Pridnjestrovlje je granična regija koja se kao takva uvijek iznova pojavljivala u različitim povijesnim razdobljima. Regija je uvijek bila granično područje gdje su se susretali interesi različitih imperija. Oko 250 km dugačka pokrajina često je bila bojište između Bizanta i slavenskih naroda. Riječ je u multietničkoj i multikulturalnoj regiji jer ondje već stoljećima zajedno žive Rusi, Ukrajinci, Rumunji, Bugari i drugi narodi. U zadnjih dvije tisuće godina Pridnjestrovlje je često mijenjalo vladare pa su jedno vrijeme njime vladala razna euroazijska nomadska plemena, Kijevska Rus, Poljsko-Litavska unija i Osmanlije. Do kraja 18. stoljeća regija je integrirana u Rusko Carstvo od strane slavnog ruskog generala Aleksandra Suvorova. U kasnom 18. i ranom 19. stoljeću, ruralno stanovništvo iz Besarabije (povijesni naziv za suvremenu Moldaviju) koje je govorilo rumunjski počelo je migrirati na lijevu obalu Dnjestra, koju su većinom naseljavali etnički Rusi i Ukrajinci. U prvim godinama nakon osnutka Sovjetskog Saveza, 1924. Pridnjestrovlje je činilo Moldavsku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku (MASSR) unutar sovjetske Ukrajine. U ljeto 1940. tijekom Drugog svjetskog rata Crvena armija zauzela je Besarabiju a Staljin ju je spojio s MASSR i tako je stvorena Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. Ipak, u nastavku 20. stoljeća doći će do velikog procjepa između Besarabije i Transnistrije.

Sovjetska vremena

Povijesno gledano, moldavski narod smatran je dijelom rumunjskog naroda i govorio je dijalektom standardnog rumunjskog jezika. Međutim, pola stoljeća sovjetske vladavine utjecalo je na to da se