dr. sc. Jadranka Polović: VENEZUELA: HOĆE LI SAD-E NAKON NIZA POKUŠAJA DRŽAVNIH UDARA VOJNO INTERVENIRATI? (1)

S obzorja Bijele kuće posljednji dan travnja i prvi dan svibnja 2019. godine činili su se idealnim za „konačnu fazu“ svrgavanja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura s vlasti. Vođa venezuelanske oporbe, Juan Guaido, pozvao je građane Venezuele, osobito ciljanu kategoriju – vojsku da ga podrže kako bi okončali Madurovu „uzurpaciju“. No do kraja već prvog dana postalo je očito kako je, u američkim think thankovima razrađena operacija „regime change“ (promjene režima), koja je naizgled trebala biti jednostavno provedena, zapravo, propala. Naime, pokušaj državnog udara 2019. vrlo nalikuje katastrofalnim scenarijima iz 2014. i 2017. godine. Čini se da venezuelanska oporba uistinu nema sreće iako je tijekom vremena osigurala snažnu međunarodnu (SAD, Kanada, većim dijelom EU) kao i regionalnu potporu (LIMA). Uz to, stvorile su se i zgodne regionalne okolnosti – desnica je ojačala diljem Latinske Amerike, osobito utjecajan postao je novi američki saveznik, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro.

Kako piše The American Conservative (vidjeti Daniel Larison: The Absurdity of Our Regime Change Policy in Venezuela, dostupno na https://www.theamericanconservative.com/larison/the-absurdity-of-our-regime-change-policy-in-venezuela/), apsurd politike trenutačne administracije je nevjerojatan. Američka vlada tvrdi da Maduro više nije predsjednik, ali predsjednik kojeg oni priznaju ništa ne kontrolira. Uspjeh zamišljenog plana o promjeni režima gotovo je u cijelosti ovisio o masovnim napuštanjima venezuelanske vojske, međutim, Trumpovi ratni jastrebovi nisu pronašli odgovarajući instrumentarij kojim bi to ostvarili. Možda je najsmješnija tvrdnja prema kojoj je Guaido predsjednik Venezuele, ali njegovo predsjedanje još nije počelo. Tako je nedavno imenovani posebni izaslanik za Venezuelu, neokon Elliott Abrams, izjavio da 30-odnevno