Matija Šerić
Lula je osudio i MMF i dominaciju američkog dolara u međunarodnoj trgovini, pozdravivši sporazume iz veljače i ožujka između središnjih banaka Brazila i Kine o korištenju kineskog juana i brazilskog reala u međusobnoj trgovini
Travanjski četverodnevni posjet brazilskog predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve Kini označio je svojevrsni „reset“ i vjetar u leđa odnosima između Narodne Republike Kine i Savezne Republike Brazil. Dvije države su dva najveća gospodarstva u razvoju i njihova suradnja je na obostranu korist jer donosi mir, stabilnost i prosperitet kako Brazilcima tako i Kinezima, a posljedično i cijelom svijetu. „Prijateljstvo je poput boce vina, što je starije to je bolje“, citat je Xi Jinpinga tijekom njegova posjeta Brazilu 2014. kojeg je 13. travnja ponovio Lula koji je opisao odnos dvije zemlje „izvanrednim“.
Povijesni kontekst
Bilateralni odnosi Pekinga i Brazilije imaju dugu povijest. Brazilsko-kineske veze pokrenute su još početkom 19. stoljeća i nastavile su se do 1949., kada bivaju prekinute dolaskom komunista na vlast i stvaranjem NR Kine. Diplomatski odnosi između NR Kine i SR Brazila službeno su uspostavljeni 1974. kada su, uostalom, otvorena veleposlanstva u Pekingu i Braziliji. Od tada su se odnosi razvijali na načelima nemiješanja u unutarnja pitanja druge države, jednakosti i uzajamne koristi.
Godine 1993. Brazil je postao prva država u razvoju koja je uspostavila strateško partnerstvo s Kinom, a 2012. odnos dvije zemlje dodatno je unaprijeđen te je formalno zadobio karakter „sveobuhvatnog strateškog partnerstva“.
Od 2006. do 2022. Kinesko-brazilski odbor za koordinaciju i suradnju na visokoj razini održao je šest sastanaka, zalažući se za stalni napredak u svestranoj praktičnoj suradnji.Poljoprivredni proizvodi, minerali i nafta bili su u središtu gospodarske suradnje. Kineske investicije u brazilsku infrastrukturu i javne projekte donijeli su dobrobit milijunima Brazilaca. U srpnju 2014. Xi je stigao u Brazil kako bi nazočio 6. summitu BRICS-a i sastao se s čelnicima Zajednice država Latinske Amerike i Kariba (CELAC). Posjeti na visokoj razini također su postali češći posljednjih godina.
Lula u Kini – posjet velikih potencijala
Lula se pokazao kao iskren prijatelj kineskog naroda pa je ovogodišnji posjet Kini njegov peti po redu a prvi izvan Amerika. To pokazuje koliko mu je Kina kao država i partner važna u naporima da Brazil nađe prikladno mjesto za stolom unutar multipolarnog globalnog poretka. Nedavno je objavljeno na kineskom portalu China Dailykako kako Lulin sastanak s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u veljači „nije proizveo značajne rezultate“, dok Lulin posjet Kini u travnju posjeduje veliki potencijal za produbljivanje „win-win“ suradnje.
Uistinu, Lulin posjet SAD-u bio je uglavnom simboličan i pritom je brazilski predsjednik zahvalio svom američkom kolegi na pomoći u obrani brazilske demokracije tijekom uličnih prosvjeda nakon brazilskih predsjedničkih izbora. Usprkos kurtoaziji, posjet je u konačnici bio frustrirajući jer se dvije strane nisu uspjele dogovoriti koliko će novca donirati SAD za borbu protiv deforestacije u Amazonskoj prašumi, kao i zbog američkog skepticizma prema brazilskim pozivima na okončanje rata u Ukrajini.
Dana 14. travnja Xi i Lula imali su sastanak iza zatvorenih vrata koji je trajao tri sata, daleko više od planiranog. „Trajanje sastanka govori samo za sebe“, rekao je brazilski veleposlanik Marcos Galvão na kasnonoćnoj konferenciji za novinare. Xi je pozdravio Lulu s vojnim počastima, uključujući ispaljivanje 21 počasnog plotuna u blizini Trga Tiananmen u srcu Pekinga. Dvojica lidera prošetali su uz zvuke brazilske pjesme „Novo Tempo“ („Novo vrijeme“). Sastanak je održan u Velikoj dvorani naroda. Naglašavajući da Kina svoj odnos s Brazilom uvijek vidi kao visoki prioritet na svom diplomatskom planu, Xi je kazao da „pozdravlja više visokokvalitetnih brazilskih proizvoda na svom tržištu. Kina će aktivno nastojati postići veću sinergiju između svoje inicijative Novog puta svile i brazilske strategije reindustrijalizacije“.
Xi je naglasio da dvije zemlje imaju važnu ulogu u nepredvidivom 21. stoljeću, blisko surađuju i koordiniraju svoje inicijative unutar multilateralnih okvira kao što su UN, BRICS, G-20 i Svjetska trgovinska organizacija – WTO.
„Suočeni s globalnim promjenama neviđenih razmjera u ovom stoljeću, Kina i Brazil odlučni su prakticirati istinski multilateralizam, zagovarati zajedničke vrijednosti čovječanstva, raditi na pravednijem i ravnopravnijem sustavu međunarodnog upravljanja, istinski štititi zajedničke interese zemalja u razvoju i međunarodnu pravdu i jednakost, te izgraditi zajednicu sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo“, izjavio je Xi. Također je naglasio da će Kina surađivati s Brazilom kako bi osigurala nastavak uspjeha Foruma Kina-CELAC, podigla suradnju između Kine i zemalja Latinske Amerike s posebnim naglaskom na trgovinske blokove Mercosur i UNASUR.
Lula je, s druge strane, kazao da je Brazil spreman raditi s Kinom kako bi doprinio naporima zemalja u razvoju da se riješe nepravednih pravila i ostvare pravedniji i uravnoteženiji razvoj.
Nakon razgovora između Xija i Lule, dvojica predsjednika svjedočili su potpisivanju 15 različitih dokumenata o bilateralnoj suradnji u područjima trgovine i ulaganja, digitalnog gospodarstva, znanstvenih i tehnoloških inovacija, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, borbe protiv siromaštva, svemirskog istraživanja i dr. Ukupna vrijednost sporazuma je 50 milijardi USD.
U novom fokusu bilateralnih odnosa želja je za jačanjem suradnje u zaštiti okoliša i suočavanju s klimatskim promjenama, te će za to osnovati posebno povjerenstvo. Složili su se da će djelovati zajedno sa zemljama u razvoju na međunarodnim forumima o klimatskim pitanjima, pozivajući na povećanje financiranja projekata održivog razvoja. Kina se obvezala poduprijeti čistu energiju i proizvodnju zelenog vodika u Brazilu, ali nije bilo dogovora o bilateralnom fondu za zelena ulaganja za koji se Brazil nadao da će subvencionirati razvoj obnovljive energije.
Razgovori Lula-Xi dotakli su se sukoba u Ukrajini. Lideri su se složili da je potrebno sporazumno rješenje. Lulin prijedlog je da Brazil i druge zemlje u razvoju, uključujući Kinu, posreduju u postizanju primirja i mirovnog ugovora.
Međutim, raniji Lulin prijedlog da Ukrajina ustupi Krim Rusiji razljutio je Kijev i njegove saveznike SAD i EU. Lula je 15. travnja, zadnjeg dana posjeta, rekao da Kina i SAD imaju važnu ulogu u raspravi o Ukrajini, ali je dodao: „Potrebno je da SAD prestane poticati rat i da razgovara o miru.“
Jedan od objavljenih povjerljivih dokumenata na platformi Discord tvrdi da je krajem veljače rusko Ministarstvo vanjskih poslova podržalo Lulin plan da osnuje klub nepristranih posrednika kako bi se okončao rat u Ukrajini. Takav plan odbacuje paradigmu „agresor-žrtva”. Kina također nastoji igrati ulogu u okončanju sukoba, iako na način koji ide snažnije u prilog Moskvi.
Gospodarska suradnja
U zadnjih 20 godina trgovina između dvije zemlje se povećala 21 puta i danas je Kina glavni trgovinski partner Brazila. Kina je najveći trgovinski partner Brazila 14 uzastopnih godina, a Brazil je prva latinoamerička zemlja koja je s Kinom dosegla trgovinsku razmjenu od preko 100 milijardi američkih dolara.
Tijekom godina Brazil je postao veliki izvoznik sirovina, a Kina ih nezasitno konzumira. Prošle godine trgovinska razmjena iznosila je 171,35 milijardi dolara. Kina je uvezla 54,4 milijuna tona soje i 1,11 milijuna tona smrznute govedine. Od ostalih dobara Brazil u velikim količinama u Kinu izvozi smrznutu perad, željeznu rudu, celulozu, šećernu trsku, pamuk i sirovu naftu.
Izvoz sirove nafte i željezne rude u Kinu jedan je od temeljnih poslova pomorske luke u Rio De Janeiru od 2014. „Vrijednost našeg izvoza u Kinu veća je od našeg izvoza u Sjedinjene Države i Europsku uniju zajedno. Kina je veliki motor za brazilsku agroindustriju“, izjavio je Lula. „Kina nije samo najveće izvozno tržište za Brazil, već i ključni dobavljač opreme za rudarstvo, infrastrukturu i logistiku“, dodao je. Nadalje, očekuje se da će nova zračna teretna linija, koja je otvorena početkom travnja a povezuje južnu kinesku metropolu Shenzhen sa Sao Paulom – najvećim brazilskim gradom, dodatno potaknuti bilateralnu trgovinu.
Lulin plan za revitalizaciju brazilskog gospodarstva uz asistenciju Kineza
Kinesko-brazilski odnosi u zadnje četiri godine tijekom Bolsonarova mandata bili su usporeni zbog Bolsonarove proameričke orijentacije, ali sada kako je u dobroj mjeri antiamerički predsjednik na vlasti u Braziliji, uklonjena je glavna prepreka za normalnu suradnju. Industrijska politika važna je Luli koji je nekad bio radnik čeličane u kojoj je postao sindikalni vođa. Desetljećima kasnije, počeo je svoju kampanju za treći predsjednički mandat u tmurnom predgrađu Sao Paula ispred tvornice automobila.
Posljednjih godina Brazil proizvodi sve manje industrijske robe. Brazilski nacionalni zavod za statistiku objavio je u srpnju 2022. da je Brazil izgubio milijun radnih mjesta u industriji tijekom prethodnog desetljeća, što je pad od 11,6%. Navedena institucija je 2021. objavila da industrijski sektor zemlje predstavlja 18,9% nacionalnog BDP-a, što je znatni pad u odnosu na 38% prije tri desetljeća. To je pokazatelj kako Lulini nasljednici na čelu Brazila, Dilma Rousseff, Michel Temer i Jair Bolsonaro nisu bili dorasli izazovu i dužnosti predsjednika jedne tako velike i složene države kao što je Savezna Republika Brazil.
Lula je jasno dao do znanja kako računa na Kinu da će pomoći u revitalizaciji posrnulog brazilskog industrijskog sektora poglavito tako što će kineske kompanije zamijeniti američke koje napuštaju zemlju. Brazilski ministar financija Fernando Haddad kazao je novinarima da države planiraju „korak naprijed“ u svojim odnosima. „Predsjednik Lula želi politiku reindustrijalizacije. Ovaj posjet predstavlja novi izazov za Brazil: dovođenje izravnih ulaganja iz Kine“, izjavio je Haddad. Dodao je da Brazil također želi jake veze sa SAD-om, ali je sa žaljenjem primijetio da su nedavno „neke američke tvrtke odlučile napustiti zemlju“.
Tijekom posjeta Lula se sastao s izvršnim direktorom kineske kompanije BYD, koja proizvodi električne autobuse, i razgovarao o izgradnji tvornice u brazilskoj državi Bahia. Prethodni vlasnik, Ford Motor Co., objavio je 2021. da zatvara tvornicu, zajedno s još druge dvije tvornice u zemlji. Uz to, dvije strane složile su se da će uspostaviti radnu skupinu za nastavak suradnje u području poluvodiča. Brazil je otvoren za izgradnju kineske tvornice poluvodiča.
Obraćajući se novinarima prije odlaska iz Kine, Lula je u 15. travnja ujutro novinarima otkrio da odnos Brazila s azijskim divom „ide dalje od faze robnog izvoza“. Dodao je da je posjetio sjedište kineske telekomunikacijske tvrtke Huawei u Šangaju jer namjeravati promovirati „digitalnu revoluciju“ u svojoj domovini.
Kina je najveći strani ulagač u Brazil ali Lula ne želi samo više ulaganja već traži od Kineza partnerstvo koja će potkopati zapadnu gospodarsku hegemoniju. Sukladno tome stavu, Lulin posjet uključivao je nazočenje polaganju prisege bivše brazilske predsjednice Rousseff kao čelnice Nove razvojne banke (valjda će ovog puta odraditi posao uspješno) – razvojne banke BRICS-a koja financira infrastrukturne projekte u Brazilu i drugim državama u razvoju. Banka se prikazuje kao alternativa zapadnim bankarskim institucijama, MMF-u i Svjetskoj banci, koji često nameću uvjete zajma koje zemlje ne mogu vraćati.
Lula je osudio i MMF i dominaciju američkog dolara u međunarodnoj trgovini, pozdravivši sporazume iz veljače i ožujka između središnjih banaka Brazila i Kine o korištenju kineskog juana i brazilskog reala u njihovoj trgovini.
Izvrsna suradnja brazilskog i kineskog naroda
Ne radi se samo o odličnim odnosima dvije države već su i odlični odnosi između brazilskog i kineskog naroda postali stvarnost i intencijom razvoja. Kulturna, studentska i druga razmjena između dviju zemalja doživjela je uzlet tijekom godina, poglavito u sportu, medicini i umjetnosti.
Ukupno je 14 Konfucijevih instituta osnovano u Brazilu, najviše među zemljama Latinske Amerike, a Brazil je uspostavio nacionalni festival koji svakog kolovoza slavi dolazak kineskih imigranata koji su oplemenili multikulturalnu brazilsku naciju.
U rujnu prošle godine brazilski grad Recife je odobrio dekret da se kineska Nova godina obilježava kao službeni praznik grada. Početkom veljače ove godine, grad Foz do Iguacu u južnom Brazilu također je odlučio da proslavu kineske Nove godine učini službenim praznikom. U veljači 2021. u Riju je otvorena prva kineska škola. Dvije godine kasnije, dvije zemlje pokrenule su virtualne tečajeve za podučavanje mandarinskog jezika i kineske kulture.
Zaključak
Ove godine Kina i Brazil obilježavaju 30. godišnjicu uspostave strateškog partnerstva a sljedeće godine bit će 50. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa. Sukladno najavama dvaju predsjednika, za očekivati je da će se suradnja dodatno produbiti na obostranu korist. S brazilske točke gledišta, pompozan i uspješan Lulin posjet Kini dat će signal Amerikancima da Brazil ima druge vanjskopolitičke opcije na stolu i ne ovisi o volji Amerike. Što su jače veze Brazila s Kinom to je veći utjecaj Brazilije u međunarodnim odnosima i Brazil dobiva bolju poziciju u odnosu prema SAD-u. Taj odnos je često bio odnos tutora i učenika, pogotovo tijekom vojnih diktatura u 20. stoljeću.
Sigurno da jačanje odnosa s Pekingom zabrinjava kreatore politike ne samo u Washingtonu nego i u Bruxellesu. Dodatno učvršćivanje brazilsko-kineskih odnosa dat će novi impuls inicijativama da EU uskoro zaključi sporazum s južnoameričkim trgovinskom blokom Mercosur kako bi stala na kraj svom padajućem utjecaju u regiji Latinske Amerike.
Sporazum EU-a i Mercosura ukinuo bi carine, olakšao izvoz europskih industrijskih proizvoda u J. Ameriku i izvoz južnoameričkih poljoprivrednih dobara u Europu. Iako su pregovori završeni 2019. sporazum još nije potpisan. Najveći kamen spoticanja je zaštita Amazonske prašume i davanje koncesija južnoameričkim poljoprivrednim kompanijama.
Jačanje veza s Pekingom jedinstvena je prilika za brazilskog ljevičarskog predsjednika da izgradi odnos s čelnicima poljoprivrednog sektora, od kojih je velika većina bila nepokolebljiva pristaša Bolsonara. Lula se suočava s gospodarskim poteškoćama i sve većim konsenzusom ekonomista da će se stvari pogoršati prije nego što postanu bolje. Poboljšanje se očekuje negdje sljedeće godine. Takva nezavidna ekonomska perspektiva objašnjava zašto Lula želi objaviti dobre vijesti na gospodarskom planu što je prije moguće. Savez s Kinom definitivno daje poticaj brazilskom gospodarstvu da se othrva izazovima.
S kineske točke gledišta, teško je precijeniti značaj sveobuhvatnog strateškog partnerstva s Brazilom. Brazil je ogromna država koja zauzima polovicu površine Južne Amerike i broji više od 215 milijuna stanovnika. Usto, nalazi se u zapadnoj hemisferi u dvorištu SAD-a, najvećeg kineskog suparnika.
Savez s Brazilom donosi Kini zadovoljavanje njenih grandioznih potreba za energentima i drugim resursima kojim Brazil obiluje. Brazilsko tržište je ogromno i na njega Kina može plasirati svoje brojne (često jeftine) proizvode ali i visoku tehnologiju koja je potrebna kako bi brazilsko gospodarstvo funkcioniralo na načelima održivog razvoja.
Tko god ulaže u Brazil ne može pogriješiti, jer radi se o zemlji čuda i nevjerojatnih potencijala što mnogi u svijetu, a poglavito Europljani, nikako ne mogu prepoznati (naivno misle da Brazil ne može ponuditi više od nogometa). Teško se varaju.
U kineskim vanjskopolitičkim koncepcijama, sveobuhvatni savez s Brazilom donekle nalikuje savezu s afričkim državama koje Peking gospodarski osvaja da bi ih uveo u svoju političku zonu interesa. Međutim, Brazil je neusporedivo moćniji i inzistira na reciprocitetu kojeg može pružiti. Predvodnik je Južne Amerike i s vremenom će postati važna globalna sila.
Prvo slovo u organizaciji BRICS simbolično govori da se multipolarnost počinje graditi od Brazila budući da se njegovi potencijali tek trebaju realizirati.
