, poticanju kreativnosti i stvaralaštva, pokrenuta je ogromna energija za očuvanje psihičkog zdravlja i snaženje optimizma. Prepoznata je impresivna moć kulture za izgradnju zdravih, otpornih zajednica i poboljšanje dobrobiti za sve. Kad pandemija zavši, ožiljci će ostati. Glavna briga i dalje mora biti zdravlje, jer jedino zdravi pojedinci mogu aktivno djelovati. Za to su zaslužni svi oni koji rade u zdravstvenom sektoru i koji ga svim snagama nastoje očuvati. Kultura igra ključnu ulogu u demokratskim društvima, u međukulturnim odnosima, u ljudskom, društvenom i ekonomskom razvoju i zato je to potrebno stalno naglašavati. Ojačani kulturni sektor može djelovati kao katalizator demokratskih promjena i pružiti pokretačku snagu za transformaciju društva u kojem se kreativni i društveno angažirani glasovi mogu slobodno izražavati i međusobno poštovati.

 

Izvori:

1.       https://www.artnews.com/art-news/news/brian-donnelly-kaws-collection-13272/

2.        https://news.artnet.com/art-world/perhaps-weve-asking-wrong-question-along-jiajia-fei-leaving-role-jewish-museum-found-first-digital-media-agency-art-1765347

3.       Hofstede, Geert (1991).“ Cultures and organizations: Software of the mind”

4.       Murdock, George Peter (1965.) “Culture and Society”

5.       Guiso, L.; Sapienza P.; Zingales, L. (2006.) “Does Culture Affect Economic Outcomes?”

6.       https://en.unesco.org/news/resiliart-artists-and-creativity-beyond-crisis

7.       https://ec.europa.eu/culture/news/coronavirus-how-eu-responds-outbreak-support-cultural-and-creative-sectors_en

8.       https://www.barrons.com/articles/arts-and-culture-industry-has-lost-4-5-billion-due-to-covic-19-pandemic-01586807719

9.       https://www.theguardian.com/artanddesign/2020/mar/30/hans-ulrich-obrist-uk-public-art-project

 

[1] https://www.artnews.com/art-news/news/brian-donnelly-kaws-collection-13272/
[2] https://news.artnet.com/art-world/perhaps-weve-asking-wrong-question-along-jiajia-fei-leaving-role-jewish-museum-found-first-digital-media-agency-art-1765347
[3] Hofstede, Geert (1991).“ Cultures and organizations: Software of the mind”
[4] Murdock, George Peter (1965.) “Culture and Society”
[5] Guiso, L.; Sapienza P.; Zingales, L. (2006.) “Does Culture Affect Economic Outcomes?”
[6] https://en.unesco.org/news/resiliart-artists-and-creativity-beyond-crisis
[7] https://ec.europa.eu/culture/news/coronavirus-how-eu-responds-outbreak-support-cultural-and-creative-sectors_en
[8] https://www.barrons.com/articles/arts-and-culture-industry-has-lost-4-5-billion-due-to-covic-19-pandemic-01586807719
[9] https://www.theguardian.com/artanddesign/2020/mar/30/hans-ulrich-obrist-uk-public-art-project

Komentari

komentar

loading...

You may also like