Mario Stefanov: SVILENE RUKAVICE KINESKE GEOSTRATEGIJE (2)

Kineska ratna mornarica s više od 300 ratnih brodova najveća je u Aziji i u fazi je pomaka od manjih obalnih brodova prema velikim brodovima oceanskih sposobnosti, razaračima i fregatama s modernim raketnim sustavima, podmornicama i velikom broju desantnih amfibijskih brodova koji osiguravanju mobilnost snaga pomorskog pješaštva. Kineska flota već sada je, nakon američke, druga najveća ratna flota svijeta. Za usporedbu britanska Royal Navy raspolaže sa 75 brodova, a australska ratna mornarica s 48 ratnih brodova. Novi brodovi u flotni sastav ulaze impresivnom brzinom. U razdoblju između 2014. do 2018. godine Kina je izgradila više podmornica, površinskih ratnih brodova klase razarača i fregata, desantnih i pomoćnih brodova od ukupnog broja svih brodova koji se nalaze u naoružanju ratnih mornarica Njemačke , Indije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. Dakle, u tom kratkom razdoblju porinuli su s navoza više brodova nego što ih koriste zajedno navedene ratne mornarice. Samo tijekom 2016. godine kineska ratna mornarica je naručila izgradnju 18 brodova, a u 2017. godini još 14 brodova. Za usporedbu američka mornarica je tijekom 2016. godine naručila 5 ratnih brodova i 8 brodova u 2017. godini. Ukoliko Kina nastavi naručivanje, izgradnju i uvođenje u naoružanje površinskih ratnih brodova i podmornica po sadašnjim stopama, za 15 godina raspolagala bi s 430 površinskih brodova i 100 podmornica.

Prema američkom ministarstvu obrane veliku pozornost kineska ratna mornarica posvećuje razvoju borbenih sposobnosti za ratovanje u svom priobalnom području, posebice u Južnom kineskom moru i Istočnom kineskom moru. Na tom prostoru Kina gradi obrambeni pojas, uporište , svojevrsni obrambeni bedem koji treba poslužiti kao sigurna operativna osnovica pomorskoj sili i polazna točka pomorske komponente „Novog puta svile“. Nasipanjem mora grade se novi otoci s poletno sletnim pistama za borbene zrakoplove i razgranatom infrastrukturom ratne i trgovačke mornarice. U svrhu jačanja tog sigurnosnog pojasa, koji bi trebao poslužiti odvraćanju od napada s mora, Kina je povećala proizvodnju suvremenih korveta klase Jiangdao (tip 056), koje svojim odlikama odgovaraju pomorskom ratovanju u priobalnom području. Od 2013. godine, kada je prva korveta uvedena u naoružanje, do sredine 2018. godine izgrađeno je i u flotni sastav uključeno više od 42 korvete toga tipa, još dvije