M. Stefanov: Europska komisija je ili nesposobna ili leglo lopova

Pitanja je li u poslu nabave cjepiva za članice EU-a sve čisto, je li možda EK blesavo izigrana ili je pak riječ o nečemu drugom, nisu nimalo neosnovana, posebice kada se promatraju u svjetlu afera i suspektnih financijskih ponašanja povjerenika Komisije, pa i njezine predsjednice Ursule von der Leyen

Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen nakon serije promašaja, uključujući i posljednji s nabavom cjepiva za cijelu Europsku uniju, odaje dojam institucije velikih ambicija i planova, a izrazito male učinkovitosti. Štoviše, postaju već suspektni i sami načini njezina djelovanja.

Opravdano se tako može postaviti pitanje mogu li uistinu dužnosnici Europske komisije biti toliko nesposobni da ih u poslu nabave i distribucije cjepiva protiv Covida-19 kao malu djecu preveslaju drugi međunarodni igrači ili se pak iza tobožnjeg neuspjeha nabave cjepiva kriju mnogo mračniji razlozi.

Temeljna dvojba u vezi s aktualnom Europskom komisijom stoga je – nesposobnost koja graniči s idiotizmom ili megakorupcija duboko unutar granica genijalnosti.

Zdrav razum već govori da nitko ne može biti toliko glup da mu drugi pred očima “kidnapiraju” već plaćeno cjepivo, a najmanje si to mogu dopustiti visoki dužnosnici Unije, koja pretendira biti globalna sila. Nameće se pitanje kakve su to uopće ugovore dužnosnici Europske komisije sklapali s farmaceutskim tvrtkama i jesu li možda naknadno sklapani kakvi aneksi ili tzv. pobočni ugovori? Jesu li možda postojali i kakvi javnosti nepoznati sporazumi s novom američkom administracijom predsjednika Joea Bidena sklopljeni nakon krajnje neukusnih izljeva međusobne bratske prekoatlantske ljubavi i doživotnog prijateljstva? Sve je to danas u jeku novog vala udara koronavirusa u obliku novih sojeva obavijeno velom tajnovitosti jer su svi sklopljeni ugovori i cijeli posao proglašeni poslovnom tajnom. I to unatoč činjenici da Europska komisija kao tijelo Europske unije ne raspolaže svojim novcem, osim onoga za vlastiti proračun, nego je riječ o ogromnom novcu svih članica Europske unije i svih poreznih obveznika država članica. Unatoč tomu, sudbina ogromnog uloženog novca slijedom karaktera poslova s farmaceutskim tvrtkama u koje je plasiran zamračena je odredbama o tajnosti podataka.




Bez odgovora

U biti, nakon pregleda cijelog niza pitanja o ulozi i načinu rada Europske komisije pri nabavi cjepiva protiv koronavirusa na koje se ne mogu dobiti jasni i nedvosmisleni odgovori ponovno se nameće isti zaključak – ili je aktualna Europska komisija skupina potpuno nesposobnih amatera koji nemaju blage veze s politikom i ekonomijom ili je Europska komisija sa svojim, svim mastima premazanim povjerenicima i nižim dužnosnicima upletena u dobro prikrivene korupcijske radnje koje bi jednoga dana mogle rezultirati možda najvećim financijskim skandalom prvih desetljeća 21. stoljeća.

Pitanja je li u postupcima Europske komisije u poslu nabave cjepiva za članice Europske unije sve čisto, je li možda Europska komisija blesavo izigrana ili je pak riječ o nečemu drugom, nisu nimalo neosnovana, posebice kada se promatraju u svjetlu ranijih afera i suspektnih financijskih ponašanja povjerenika Europske komisije, pa i same njezine predsjednice Ursule von der Leyen. Ova Europska komisija, koja je puno obećavala, nažalost je, kako su mnogi i predviđali, ipak ostala u sjeni korupcijskih repova koje su sa sobom donijeli neki njezini povjerenici i predsjednica. Slijedom toga i nedvojbeno iskazane neučinkovitosti, cjelokupno djelovanje Europske komisije pod vodstvom Ursule von der Leyen ulazi u sjenu korupcijskih skandala. Odgovor na pitanje sjede li u Europskoj komisiji politički i ekonomski idioti ili vješti korumpirani majstori ljepljivih prstiju, javnost ne može znati, a najmanje uzimati kao gotovu činjenicu ili čak optuživati. No neke raspoložive činjenice i pojava nevjerojatnih koincidencija ipak signaliziraju da možda s pričom o europskoj nabavi cjepiva protiv Covida-19 nešto nije u uredu.





Tako je, prema članku EUobservera od 30. rujna 2019. godine pod naslovom “Borrell: from controversy to EU’s top diplomat”, sam zamjenik predsjednice Europske komisije i povjerenik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell sa sobom donio teret vlastitih financijskih skandala iz doba dok je obavljao visoke dužnosti u Španjolskoj. Borrella, inače jednog od vodećih političara Španjolske socijalističke radničke partije (PSOE), dok je obavljao dužnosti ministra vanjskih poslova španjolski regulator je kaznio novčanom kaznom u iznosu od 30.000 eura zbog “ozbiljnog kršenja Zakona o tržištu vrijednosnih papira”. U studenome 2018. godine španjolski burzovni regulator zaključuje da je Borrell, ni manje ni više, trgovao dionicama tvrtke Abengoa na temelju insajderskih informacija.

Vrijedne dionice

U postupku kandidiranja za povjerenika Europske komisije pred Europskim parlamentom, parlamentarni Odbor za pravna pitanja nije bio zadovoljan financijskim podacima koje je o svojoj imovini prezentirao Borrell. Od njega su zatražene dodatne informacije o udjelima u kompanijama Iberdrola, Bayer i BBVA vrijednima 2,77 milijuna eura. Navedene su tvrtke, naime, registrirani lobisti Europske unije. Stoga se postavljalo pitanje treba li tadašnji kandidat Josep Borrell prije imenovanja na dužnost povjerenika Europske komisije prodati dionice koje posjeduje, posebice dionice njemačkog farmaceutskog giganta Bayer, kako bi se izbjegao eventualni sukob interesa. Borrell je tada izjavio da te dionice predstavljaju mali dio njegove financijske imovine, oko 13 posto, te kako smatra da njihovi sektori djelovanja neće biti povezati s njegovim budućim portfeljem. Prema izvještaju Coorporate Europe Observatoryja, koji prati procese lobiranja unutar Europske unije od 25. rujna 2019. godine, već iz površnog pogleda na popis sastanaka s lobistima njegove prethodnice na dužnosti šefice europske diplomacije Federice Mogherini jasno se vidi da su lobisti s njezinim kabinetom često raspravljali o energetskim pitanjima, trgovinskim poslovima i poslovnim operacijama na stranim tržištima.

Borrell je tada, krajem 2019. godine, prije svoga imenovanja povjerenikom EU-a, izričito odbio prodaju svojih dionica u navedenim tvrtkama. Ni po koju cijenu, makar mu odbili kandidaturu, nije se htio odreći dionica njemačkoga Bayera. Na kraju priče Odbor za pravne poslove Europskog parlamenta 26. rujna 2019. godine odobrio je Borrellovu izjavu o imovini i potvrdio da, ako želi biti imenovan, ne mora prodati svoje dionice.




I gle čuda, godinu i koji mjesec poslije, usred skandala s neuspjelom nabavom cjepiva protiv koronavirusa Europske komisije u kojoj je on zamjenik predsjednice, u situaciji u kojoj se države članice Europske unije bore za pribavljanje minimalnih doza cjepiva kako bi barem donekle procijepile svoje stanovništvo, Borrell je ispao vidovit kad se nije htio odreći Bayerovih dionica. Naime, početkom veljače 2021. godine, reklo bi se sasvim slučajno, njemački Bayer pojavljuje se kao spasitelj Europske unije. Predstavnici Bayera i njemačke biotehnološke tvrtke CureVac mesijanski objavljuju da će zajedno razviti novo cjepivo protiv Covida-19 bazirano na mRNA, koje će u suradnji s tvrtkama partnerima proizvesti u dovoljnim količinama da osiguraju cijepljenje za sve građane Europske unije. Među ključnim investitorima projekta CureVaca, koji će se provesti s gigantskim Bayerom i njegovim proizvodnim i trgovinskim kapacitetima, gle čuda, navedena je njemačka vlada, njemačka softverska korporacija SAP SE i Zaklada Gates. Već 12. veljače 2021. godine, prema objavi Halmeda, Povjerenstvo za humane lijekove pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) započelo je postupnu ocjenu mRNA cjepiva protiv bolesti Covida-19 pod nazivom CvnCoV, koje razvija kompanija CureVac AG. Prema podacima koje iznosi FiercePharma, Bayer nikada u svojoj 160- godišnjoj povijesti nije proizvodio cjepiva, no “pandemija Covida-19 to je promijenila”. Cjepiva će se proizvoditi u pogonima u Njemačkoj.

Velika zarada

Tako će njemački Bayer, slučajno ili ne, očito popuniti prazninu koja je nastala tobožnjim kidnapiranjem ranije naručenoga i plaćenoga cjepiva za Europsku uniju u neuspjelom poslu Europske komisije. Josep Borrell, zamjenik predsjednice te iste Europske komisije koja je uspjela zaribati nabavu cjepiva za Europsku uniju i svesti je na razinu neke afričke države, tako će bol zbog svog profesionalnog neuspjeha nadoknaditi iz buduće zarade Bayera, koji će proizvoditi ono cjepivo koje je Borrellova komisija već jedanput platila, ali ga nije pribavila. Jednostavno rečeno – genijalno i zadivljujuće.

Borrell nije jedini povjerenik Europske komisije s korupcijskim CV-om. Europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski bio je pod istragom OLAF-a zbog navodnih nepravilnosti u obračunu putnih troškova, a Didier Reynders u rujnu 2019. godine našao se pod kriminalističkom obradom belgijske policije zbog indicija o korupciji i pranju novca pri izgradnji belgijskog veleposlanstva u Kinshasi, DR Kongo, i iznajmljivanju glavnog stožera belgijske savezne policije. No kriminalistička obrada iznenada je prekinuta, a Didier Reynders imenovan je povjerenikom Europske unije za pravosuđe.

I sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sa sobom je donijela financijski skandal koji se nikako ne da odlijepiti od nje iako je ona poznata kao teflonska političarka. Ona funkcionira tako da uvijek priznaje svoje pogreške, čime sugerira da njezino djelovanje ili prepuštanje djelovanja nije bilo namjerno, ali za svoje pogreške nikada ne odgovara, nego upravo obrnuto, rapidno se probija u hijerarhiji. Sada usred fijaska s nabavom i distribucijom cjepiva za Europsku uniju i njegovim kidnapiranjem ponovno se javnost prisjeća sumnjivih poslova sklapanih dok je bila njemačka ministrica obrane između ministarstva koje je vodila i privatnih tvrtki s kojima su, pak, bile povezane njoj bliske osobe. Ukratko, Ursula von der Leyen uspjela je “autsorsati” njemačko ministarstvo obrane i praktički cijeli njemački obrambeni sustav. Njezin višegodišnji učinak na poziciji njemačke ministrice obrane savršeno iskazuje šala i danas raširena među časnicima njemačke vojske – Bundeswehra, kako je samo Crvena armija njemačkoj oružanoj sili nanijela veću štetu od Ursule von der Leyen.

Desetkovana vojska

Prema članku Deutsche Wellea od 30. studenoga prošle godine, Ursula von der Leyen, koja je za ministricu obrane postavljena u srpnju 2013. godine, pokrenula je reformu njemačkog obrambenog sustava. Godinu dana poslije za državnu tajnicu u svom ministarstvu obrane postavila je Katrin Suder, menadžericu iz savjetničke tvrtke McKinsey, sa zadaćom reforme unutarnje strukture njemačke vojske. U oči je tada bola činjenica da je njezina plaća u ministarstvu obrane višestruko manja nego što ju je imala u konzultantskoj tvrtki. DW navodi da je radila za “sićušni dio plaće koji je imala kao menadžerica u McKinseyu“. Ali ona je u ministarstvo pozvala svoje stare kolege, navodi DW. Uskoro su menadžeri iz McKinseya preplavili ministarstvo obrane, ne poznajući nimalo obrambeni sustav. Ne razlikujući tenk od traktora, savjetnici nisu poboljšali stanje njemačkog obrambenog sustava, nego su ga razorili. Pritom su na ime svojih usluga ubirali ogromne svote novca. Deutsche Welle navodi: “To se s vremenom pretvorilo u golemi iznos novca koji je primala ta savjetnička tvrtka, a pročulo se kako su neki od tih savjetnika primali honorare u iznosu i od 2000 eura po danu. Posebno je problematično bilo to što su u tvrtki McKinsey u to vrijeme radila i djeca ministrice Von der Leyen”.

Kada se afera proširila u javnost, osnovano je istražno povjerenstvo Bundestaga koje je utvrdilo da ministrica Ursula von der Leyen nikada nije potpisala ni jedan nalog za isplatu savjetničkoj tvrtki koju je angažirala njezina suradnica. Formalno-pravno, Ursula von der Leyen nije odgovorna za isplatu praktički besmislenih honorara i time je potvrdila svoje teflonske sposobnosti i otvorila put napredovanja prema samom vrhu Europske unije. Državna tajnica Suder, koja je angažirala McKinsey, napustila je ministarstvo obrane na vlastiti zahtjev još koncem 2018. godine, a ministrica Von der Leyen joj je za zasluge uručila odlikovanje. Deutsche Welle navodi da se na teret Von der Leyen odnosio samo nalaz istražnog povjerenstva njemačkog parlamenta prema kojem je “obrisan niz poruka u službenim telefonima ministrice”. No to je ipak samo sitnica, a von der Leyen je po svom običaju, kao što danas priznaje pogreške pri sklapanju poslova nabave cjepiva za EU, priznala svoje propuste iako je do kraja opravdavala korištenje vanjskih usluga u njemačkom ministarstvu obrane.

Učinak djelovanja vanjskih savjetnika, koji su pobrali milijune, za njemačke oružane snage bio je epohalan. U samom zenitu reorganizacije po mjerilima McKinseya i njegovih mozgova sredinom 2017. godine ni jedna od njemačkih podmornica tipa 212A, najboljih konvencionalnih podmornica na svijetu opremljenih naprednim pogonom neovisnim o zraku, nije bila operativno sposobna. Povjerenik za obranu Bundestaga Hans-Peter Bartels zavapio je tada: “Ovo je katastrofa za ratnu mornaricu i moramo se hitno izvući iz ovakve situacije. Podmornice su uvijek bile jedna od ključnih poluga naše vojne sposobnosti. Vjerujem da je ovo prvi put u njihovoj povijesti da ni jedna nije operativna mjesecima”. Bio je u pravu. Tjednima nakon njemačke kapitulacije u 2. svjetskom ratu njemačke podmornice još su bile u oceanima. Sredinom 2017. godine, dok su njemačke podmornice bez potrebnih dijelova ležale u dokovima, samo je 96 njemačkih tenkova Leopard 2 bilo operativno, od 14 novih transportnih zrakoplova A400M ni jedan nije bio sposoban za let, a od 93 borbena aviona Tornado, koliko ih je tada bilo u naoružanju, samo ih je 30 bilo operativno sposobno.

Tadašnja metodologija i ukupni učinci djelovanja Ursule von der Leyen iz njemačkog ministarstva obrane, čini se, nevjerojatno su se vjerno preslikali i na Europsku komisiju koju danas predvodi. Potpuna neučinkovitost koja vodi blokadi sustava uz bizarne tokove novca s nevjerojatno sretnim koincidencijama za neke njezine suradnike, odnosno dio povjerenika EU-a, jasno su vidljive i u poslu osiguranja cjepiva, ali u konačnici i na planu ukupnog djelovanja aktualne Europske komisije.

Komentari

komentar

You may also like