M. Stefanov: SAD zbog Kine u Australiju prebacuju nove zrakoplove

Mario Stefanov

Pentagon je u sklopu općeg intenzivnog jačanja snaga u Indo-pacifičkoj regiji u cilju suprotstavljanja kineskoj vojnoj moći odlučio od početka sljedeće godine na rotacijskoj osnovi rasporediti dodatne višenamjenske borbene zrakoplove F-22 Raptor (naslovna foto) i F-35, kao i bombardere B-2 stealth karakteristika u zrakoplovne baze u Australiji

Prema izvješću američkog ministarstva obrane, čiji je sažetak pušten u javnost 29. studenoga, američka politika odlučila je ojačati zrakoplovne snage SAD-a u Indo-pacifičkoj regiji kako bi se američka vojna sila mogla suočavati s kineskom. Pentagon je u sklopu općeg intenzivnog jačanja snaga u toj regiji u cilju suprotstavljanja kineskoj vojnoj moći odlučio od početka sljedeće godine na rotacijskoj osnovi rasporediti dodatne višenamjenske borbene zrakoplove F-22 Raptor i F-35, kao i bombardere B-2 stealth karakteristika u zrakoplovne baze u Australiji. To je na konferenciji za novinare potvrdila pomoćnica američkog ministra obrane za strateška pitanja, planiranje i obrambene sposobnosti, Mara Karlin, rekavši: “Uskoro ćete vidjeti raspoređivanje novih taktičkih borbenih zrakoplova i strateških bombardera u Australiji na rotacijskoj osnovi”.

Veliko preusmjeravanje

Nakon sklapanja trilateralnog sporazuma o obrani AUKUS između SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije i ranije razvijena međusobna suradnja članica novog vojnog, tehnološkog i političkog saveza dobila je sasvim nove dimenzije. Ubrzano se na vojnom planu radi na stvaranju zajedničke zapovjedne, obavještajne i operativne infrastrukture. U tom AUKUS okviru vrhunska infrastruktura australskih vojnih baza bit će u punom opsegu iskorištena za baziranje američkih i savezničkih borbenih zrakoplova. Australske baze sposobne su zbog svojih tehničkih i kadrovskih potencijala primiti i održavati operativnim sve tipove američkih borbenih zrakoplova, od taktičkih lovaca-bombardera do strateških bombardera. AUKUS je politički gledano izuzetno čvrst vojni savez jer ga čine partneri među kojima vlada potpuno suglasje o modalitetima i opsegu vojnog sučeljavanja s Kinom na Pacifiku u cilju sprečavanja daljnje projekcije kineske vojne i pomorske moći.




Sposobnost američkih vojnih snaga da slobodno djeluju na azijskim plovnim putovima i zračnom prostoru ugrozio je rastući kineski arsenal dalekometnih projektila sposobnih izvršiti udare na američke baze u Japanu i Guamu, ali i na američke ratne brodove i flotne sastave na Pacifiku. Stoga je raspoređivanje većih zrakoplovnih snaga na australskom kopnu, odakle mogu doseći kineske ciljeve na pomorskim prostranstvima Pacifika, kao i ciljeve na kineskom kopnu, dodatno dobilo na značaju.

U tijeku je veliko preusmjeravanje američke vojne prisutnosti s Bliskog istoka koji se prepušta kontroli britanskih snaga u sklopu strategije Londona o povratku svojih vojnih potencijala na pozicije “Istočno od Sueza”, prema Indo-Pacifiku. Cilj jačanja zrakoplovnih snaga kopnenog baziranja u Indo-pacifičkoj regiji je kompenzacija povećane osjetljivosti udarnih snaga američkih nosača aviona zbog pojave novih kineskih raketnih sustava velikog dometa namijenjenih uništavanju američkih nosača zrakoplova kao što je DF-21 i novi hiperzvučni raketni sustavi.





Dvije eskadrile

Zbog dometa kineskih projektila namijenjenih udarima na američke nosače zrakoplova i flotne sastave koji ih štite od gotovo 1800 kilometara, američki nosači zrakoplova izlagali bi se riziku ako bi zbog potrebe djelovanja po kineskim ciljevima u priobalnom pojasu i dublje na kopnu morali ući u zonu dometa kineskih projektila. Zrakoplovi bazirani na američkim nosačima zrakoplova imaju, naime, radijus djelovanja od 900 kilometara. Kako bi s nosača djelovali prema kineskim kopnenim ciljevima, matični brod bi morao ući u radijus djelovanja kineskih projektila. U regionalnim kopnenim bazama, prije svih na protuzračnim i proturaketnim sustavima dobro zaštićenim australskim, američkoj vojnoj sili omogućilo bi se baziranje borbenih aviona većeg akcijskog radijusa i nosivosti ubojnog tereta. Primjerice, bombarderi B-2 ne mogu se koristiti s nosača zrakoplova, ali njihovo baziranje u australskim bazama osigurava mogućnost djelovanja na kineske kopnene ciljeve. Njihov akcijski radijus iznosi više od 11 tisuća kilometara.

Zapovjednik američkih zračnih snaga za Pacifik, general Kenneth Wilsbach, na tiskovnoj konferenciji potvrdio je da će se u okviru rotacijskog rasporeda,osim borbenih zrakoplova F-35, F-22 i bombardera B-2, u australskim bazama raspoređivati i strateški bombarderi B-52 i B-1.

U kontekstu jačanja vojnih sposobnosti SAD-a i saveznika na pacifičkom ratištu prema Kini američke zračne snage provode redovite vježbe s australskim zrakoplovstvom. Australija nastavlja uvođenje u naoružanje novih borbenih zrakoplova F-35A Ligtning II, koji postupno pristižu iz američkih tvornica. Dosad su isporučene dvije eskadrile. Za australsko ratno  zrakoplovstvo naručena su ukupno 72 borbena aviona F-35 koji bi trebali biti isporučeni do kraja 2023. godine. Istovremeno, nastavlja se i unapređuje obavještajna suradnja u sklopu sustava “Five Eyes”, koji osigurava razmjenu obavještajnih podataka između SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Australije, Kanade i Novog Zelanda. Podaci prikupljeni u sklopu tog sustava ne dostavljaju se ni jednoj drugoj savezničkoj državi, pa ni članicama NATO-a.




Narasla opasnost

Povećanje opsega rotacijskog rasporeda američkih aviona u Australiji, kako po broju uključenih aviona, tako i po intenzitetu zajedničkih vježbi s australskim zračnim snagama, nastavak su ranijeg američkog raspoređivanja najsuvremenijih borbenih aviona na kopnenim bazama u Pacifiku. U srpnju je tako američko ratno zrakoplovstvo rasporedilo dvije eskadrile stealth borbenih aviona F-22 tijekom vježbi u zapadnom Pacifiku. Avioni su bili iz nacionalne garde Havaja, a bili su bazirani na otocima Guan i Tinian. Avionima su podršku pružala dva američka transportna zrakoplova C-130J iz sastava 374. transportnog vinga baziranog u Yokoti u Japanu. Američke snage također su raspoređivale i bombardere B-52 iz zračne baze Minot u Sjevernoj Dakoti u zračnu bazu Andersen na Guamu. U njihovoj pratnji bili su i zračni tankeri KC-135.

Oslanjanje američke vojne sile u Indo-pacifičkoj regiji na kopneno baziranje zrakoplovnih snaga proizišlo je iz procjene o preko kritične granice narasloj opasnosti za američke ratne brodove, uključujući i nosače aviona i time i na zrakoplovne snage ukrcane na njima od kineskih snaga u slučaju oružanog sukoba.

Američki tajnik za mornaricu Carlos del Toro nazvao je stoga Kinu i njihove protubrodske sustave najozbiljnijim problemom za američku mornaricu na Pacifiku. Nedavne satelitske snimke pokazale su da je Kina u pustinji izgradila model američkog nosača aviona kako bi na njemu vježbala gađanje svojim protubrodskim raketama velikog dometa namijenjenima za uništavanje američkih nosača aviona. Potpuno je jasno da je pomorska strategija Kine u slučaju ratnoga sukoba usmjerena na izvršenje udara na najveće i najvrjednije jedinice američke mornarice-nosače aviona. Kineske sposobnosti u tom smjeru svakim danom uvođenjem novih tehnologija i novih raketnih oružanih sustava nezaustavljivo rastu.

Zrakoplov budućnosti

S druge strane, američka flota nosača zrakoplova i dalje je zbog povećanog dometa kineskih projektila i nedovoljnog akcijskog radijusa borbenih zrakoplova baziranih na američkim nosačima zrakoplova nesposobna za napad na kineske kopnene ciljeve. Amerikanci tek u budućnosti namjeravaju u naoružanje uvesti borbene zrakoplove 6. generacije pod nazivom NGAD, što je skraćenica od projektnog naziva Next Generation Air Supremacy, koji su još u fazi projektiranja. Ti borbeni zrakoplovi stealth karakteristika i velikog akcijskog radijusa i sposobnosti nošenja velikog ubojnog tereta trebali bi biti glavni borbeni zrakoplovi američkih nosača zrakoplova u budućnosti. Oni će imati sposobnost zajedničkog djelovanja s bespilotnim letjelicama i sposobnost djelovanja po svim kineskim pomorskim i obalnim ciljevima. No do njihova stupanja na scenu, američka mornarica nema zrakoplov koji bi u novim uvjetima sučeljavanja s Kinom na Pacifiku mogao biti raspoređen na nosače zrakoplova i koji bi zadovoljavao potrebe nadmetanja s Kinom.

Stoga je američko vojno čelništvo, kako bi pokrilo te nedostatke američke vojne moći, odlučilo manje se oslanjati na nosače zrakoplova i na pacifičke kopnene baze prebaciti što veći broj američkih borbenih zrakoplova svih kategorija, uključujući i strateške bombardere. Australske baze s razvijenom tehničkom i obrambenom infrastrukturom u sklopu te nove orijentacije američkih vojnih snaga imaju sve veću ulogu.

Komentari

komentar

You may also like