Prof. Marijana Ivanov: Nastupa bipolarni svijet nasuprot multipolarnog

U Zagrebu se u hotelu Westin održava konferencija o energetici pod nazivom “Europa bez plina- gospodarstvo u recesiji” na kojoj vodeći hrvatski stručnjaci i analitičari s područja energetike govore o ekstremnom poskupljenju energenata, europskoj energetskoj politici te o tome kakva zima čeka Hrvatsku. Organizirao ju je portal Geopolitika.news i Motus Media.

U dvjema panel-diskusijama i uvodnim analizama vodećih znanstvenika na području energetike i makroekonomije govorit će o tome kakva zima čeka Hrvatsku, imamo li dovoljno energenata za gospodarstvo i grijanje te kako se u tvrtkama dočekuje recesijska godina.

Uvodni govor održala je vlasnica i direktorica Motus media grupe Marija Dekanić.

“Kao medijska grupa s oko 7 milijuna mjesečnih posjetitelja na naših 10 portala, jako dobro znamo koliko ova tema zanima hrvatske građane i poduzetnike. Hvala svima i sudionicima. Nadam se jednoj dinamičnoj raspravi”, rekla je Marija Dekanić.

Uvodni govor Zorana Metera, urednika portala Geopolitika.News

Meter je govorio o počecima portala Geopolitika.News i motivima koji su vodili razvoj tog projekta.





“Tamo negdje 2015. godine imao sam potrebu pokrenuti projekt Geopolitika.News koja će pratiti tektonske geopolitičke promjene. Ključni hrvatski mediji tretirali su geopolitiku vrlo oskudno, smatrali smo da je to nedopustivo. Demantirali smo negativiste i zahvalan sam što je to prepoznala i Marija Dekanić. Poštujemo pluralizam, nema tabu tema, pokušavamo oljuštiti debeli sloj propagande i pokušati doći do istine. Pitanje je što je istina, ali kao novinari i profesionalci moramo tome težiti jer će u suprotnom doći do degradacije i mediji će postati netko tko samo prenosi ono što vlasti šalju kao priopćenju. To može raditi netko sa završenom osnovnom školom, a mi to kao novinari ne smijemo dopustiti”, rekao je Meter.

Ravnateljica uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Kristina Čelić također je održala uvodni govor.

“Pozdravljam vas u ime ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića i kolega iz Uprave za energetiku. Mi smo u zadnjih godinu bili izloženi nevjerojatnim dinamičkim procesima koji su se dogodili u energetskom sektoru na koje je Vlada morala žurno i učinkovito odgovoriti. Brojne kompanije susrele su se s problemima, plin je počeo nedostajati i tako se ušlo u novu 2022. godinu. Početkom 2022 godine za novi regulacijski period koji je počinjao od 1. travnja, bilo je izazovno postaviti cijene električne energije univerzalne usluge, dakle za kućanstva i cijene koje su trebale biti za one koji koriste plin u kućanstvima. Međutim, s obzirom na visoke cijene plina koje su tada iznosile prosječno, još smo se držali nizozemske burze i TTF-a smo došli do nekih 41 euro po megavatsatu. Tada se pristupilo prvom paketu pomoći našim građanima, kućanstvima, ali i poduzetnicima. Nažalost, cijene plina su nakon toga otišle u nebo, jednostavno nekontrolirano. Od 24. veljače dogodila se brutalna agresija Ruske federacije na Ukrajinu i tada su zapravo sva ta nastojanja za stabilizaciju cijena energenata krenula u nekontrolinom smjeru. Dva elementa su važna sada za promatranje energetskog sektora, a to je ostati u fazi investicija u kojoj je bilo tržište nakon oporavka od covida, svih procesa koji su tada zaustavljeni, a onda i ruska agresija koja je dodatno destablizirala tržište. Jako pozdravljam ovu riječ “eurotransformacija” jer se učino sve da se ne ispusti iz vida zelena tranzicija, ali da se tržište istovremeno transformira. To se još uvijek događa. Prva reakcija na sve ovo je bila “Repower EU”. On je donio neke osnovne postavke što treba napraviti po pitanju štednje energije, energetske učinkovitosti i prelasku na zelenu energiju. Prvenstveno su naglašene solarne, kratkoročne investicije i ono što se može napraviti u solarnim elektranama na zauzetim prostorima. Tu je nekih 16 gigawata stavljeno u brzi “pipline”, a govori se i o korištenju biometana kao izvora u budućnosti. Dakle, zadano je ono što se može učiniti odmah, štednja i učinkovitost i što se neki srednjeročni period može dogoditi. Europa je odlučila prestati uvoziti rusku naftu jer je pogledala svoju infrastrukturu i rekla da može obraditi dovoljno nafte za svoje potrebe. Međutim, što je s plinom? Tu odgovor nije bio tako pozitivan”, rekla je.





Prva diskusija: Europa bez plina: kako će EU osigurati energetsku stabilnost?”

U prvoj panel diskusiji sudjeluju Marin Zovko, član Uprave INA-e, Danijela Šimović iz LNG-ja Hrvatska, Zvonimir Šibalić, savjetnik Uprave PPD-a te Igor Dekanić, energetski stručnjak.

“Fosilni energenti jesu stvar prošlosti, postat će stvar prošlosti, to moramo shvatiti. Ova kriza u Europi će tome pomoći. Hrvatska ima još nešto ugljikovodika i to treba iscrpiti što prije. Treba ulagati što više u razvoj i nova znanja. Ova kriza je prilika za Hrvatsku da treba graditi nešto proizvodne ekonomike u sklopu nove energetike”, rekao je profesor Dekanić.

“Ne postoji model koji bi mogao predvidjeti cijene na svjetskom tržištu. Imamo sreće što smo u zimu krenuli s toplim vremenom te su skladište plina još uvijek potpuno puna, ništa nije izvlačeno iz njih. Studeni je također počeo dobro, a sad gledamo dan za danom kakva će biti vremenska prognoza i kako će se nastaviti”, rekao je Šibalić. Naglasio je kako dva faktora trenutno najviše definiraju cijenu plina. Na kratkoročne i dugoročne staze to je rat u Ukrajini, dok su kratkoročno to vremenske prilike koje nam zasad idu u korist.

“Prvih dvet mjeseci ove godine smo duplo više uložili u istraživanje nego u cijeloj prošloj godini. Naravno, ako dođe do poreza na ekstraprofit kao što ga najavljuju Vlada i EU morat ćemo optimizirati naša ulaganja i vidjeti kako će se nastaviti dalje s ulaganjima”, naglasio je Zovko.

“Proširenje kapaciteta LNG Hrvatska s 2.9 na 6.1 DSM-a je trenutačno u pripremi, nabava je u tijeku, Ministarstvo gospodarstva sad hitno treba osigurati sredstva kroz EU fondove kako bi se nastavilo s projektom. LNG s povećanim kapacitetom bi trebao početi raditi u plinskoj sezoni 2024/2025. Treba upozoriti hrvatsku javnost da preko LNG terminala plin samo ide. U onom trenutku kad plin ode od nas, ne znamo kamo ide. LNG terminal je kao protočni bojler. Prekrca brod, istovari ga i ukrca na kamione ili brodove i za taj plin kad uđe u transportni sustav RH LNG ne zna kamo ide, kome je prodan. Zakupci su HEP i INA koji bi se trebalo pobrinuti za potrebe hrvatskog tržišta”, objasnila je Šimović način funkcioniranja LNG-ja. Također, rekla je kako je hrvatski LNG terminal prilično fleksibilan kada je riječ o primanju takvog plina i kada je riječ o veličini brodova. Naglasila je kako je terminal zaprimao plin iz SAD-a, Egipta i Katara. Tvrdi da naš terminal ima veći kapacitet od hrvatskih potreba i da će se taj kapacitet zaprimanja plina još širiti. Tada će na važnost još više biti načelo solidarnosti prema zemljama koje imaju manje plina, govori Šimović.

Na novinarsko pitanje do kada će trajati rast cijena energenata profesor Dekanić je odgovorio da bi nam za to trebala kristalna kugla i da bi nam baba Vanga eventualno mogla precizno odgovoriti. “Sve dok traje rat u Ukrajini imat ćemo skupe cijene energije. Cijene bi se mogle stabilizirati onda kada zaraćene snage sjednu i počnu pregovarati. Neće se nikada vratiti na ono staro kao što je bilo prije rata u Ukrajini, ali bi veće cijene energije mogle omogućiti ulaganje u obnovljive izvore energije”, rekao je Dekanić.

Marijana Ivanov: Čeka li na kriza?

Nakon prvog panela na redu je predavanje na temu “Čeka li nas kriza” dr.sc. Marijane Ivanov, profesorice zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

“Nastupa bipolarni svijet nasuprot multipolarnog. Pred puno smo izazova, imamo na sceni ekonomske ratove. No, brojke ipak ne govore da je tako loše. Jako je opasno što zbog povećanih cijena plina prestaju raditi petrokemijske industrije jer bismo sljedeće godine mogli pričati o nestašici hrane kao što sada pričamo o nestašici energije”, naglašava Ivanov.

Govorila je o tome da je sve dominantnija politika državnog ekonomskog protekcionizma, nasuprot globalizma. Profesorica Ivanov je istaknula da se Sjedinjene Države boje brzorastućih azijskih gospodarstava, ali i gospodarstva EU, posebice Njemačke. Ipak, tvrdi, njemačka ovisnost o ruskom plinu koja je sada evidentna je poljuljala povjerenje u snagu njemačke ekonomije.

Kaže kako inflacija koja pogoršava životni standard ima jednu dobru osobinu – tjera ljude da potroše prije nego nešto poskupi. Inflacija će se nastaviti, trenutno hrani sama sebe. Tome doprinosi niz elemenata poput špekulacije cijenama energenata. Također energetska tranzicija utječe na to. Postalo je jedno od najprofitabilnijih financijskih tržišta. Imamo i problem zasićenja štednjom. Svi ovi projekti zelene tranzicije traže nova ulaganja. Kretanja na tržištu rada je takva da potražnja premašuje ponudu.

Na pitanje kada će prestati inflacija kaže: “Proći će sad kad uđemo u recesiju jer će cijene ići dolje jer ljudi više neće moći toliko trošiti. Trenutno ona jede samu sebe i tjera cijene gore.”

Opskrbni lanci se i dalje nisu oporavili, tvrdi ekonomska stručnjakinja, a razlog tome su ponajviše zastoji iz Kine i zatvaranja luka. Protočnost kontejnerskog trasporta stangira već dvije godine, navodi profesorica Ivanov.

Također, profesorica tvrdi da BDP neće pokazivati krizu životnog standarda. Unatoč tome, pozitivno je što potražnja za radnom snagom na zapadu i dalje raste, ali i plaće u većini država.

Druga diskusija: “Hrvatsko gospodarstvo pred izazovom europske krize”

U drugoj panel diskusiji sudjelovali su Stanko Kršlović, član Uprave Phillip Morris, Vedrana Likan, direktorica Colliers International, dr.sc. Marijana Ivanov, profesorica EFZG i Nenad Mađerić, pomoćnik Uprave Pevex.

“Nikad nismo imali ovoliko sredstava za financiranje iz Europske unije. Imamo dobre rezultate kod povlačenja sredstava. Hrvatska kao investicijska destinacija nije više na karti Balkana već postajemo destinacija koja je strateški i razvojno bitna za investitore. Mi bi zaista nešto mogli krivo napraviti da na ’23/’24 ne bude dobra godina”, rekla je Likan.

“Bilo je puno promjena cijena no imamo značajni broj artikala kod kojih nije bilo značajne promjene cijena. Ali postoje i proizvodi koji su znatno rasli. No kao rezultat nije došlo do smanjenja potražnje već do povećanja. Za iduću godinu planiramo rast i ekspanziju, ne očekujemo značajni poremećaj u radu”, kaže Mađerić.

Likan o sve skupljim kreditima: “2008. su kamate na stambene kredite bile duplo veće nego danas. Živimo u kriznom periodu, ali znamo da živimo u kontinuiranoj krizi. Moje viđenje je da mi trebamo prihvatiti da jedino kriza stalna jest. Svakako i rast kamatnih stopa je alarm za tržište. Ne volimo vidjeti da nam rastu kamate na kreditima i na računima, ali razmazili smo se činjenicom da je u proteklih nekoliko godina novac bio dostupan i krediti jeftini. Ključno je vidjeti kako se to reflektria na tržište. Naše tržište je još uvijek u jednom zamahu. Nekretnine su hardver svakog biznisa. Posljedica rasta kamata će biti da će se smanjiti zaduživanje građana. Ljudi će štednju morati aktivirati. Stambene nekretnine su sve skuplje, cijene im rastu. Ove godine svaka treća nekretnina namijenjena za turizam je kupljena od stranog investitora.”

O porezu na ekstraprofit: “Porez na ekstraprofit. Takva sredstva možete koristiti za pomoć poduzećima za poslovanje i socijalno ugroženom stanovništvu, onda ima smisla. S druge strane, bojim se da neće sustav imati koristi od toga. Mogao bi napraviti neravnotežu. U toj priči nema smisla. Zaista je nefer gledati kome je sve dobit veća u odnosu na zadnje četiri godine jer su neke firme investirale pa imaju veću dobit. Nije fer. Europa pati od egalitarnog sindroma”, rekla je Ivanov i objasnila da se egalitarni sindom odnosi na ideju da bi svi trebali imati jednako i da se nepoželjnim doživljava da netko ima puno imovine.

“Porez na nekretnine mi je zaista bolna tema. Živimo u apsurdistanu gdje nemamo oporezivanje bogatstva na trećoj i svakoj sljedećoj nekretnini. Mi u privatnom sektoru bismo trebali na ekstraprofit koji smo postigli ulaganjem u naš posao sad trebali biti sankcionirani. Taj porez se predstavlja kao nešto što je linearno. Naći će naši ljudi naći način da taj profit maknu sa svojih računa. Mislim da je to sve krivo, kriva odluka ministra financija. Mislim da to treba sasjeći u korjenu”, tvrdi Likan.

Komentari

komentar

You may also like