dr. sc. Jadranka Polović: DOBRODOŠLI U BUDUĆNOST ČOVJEČANSTVA: KINA I „SOCIAL CREDIT SYSTEM“

Dok Europska unija uvodi nove propise o zaštiti osobnih podataka i privatnosti kako bi se ograničila količina osobnih podataka koje tvrtke ili tijela vlasti mogu prikupiti, svjetski mediji naveliko se bave temom zastrašujućeg „društvenog kreditnog sustava“ kojeg uvodi kineska vlada, kako bi uspostavila ogromnu mrežu nadzora nad 1,4 milijarde (mnogi kažu gotovo 3) svojih državljana. Program će u potpunosti biti operativan do 2020. godine, ali je već sada u provedbi. Naime, sustav prati ponašanje građana putem mreže od 200 milijuna nadzornih kamera (Kina ih u ovom trenutku ima četiri puta više od SAD-a), nakon čega svaki pojedinac biva bodovno rangiran. Ovisno o svom ponašanju, građani dobivaju ili gube bodove, dakle bivaju nagrađeni ili kažnjeni, a sve zahvaljujući naglom razvoju tehnologija za prepoznavanje lica, skeniranje tijela ili lociranje pojedinca pomoću GPS-a. Podaci koji se na taj način prikupljaju, kombiniraju se s drugim važnim „uobičajenim“ podacima – poput medicinskih, učeničkih ili studentskih dosjea. Na osobnu digitalnu, virtualnu karticu pohranjuju se i podaci o financijama građana i povijest pretraživanja weba.

Eksperimentalni pilot projekt programa već je proveden i pokazao se vrlo učinkovitim. Najmanje 16 gradova i pokrajina diljem Kine koristi se sustavom prepoznavanja lica koji skenira građane s 99,8% točnosti. AI naočale, izum tvrtke LLVision, mogu identificirati lice iz baze od 10 000 podataka za svega 0,1 sekundu, a koriste se od početka 2018. godne. Tako policajci i ostali „službenici za provedbu zakona“ razmješteni na ulicama, trgovima i ostalim javnim mjestima svakodnevno nose ove čudesne naočale kako bi identificirali osumnjičene. Naočale, povezane s bazom podataka o sumnjivim osobama, već su pomogle vlastima identificirati ljude za koje se sumnja da su počinili ozbiljna kaznena djela, ali i najjednostavnije prometne prekršaje (pretrčavanje ulice).

Primjeri uspješnog testiranja ovog zastrašujućeg sustava nadzora svakodnevno se objavljuju u kineskim medijima. Zahvaljujući AI tehnologiji, policija je u Nanchangu (grad u jugoistočnoj Kini) uspjela u svega sedam minuta locirati i uhititi osumnjičenu osobu između 60 000 ljudi pristiglih na koncert velike kineske pop zvijezde.  U kineskom gradu Zhengzhou, policajac s naočalama za prepoznavanje lica (najčešće se koriste za provjeru identifikacije putnika) primjetio je krijumčara heroina na željezničkoj stanici.  U Qingdaou, gradu poznatom po njemačkoj kolonijalnoj baštini, kamere upravljane umjetnom inteligencijom, pomogle su policiji da u masi, usred velikog godišnjeg festivala piva pronađe 20 – tak osumnjičenih za kaznena djela. Bjegunac osumnjičen za ubojstvo, otkriven je kamerom u gradu Wuhu dok je kupovao hranu od uličnog prodavača. Algoritmi utvrđuju i popis imena ljudi koji ne mogu platiti svoje dugove, te ih stavlja na stup srama, a kineska nacionalna baza sumnjivaca (potencijalni teroristi, kriminalci, krijumčari droge, politički aktivisti, nepoćudni novinari…) uključuje, prema neslužbenim procjenama, 20 – 30 milijuna ljudi. Od pomoći je i instaliranje „robotske policije“ na željezničkim postajama koja dodatno traga za lopovima, ubojicama, ali i protivnicima režima.

Naime, gubljenje bodova, ali i stvarna kaznena odgovornost uključuje i sadržaje chatova, te grupnih razgovora, a utvrđena pravila „odanosti režimu“ primjenjuju se i na privatne kao i šifrirane aplikacije, poput WhatsAppa.  Središnji sustav Integrated Joint Operations Platform (IJOP) analizira profile korisnika društvenih mreža, prikuplja podatke iz CCTV kamera, vrši ID provjere, te posjeduje wifi sniffers, alat koji presreće bežične mreže i dekodira podatke koji se prenose preko njih.

Vlada zahtijeva da tehnološke tvrtke (inače u zakonskoj obvezi da podatke dijele s vladom) prate i vode evidenciju o razgovorima, arhiviraju podatke najmanje šest mjeseci, te da svaku „nelegalnu“ aktivnost prijave tijelima vlasti. S druge strane, građani su dužni preuzeti aplikacije koje omogućuju vladi praćenje njihovih razgovora, poruka, fotografija ili videozapisa. Vlada je, tako, u prilici ocijeniti ponašanje svakog pojedinog građanina, koristeći se kontrolom društvenih mreža, odnosno osobnih profila koji građane mogu povezati s članovima njihovih obitelji, prijateljima i suradnicima. Posljedično, na osvojeni broj bodova znatno utječe i ponašanje rodbine i blisko povezanih osoba. Ako bliski prijatelj ili član obitelji iznese negativne stavove o vladi, osoba gubi bodove koji inače donose brojne zgodne pogodnosti – popuste u hotelima, na željeznici, prilikom iznajmljivanja automobila, ali i one od životne važnosti – niže kamate, prednost pri zapošljavanju i upisu na fakultete. Kazna uključuje postupnu socijalnu izolaciju, npr. smanjenje internetske brzine, zatvaranje profila na društvenim mrežama do javne sramote koja znači nemogućnost upisa na fakultet ili gubitak posla.  Kineska je vlada, tako, postala čuvar društvenog povjerenja, a svatko tko ga krši i razbija izlaže se neoprostivoj sramoti i otpisu iz društva.

Vlada je prisilila osam milijuna Ujgura (Uighurs), pripadnika turkijske etničke manjine, inače sunitskih muslimana koji uglavnom žive u zapadnoj Kini, na preuzimanje moćne aplikacije „jingwang“ ili „čistač weba“, putem koje je vlada nad njima uspostavila sustav 24-satnog nadzora. Aplikacija upozorava korisnike na potrebu brisanja datoteka koje smatra opasnim, međutim informacije o „prćkanju“ po nepoćudnim sadržajima prethodno se dostavljaju izvanjskom serveru ili obavještajnim tijelima. Policija u ovoj pokrajini učestalo zaustavlja i pješake i provjerava njihove telefone ili prijenosna računala, kako bi otkrila moguće zabranjene aplikacije i poruke koje smatra opasnima za kinesku Komunističku partiju. Ova metoda pretraživanja već je dovela do zatvaranja i uhićenja brojnih Ujgura.





Špijuniranje u Kini postaje veliki biznis. Kako zemlja troši nevjerojatne iznose na nadzor, tako nove generacije kineskih start up-ova nastoje zadovoljiti potrebe vlade. Tech tvrtke i vlada su u neviđenoj simbiozi – tehnološki bum pomaže vladinim ambicijama i povratno.  Štoviše, kineske tvrtke tako razvijaju globalno konkurentne aplikacije za prepoznavanje slike i glasa. Način je to na koji se Kina bori protiv Silicijske doline kojoj polako otima primat.

Alibaba se tako koristi ogromnim količinama big data za procjenu osobnosti i (ne samo) potrošačkih sklonosti svojih korisnika. Korporacijski Zhima/Sesame Credit sustav rangira online kupce temeljem njihove online aktivnosti. Prema riječima prvog čovjeka Alibaba Group, Jack Ma Yuna, sama kompanija, ljude koji igraju osam sati dnevno video igrice smatra „praznim osobama“, dok one koji kupuju pelene online „odgovornim roditeljima, naravno time i odgovornim članovima društva. Sukladno tome ih i nagrađuje!

S milijunima kamera, Kina uspostavlja sustav nadzora bez presedana, kojim već prati 1,4 milijardu ljudi. Zasigurno, Kina je eksperiment, ali metode postupno osvajaju i Zapad koji još uvijek prodaje maglu kako nezaustavljivi tehnološki napredak unaprijeđuje demokraciju, ljudima pruža veće osobne slobode i potiče povezanost diljem svijeta. Kao što vidimo na primjeru Kine, radi se o usponu digitalne diktature, a Kina je jasno pokazala da je njena ambicija gospodarska i vojna dominacija koju namjerava postići neviđenim razvojem AI tehnologije.





Natjecanje u razvoju umjetne inteligencije vodi se u trokutu Kina – SAD – Rusija. Europska unija je naprosto „ispala iz igre“! Međutim, sve je veća zabrinutost da se kineski eksperiment ne ponovi u inozemstvu, a s obzirom na široku rasprostranjenost, zapravo, globalnu dominaciju kineske tehnologije, ozbiljno se otvara pitanje budućnosti, danas na Zapadu, visoko cijenjene kategorije ljudskih prava i privatnosti.

Naime, kako se pokazalo tehnologija vodećih kineskih firmi primjenjuje se globalno. Tako se npr. australska vlada odavno koristi kineskom mrežom i tehnologijom prepoznavanja lica. Nadzorne kamere kineskih proizvođača nalaze se u australskom ministarstvu unutarnjih poslova, odvjetništvu, sigurnosno – obavještajnim agencijama, centru za sprječavanje pranja novca, pomoću njih se nadzire i kabinet premijera. Nadzorne kamere HIKVISION korištene su i u najelitnijoj vojnoj bazi R.A.A.F. Base Edinburgh u Adelaideu (središte vojne – obavještajne službe).  HIKVISION i DAHUA, kako vidimo,  u uporabi su na svim razinama australskih vlasti, od najosjetljivijih sigurnosnih agencija do privatnih kompanija. Riječ je o stotinama tisuća kamera za nadzor u kućama, na ulicama, uredima javnih ustanova, sveučilišta, trgovačkih centara i tisućama drugih javnih prostora diljem Australije (ali i SAD-a).

Kamere su ključni dio kineske špijunske platforme. HIKVISION je izrastao iz kineske vojno-sigurnosne agencije, a kineska je vlada, u sada privatnoj tvrtki, zadržala 42 % udjela. Američka televizijska postaja ABC je pronašla ugovor iz 2014. godine, sklopljen između distributera HIKVISION-A u Australiji o prodaji kamera australskoj Federalnoj policiji. Njihove kamere opskrbljuju sustav granične kontrole, imigracijski sustav, australske luke i urede državnih i lokalnih vlasti koje se također njima koriste. Ipak, kao i Kina, i Australija ovu nadzornu mrežu koristi za prepoznavanje pripadnika etničkih manjina. Međutim, obje se kineske tvrtke (HIKVISON i DAHUA – druge su po veličini za video nadzor na svijetu) u zapadnom svijetu suočavaju s optužbama za špijuniranje u ime kineske vlade. Kamere, mobiteli i fotoaparati kojima rapolažu sigurnosne agencije naprosto više nemaju smisla budući da se radi o potencijalu koji „slučajno“ pridonosi kineskoj šijunskoj aktivnosti. Ova vrhunska AI tehnologija, Kini pruža vrlo precizne informacije o situaciji diljem svijeta u stvarnom vremenu (real time).  Zbog zabrinutosti da stvaraju „mrežu nadzora“, proizvodi obje kompanije odnedavno su zabranjeni za korištenje među federalnim agencijama u Sjedinjenim Državama.

U Kini je uspostavljen stalan protok informacija između privatnih kineskih tvrtki koje se bave AI tehnologijom i države. Kina se pokušava postaviti kao zemlja broj 1 za cyber špijunažu, a ove su kamere ključni dio te platforme, iako tvrtke to odbijaju. Wall Street Journal je 2017. godine otkrio da su HIKVISON kamere instalirane na bazama američke vojske i američkom veleposlanstvu u Kabulu, u Afganistanu. Nakon toga, američka je vlada odmah uklonila kamere (kao i australski RAAF).

Bilo kako bilo, svjedočimo zastrašujućem eksperimentu – Kina nastoji oblikovati ponašanje svoje populacije pomoću sustava nagrade i kazne (mrkve i batine) koji će u narednom desetljeću, zasigurno, transformirati kinesko društvo. Za Kineze novi se nadzor temelji na staroj ideji autoritarne kontrole brojnog stanovništva. Kinezi su pomalo podijeljeni oko društva upravljanog umjetnom inteligencijom, ali ga osobito ne propituju. Mnogi su zahvalni vladi na sigurnosti koji im pruža ovaj, do sada ne viđeni Big Brother.

https://www.news.com.au/technology/online/big-brother-chinas-chilling-dictatorship-moves-to-introduce-scorecards-to-control-everyone/news-story/6c821cbf15378ab0d3eeb3ec3dc98abf

https://www.abc.net.au/news/2018-09-12/chinese-video-surveillance-network-used-by-australian-government/10212600

https://www.businessinsider.com/how-china-is-watching-its-citizens-in-a-modern-surveillance-state-2018-4

 

 

 

 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like