Varšava je od samog početka veliki protivnik građenja Sjevernog toka 2 tvrdeći da njemačka suradnja s Rusijom oko nabave plina potpuno narušava geopolitičku stabilnost cijele Istočne i Srednje Europe. Zato su odlučili poništiti ugovor vrijedan milijarde i dali ga SAD-u koji se protivi plinovodu
Zbog američko-njemačkog dogovora postignutog tijekom sastanka američkog predsjednika Bidena i njemačke kancelarke Merkel, kojim se povlači američka blokada njemačkog projekta izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 za uvoz ruskog plina, Ukrajina i Poljska prosvjedovale su i u Washingtonu i u Berlinu na najvišoj diplomatskoj razini.
Nimalo slučajno, neposredno prije objave dogovora Biden-Merkel o deblokadi njemačko-ruskog plinovoda, Poljska je objavila da će u odabiru budućeg glavnog borbenog tenka poljske vojske prednost najvjerojatnije dati američkom tenku M1A2 SEPV3 Abrams pred konkurentnim njemačkim Leopardom A2. Budući da poljska vojska u svom naoružanju već ima starije varijante njemačkih tenkova Leopard, očekivalo se da će pri izboru novoga tenka prednost imati najnovije inačice Leoparda.
Licencni tenk
Stoga su poljske najave, sasvim je izgledno, povezane s ogorčenjem Varšave zbog njemačke upornosti da dovrši projekt Sjeverni tok 2 i nastavi pod povoljnim uvjetima uvoziti ruski plin. Oštrica poljske i ukrajinske diplomatske reakcije usmjerena je prema Berlinu, a ne prema Washingtonu, iako je postignuti dogovor rezultat djelovanja i američke i njemačke politike. Varšava drži da je pravi krivac za situaciju koja njima ne odgovara upravo Njemačka, koja je vještim diplomatskim manevrima i autoritetom njemačke kancelarke Angele Merkel uspjela od američke strane iznuditi skidanje blokade sankcijama s projekta Sjeverni tok 2.
Još jednom se pokazalo da je svaka kupnja naoružanja i transfer vojne tehnologije između država u konačnici uvijek politička odluka koja nosi određenu poruku.
Poljsko Ministarstvo obrane pokrenulo je program Wilk čiji je cilj odabir odgovarajućeg glavnog borbenog tenka koji u poljskoj vojsci treba zamijeniti tenkove PT-91 Twardy, koji su poljska modifikacija ruskih tenkova T-72M1. Poljska je bila jedan od licenciranih proizvođača ruskih tenkova T-72 dugi niz godina. Krajem 1992. godine dovršen je prvi prototip tada novog poljskog tenka PT-91 koji je nazvan Twardy (Tvrdi). Prvi tenkovi PT-91 uvedeni su u operativnu upotrebu poljske vojske 1995. godine. U odnosu na originalnu rusku konstrukciju, u poljskoj licencno izrađivanog ruskog T-72M1 poljski PT-91 u raznim svojim varijantama dobio je dodatne eksplozivne oklope ERAWA 1, novi sustav za upravljanje vatrom slovačke proizvodnje i sustav laserskog upozorenja OBRA poljske tvrtke PCO.
Najnovije oružje
Poljska industrija nastavila je razvoj tenka PT-91 i ponudila ga na međunarodnom tržištu. Inačica PT-91M proizvedena za Maleziju dobila je novi motor poljske proizvodnje PZL-Wola S-1000 snage 1000 konjskih snaga s automatskim mjenjačem Renk/SESM ESM-350M, francuski sustav za upravljanje vatrom SAGEM Savan-15, umjesto topom spregnute ruske strojnice 7,62 mm, dobila je strojnicu istog kalibra proizvođača FN MAG. Umjesto sovjetske strojnice 12,7 mm na kupoli, tenk je dobio standardnu NATO-vu strojnicu Browning M2 istoga kalibra. Ugrađen je komunikacijski sustav međunarodnog konzorcija Thales sa sjedištem u Francuskoj. Na tenkovima su i dodatni eksplozivni reaktivni oklopi ERAWA 2. Od 2007. do 2009. godine Poljska je Maleziji isporučila 48 tenkova PT-91M.
Iako je tenk PT-91M naoružan modernom opremom i naoružanjem poljske i zapadne proizvodnje nije uveden u naoružanje poljske vojske jer poljski politički vojni vrh drži da je tenk PT-91 i u toj svojoj najmodernijoj inačici zastario, u uvjetima jačanja tenzija s Rusijom i eskalacije sučeljavanja na osjetljivoj geopolitičkoj poziciji na kojoj se Poljska nalazi – na poznatom „koridoru ratova“ između Njemačke i Rusije. Nakon nabave novih tenkove poljski tenkovi PT-91 bit će povučeni u ratnu pričuvu i dijelom raspoređeni u pričuvne postrojbe poljskih oružanih snaga.
U okviru projekta Wilk u konkurenciji za novi glavni borbeni tenk poljske vojske koji bi se pridružio ranije nabavljenim njemačkim Leopardima 2, u konkurenciji su njemački tenkovi Leopard 2 najnovijih inačica, južnokorejski tenk Hyundai K2 i američki M1A2 SEPV3 Abrams.
Milijarde Americi
Poljska u naoružanju ima 128 tenkova Leopard 2A4, 105 tenkova Leopard 2A5, dva Leopard-NJ i 12 Leopard 2PL. Svi Leopardi 2A4 nadograđeni su na standardni Leopard 2PL. Računalo se stoga da je logički nastavak osuvremenjivanja poljskih oklopnih postrojbi kupnja novih njemačkih Leoparda. Prema glasnogovorniku Inspektorata za naoružanje poljskog Ministarstva obrane bojniku Krzysztofu Płateku, pregovori su vođeni s tvrtkama Krauss-Maffei Wegmann Gmbh & Co. KG, koju zastupa WZM S.A. sa sjedištem u Poznanju, Rheinmetall Defense, koju zastupa Rheinmetall Defense Polska Sp. z o.o., Hyundai Rotem Co., koju zastupa H.Cegielski Poznań S.A., BAE Systems Hägglunds AB i General Dynamics European Land Systems, te američkim Ministarstvom obrane.
Početkom srpnja, samo nekoliko dana prije sastanak američkog predsjednika Bidena i njemačke kancelarke Angele Merkel u Washingtonu, poljsko Ministarstvo obrane u medijski prostor preko Defense Newsa u javnost je pustilo informaciju da Poljska razmišlja o kupnji oko 250 tenkova M1A2 SEPV3 Abrams. Varšava je očito raspolagala informacijom kakav će biti rezultat razgovora Biden-Merkel. Sastanak najviših lidera uvijek je samo završni čin posla koji je prethodno pripremila diplomacija. Defense News prenoseći vijest upozorava da, iako konačna odluka još nije donesena, svi signali iz Varšave upućuju na mogućnost da Poljska uistinu umjesto očekivane narudžbe njemačkih tenkova ugovori posao s Amerikancima. U tom kontekstu navodi se da se s tvrtkom General Dynamics European Land Systems već ugovaraju detalji budućeg posla. Tenkovi Abrams stajali bi ukupno 2,9 milijardi dolara, a još pet milijardi dolara utrošilo bi se za isporuku desetak vozila za obuku posada tenkova Abrams.
Politička igra
Američki tenk M1A2 SEPV3 Abrams posljednja je nadogradnja Abramsa koja je nedavno preimenovana u tipsku oznaku M1A2C. Za razliku od ranijih varijanti, ima usavršeni oklop, ugrađena je nova daljinski upravljana strojnica na kupoli, novi uređaj za upravljanje vatrom i, što je možda najvažnija odlika američkog tenka u odnosu na konkurenciju, ugrađen je tzv. Ammunition Data Link koji posadi omogućava da koristeći se novim naprednim višenamjenskim streljivom AMP programira jedan od tri načina djelovanja streljiva na cilju. Pojednostavljeno rečeno, posada s pomoću podatkovne veze sa streljivom određuje u kojem će trenutku ispaljeno zrno kalibra 120 mm eksplodirati. Može se bez potrebe fizičkog kontakta sa streljivom programirati da ispaljeno zrno eksplodira u dodiru s ciljem, eksplodira s odgodom, odnosno nakon probijanja cilja u njegovoj unutrašnjosti ili, pak, da eksplodira bez kontakta s ciljem na određenoj udaljenosti od njega.
Ako se uistinu potvrdi da cijela priča nije blef motiviran političkim potrebama, mogući poljski odabir najmodernije verzije američkog Abramsa teško će pogoditi njemački vojno-industrijski kompleks, koji sasvim logički očekuje ne samo zbog nesumnjive kvalitete svojih proizvoda nego i zbog europskog zajedništva da članice Europske unije, kada je god to moguće, za potrebe svojih oružanih snaga nabavljaju naoružanje i vojnu opremu europske proizvodnje. U ovom slučaju posljednje inačice njemačkoga Leoparda, kao što je ona isporučena Kataru Leopard 2A7+ uistinu su dostojni konkurenti američkom Abramsu. Ako se Poljska ipak odluči za kupnju američkih tenkova, to će u velikoj mjeri biti iz političkih razloga. Bit će to, sasvim je očito, slatka, ali skupa odmazda Poljske zbog njemačke odluke da pod svaku cijenu nastavi lukrativni plinski posao s Rusijom, koji prema tvrdnjama Varšave, narušava geopolitičku stabilnost cijele Istočne i Srednje Europe.
