Ekstremna poskupljenja svih energenata, volatilnost tržišta i strah od hladne zime okolnosti su u kojima eurozona iščekuje 2023. godinu. Neobično topla jesen u cijeloj Europi pomaže rješavanju krize. Skladišta plina su puna pa su i cijene tog najpoželjnijeg energenta ove sezone grijanja pale na oko 116 eura po megavatsatu, što je ozbiljna korekcija u odnosu na rekordnih 339 eura po megavatsatu koliko je stajao ljetos. Pada i cijena električne energije, koja za hrvatsko tržište sada stoji 203 eura po megavatsatu, a ljetos je stajala i više od 500 eura po megavatsatu. Jedan dan struja je skuplja i dvadeset posto od drugog dana, a sličnim ritmom padaju i rastu cijene plina i nafte, kojom se u utorak trgovalo po cijeni od 90 dolara po barelu. Međutim, prošle godine u ovo vrijeme te su cijene bile znatno niže pa se plinom godinama trgovalo po cijenama do 40 eura po megavatsatu, a električna energija je za poduzetnike stajala manje od 60 eura po megavatsatu.
Strah od nestašice plina u Europi te oslonjenost europskih elektrana na plin kao energent ubrzali su inflaciju na području Europske unije i u eurozoni na gotovo 10 posto u listopadu. Kupovna moć građana pada i najavljuje se novi ciklus recesije u najvećim europskim ekonomijama, a naročito u Italiji i Njemačkoj, koje su i najveći hrvatski trgovinski partneri.
Novi koridori
U tim okolnostima dočekujemo iduću godinu. Hrvatska ne može izravno utjecati na globalnu energetsku krizu, ali je zbog vlastitih izvora energije naše gospodarstvo u prednosti u odnosu na pojedine europske ekonomije koje su puno ovisnije o uvozu prirodnog plina iz Rusije.
Motus Media grupa je u suradnji s portalom koji posluje unutar grupe, Geopolitika.news, na konferenciji “Eurotransformacija: Europa bez plina – gospodarstvo u recesiji” okupila energetske stručnjake, makroekonomiste i gospodarstvenike kako bi pokušali prognozirati kakva nas zima očekuje – hoćemo li imati dovoljno energenata za gospodarstvo i građane te čeka li nas kriza?
Stručnjaci su nas umirili uvjeravajući nas da Hrvatska ima dovoljno plina, električne energije i nafte za ovu sezonu, ali i da krize, barem ne one koju bi svi na svojem džepu jako osjetili, neće biti, ali…
Energetski stručnjaci istaknuli su da Europskoj uniji nedostaje adekvatne plinske infrastrukture te da bi i iduća sezona grijanja mogla biti turbulentna. Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dr. sc. Kristina Čelić, naglasila je kako se aktualna kriza može riješiti novim investicijama. Pritom je uz ostalo spomenula Vladinu odluku da se povećaju kapaciteti LNG terminala, kao i kapaciteti Plinacra, nacionalnog operatora plinskog transportnog sustava, da se pregovara sa Slovenijom o mjerama solidarnosti radi zaštite sigurnosti opskrbe plinom, kao i s drugim državama članicama EU-a da se uspostave novi koridori.
Naglasila je i da su europska skladišta plina puna, kao i da je Hrvatska, kad je riječ o opskrbi plinom, sigurna.
Energetska samoodrživost
“Pretpostavljam da bi i iduća plinska sezona mogla biti turbulentna. Od 24. veljače, kada se dogodila brutalna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, sva nastojanja za stabilizaciju cijena energenata krenula su u nekontroliranom smjeru. Jako pozdravljam ovu riječ ‘eurotransformacija’ jer činimo sve da se ne ispusti iz vida zelena tranzicija, ali da se tržište istovremeno transformira. To se još događa”, upozorila je dr. sc. Čelić pa podsjetila na program “Repower EU” koji osigurava fondove za projekte energetske učinkovitosti i prelazak na zelenu energiju. Njime je naglasak stavljen na solarne, kratkoročne investicije i ono što se može napraviti u solarnim elektranama na zauzetim prostorima.
“Tu je nekih 16 gigavata stavljeno u brzi plan, a govori se i o korištenju biometana kao energetskog izvora budućnosti. Dakle, ti se projekti mogu realizirati odmah, dok je energetska štednja i učinkovitost srednjoročni cilj”, objasnila je dr. sc. Čelić.
Iako nam se čini da živimo u uvjetima bez presedana, ugledni energetski stručnjak, profesor RGN-a u Zagrebu, dr. sc. Igor Dekanić podsjetio je na naftnu i energetsku krizu s kraja 70-ih godina prošlog stoljeća istaknuvši da se iz krize i tada i sada možemo izvući samo investicijama.
“Europa je iz Rusije do ove godine uvozila 70 posto ukupnih potreba za plinom. Porast cijena energenata dovodi do neizvjesnosti na tržištu roba i usluga, do inflatornih pritisaka, ali i do povratka izvorima energije koji su bili pred napuštanjem – ugljena i nuklearne energije”, upozorio je profesor dr. sc. Dekanić, koji je također uvjeren da se jedino ulaganjem u zelenu energiju, nove projekte i jačim razvojem može u ovakvom svijetu osigurati stabilnost i energetska samoodrživost.
Pozitivan aspekt
“Fosilni energenti stvar su prošlosti, postat će stvar prošlosti, to moramo shvatiti. Ova kriza u Europi tomu će pomoći. Hrvatska ima još nešto ugljikovodika i to treba iscrpiti što prije. Treba ulagati što više u razvoj i nova znanja. Ova kriza je prilika za Hrvatsku da gradi nešto proizvodne ekonomike u sklopu nove energetike“, rekao je profesor Dekanić.
U sklopu prve panel-rasprave “Europa bez plina: Kako će EU osigurati energetsku stabilnost?” pokušali smo od stručnjaka i vodećih menadžera energetskih tvrtki doznati koliko će plin stajati u idućim mjesecima, ali tržišta su toliko neizvjesna da ni oni nemaju odgovor.
“Ne postoji model koji bi mogao predvidjeti cijene na svjetskom tržištu. Imamo sreće što smo u zimu krenuli s toplim vremenom te su skladišta plina još potpuno puna, ništa nije izvlačeno iz njih. Studeni je također počeo dobro, a sad gledamo dan za danom kakva će biti vremenska prognoza i kako će se nastaviti”, rekao je Zvonimir Šibalić, savjetnik Uprave PPD-a. Naglasio je kako dva čimbenika trenutno najviše definiraju cijenu plina. Na kratkoročne i dugoročne staze to je rat u Ukrajini, dok su kratkoročno to vremenske prilike koje nam zasad idu u korist.
Profesor Dekanić se pak našalio pa rekao da cijenu plina u ovom trenutku može prognozirati jedino baba Vanga.
“Sve dok traje rat u Ukrajini, imat ćemo visoke cijene energije. Cijene bi se mogle stabilizirati onda kada zaraćene snage sjednu i počnu pregovarati. Neće se nikada vratiti na ono staro kao što je bilo prije rata u Ukrajini, ali bi više cijene energije mogle omogućiti ulaganje u obnovljive izvore energije”, rekao je Dekanić.
Ipak, visoke cijene energenata imaju i pozitivan aspekt, a to je rast isplativosti investicija u razvoj i istraživanje. Tako je i INA počela snažnije ulagati.
Umirujuće poruke
“Prvih devet mjeseci ove godine dvostruko smo više uložili u istraživanje nego u cijeloj prošloj godini”, istaknuo je član Uprave Ine Marin Zovko te objasnio da INA nastavlja ulagati u nova istraživanja, ali i u rafineriju u Rijeci. Tako je rekao da derivata na domaćem tržištu ima dovoljno te da se nakon modernizacije rafinerije u Rijeci očekuje veći kapacitet.
I LNG Hrvatska, koji upravlja terminalom u Omišlju, najavljuje proširenje kapaciteta od 2024. godine, što će pridonijeti stabilnijoj energetskoj situaciji na domaćem tržištu.
“Proširenje kapaciteta LNG-a Hrvatska s 2.9 na 6.1 DSM-a trenutačno je u pripremi, nabava je u tijeku, Ministarstvo gospodarstva sad hitno treba osigurati sredstva kroz EU fondove kako bi se nastavilo s projektom. LNG s povećanim kapacitetom trebao bi početi raditi u plinskoj sezoni 2024./2025.”, najavila je Danijela Šimović iz LNG-a Hrvatska istaknuvši da je LNG terminal prilično fleksibilan i da može primiti razne veličine brodova. I on će morati biti zatvoren u jednom trenutku kako bi mu se kapacitet proširio, ali to se radi planski, uobičajeno tijekom ljeta, kada su potrebe za plinom manje nego u ostalom dijelu godine.
Umirujuće poruke iz energetskog sektora nastavile su se i kroz riječi poduzetnika i makroekonomista tijekom rasprave “Hrvatsko gospodarstvo pred izazovom europske krize”, u kojoj su sudjelovali Stanko Kršlović, član Uprave Philip Morrisa, Vedrana Likan, direktorica Colliersa, dr. sc. Marijana Ivanov, profesorica EFZG-a, i Nenad Mađerić, pomoćnik Uprave Pevexa. U uvodnom predavanju profesorica Ivanov istaknula je da krize neće biti. Odnosno da je ona ne očekuje.
Rast i ekspanzija
“Nastupa bipolarni svijet nasuprot multipolarnom. Pred puno smo izazova, vode se pravi ekonomski ratovi, no brojke ipak ne govore da je tako loše. Izvor opasnosti leži u mogućnosti da zbog skupog plina prestanu raditi petrokemijske industrije jer bismo sljedeće godine mogli govoriti o krizi cijena hrane kao što sada govorimo o krizi cijena energije”, upozorila je profesorica dr. sc. Marijana Ivanov.
Govorila je o tome da je sve dominantnija politika državnog ekonomskog protekcionizma, nasuprot globalizmu.
“Inflacija će se nastaviti, trenutno hrani sama sebe. Proći će sad kad uđemo u recesiju jer će cijene ići dolje s obzirom na to da ljudi više neće moći toliko trošiti. Trenutno ona jede samu sebe i tjera cijene gore”, objasnila je Ivanov pa naglasila da se recesija koja će se očitovati u podacima o kretanju BDP-a ipak neće osjetiti u realnom životu. Otvorila je još jednu vrlo zanimljivu temu, a to je tržište trgovanja s kvotama za emisije koje izuzetno raste s obzirom na pad proizvodnje.
Da krize neće biti smatra i Vedrana Likan iz Colliersa, koja napominje da Hrvatska nikada nije imala ovoliko sredstava za financiranje iz Europske unije te da je izuzetno privlačna investicijska meta na globalnoj karti.
“Mi bismo zaista morali nešto jako, jako krivo napraviti da nam 2023./2024. ne bude dobra godina”, rekla je Likan. Da nema krize, sugeriraju i podaci iz maloprodaje o kojima je govorio Nenad Mađerić iz Pevexa koji je naglasio da, unatoč rastu cijena, potrošnja raste.
“Imamo značajan broj artikala kod kojih nije bilo značajne promjene cijena. Ali postoje i proizvodi kojima je cijena znatno rasla. No kao rezultat nije došlo do smanjenja potražnje, nego do povećanja. Za iduću godinu planiramo rast i ekspanziju, ne očekujemo značajni poremećaj u radu”, kaže Mađerić.
I naposljetku ni Stanko Kršlović iz Philip Morrisa Zagreb ne očekuje krizu.
“Ne bi trebalo biti velikih ekonomskih poteškoća ni krize. Hrvatska je, slažem se, atraktivna ulagačka destinacija, a ulaganje u turizam oduvijek je bilo važno za našu ekonomiju”, istaknuo je Kršlović.
*NEPRAVEDAN POREZ PREMA USPJEŠNIM PODUZETNICIMA: Porez na ekstraprofit loš je potez jer će usporiti investicije
I energetski stručnjaci i poduzetnici, ali i makroekonomisti okupljeni na konferenciji “Eurotransformacija” složni su u ocjeni da je porez na ekstraprofit loš za ekonomiju i da će je unazaditi. Pritom ne vjeruju da će značajno pridonijeti punjenju proračuna pa u takvom prijedlogu ne vide ništa dobro.
“Porez na ekstraprofit ima smisla samo ako se sredstva koriste za pomoć poduzećima za poslovanje i socijalno ugroženom stanovništvu. Bojim se ipak da sustav neće imati koristi od toga, a mogao bi prouzročiti neravnotežu. U toj priči nema smisla. Zaista nije pošteno gledati komu je sve dobit veća u odnosu na posljednje četiri godine jer su neke tvrtke investirale pa imaju veću dobit. Nije fer. Europa pati od egalitarnog sindroma”, rekla je Ivanov i objasnila da se egalitarni sindrom odnosi na ideju da bi svi trebali imati jednako i da se nepoželjnim doživljava da netko ima puno imovine.
Marin Zovko, član Uprave Ine, istaknuo je da bi se razrezivanje takvog poreza moglo negativno odraziti na najavljena ulaganja.
“Naravno, ako dođe do poreza na ekstraprofit kao što ga najavljuju Vlada i EU, morat ćemo optimizirati naša ulaganja i vidjeti kako će se nastaviti dalje s ulaganjima“, naglasio je Zovko.
Oštro je reagirala i Likan, istaknuvši da je porez na ekstraprofit duboko nepravedan prema uspješnim poduzetnicima.
“Mi u privatnom sektoru za ekstraprofit koji smo postigli ulaganjem u naš posao sada bismo trebali biti sankcionirani. Taj porez se predstavlja kao nešto što je linearno. Naći će naši ljudi način da taj profit maknu sa svojih računa. Mislim da je to sve krivo, kriva odluka ministra financija. Mislim da to treba sasjeći u korijenu”, kaže Likan.
Rast kamata na kredite neće zaustaviti ni cijene ni kupovanje nekretnina
Europska središnja banka u tri je mjeseca, od srpnja do kraja rujna, podigla referentne kamatne stope s 0 na 2 posto, a najavljuje nova povećanja pa će bazna kamata u idućoj godini iznositi čak 2,7 posto. To će poskupjeti sve kredite, a u prosjeku, po procjenama HNB-a, rate bi građanima mogle skočiti i do 10 posto. Profesorica Ivanov istaknula je da su svi troškovi života rapidno porasli, kao i troškovi poslovanja, pa povećanje kamatnih stopa drži korakom prema recesiji.
“Oni koji štede, neka štede i dalje, oni koji ne mogu štedjeti, naravno da će biti posebno zakinuta kategorija stanovnika jer ih inflacija najviše pogađa”, ocijenila je Ivanov. Ipak, Likan, koja je stručnjakinja na tom području, sumnja da će veće kamate i skuplji krediti usporiti tržište nekretnina.
“Kamate na stambene kredite 2008. godine bile su dvostruko veće nego danas. Živimo u kriznom periodu, ali znamo da živimo u kontinuiranoj krizi. Moje viđenje je da mi trebamo prihvatiti da jedino kriza stalna jest. Svakako i rast kamatnih stopa je alarm za tržište. Ne volimo vidjeti da nam rastu kamate na kreditima i na računima, ali razmazili smo se činjenicom da je u proteklih nekoliko godina novac bio dostupan i krediti jeftini. Naše tržište je još u jednom zamahu. Nekretnine su hardver svakog biznisa. Posljedica rasta kamata će biti da će se smanjiti zaduživanje građana. Ljudi će štednju morati aktivirati. Stambene nekretnine su sve skuplje, cijene im rastu. Ove godine svaka treća nekretnina namijenjena za turizam kupljena je od stranog investitora”, objasnila je Likan.
Precizne projekcije
Motus Media grupa jedna je od vodećih medijskih kuća na hrvatskom tržištu. U portfoliju ima uspješne portale Dnevno.hr, Zagreb.info, Geopolitika.news, Dnevno.ba,
Dnevno.rs, Otvoreno.hr, 7dnevno, History.info i Povijest.hr. Ponosni smo što imamo više od 7,200.000 korisnika mjesečno, s više od 50,000.000 pregleda stranica, te više od 650.000 pratitelja na društvenim mrežama: Facebook, Twitter i Instagram.
Imajući na umu društveni utjecaj medija, odlučili smo u obliku konferencija otvarati teme od javnog interesa kako bismo širokoj javnosti i u toj formi objasnili najvažnije društvene procese. Projekt “Eurotransformacija” ciklus je konferencija na kojima otvaramo gospodarske teme u kontekstu ulaska Hrvatske u eurozonu.
Naša prva konferencija “Eurotransformacija Hrvatske”, održana u lipnju, za glavnu je temu imala adopciju eura u monetarni sustav Republike Hrvatske, a okupila je vodeće stručnjake financijske industrije te financijskih institucija u Hrvatskoj.
Konferenciju “Eurotransformacija: Europa bez plina – gospodarstvo u recesiji” stoga smo organizirali kako bismo javnosti pružili relevantne informacije o tržištu energenata i precizne projekcije kretanja na gospodarskom planu u idućoj godini.
