Igor Dekanić
-
Uzroci najnovije energetske krize u Europi
Kao i u energetskim krizama iz 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, uzroci najnovije energetske krize sastoje se od spleta ekonomskih uzroka i geopolitičkih poticaja te dodatnih poticaja koji su utjecali na intenzitet krize.
U razdoblju poslije Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine (1), kojim se međunarodna zajednica odlučila na suprotstavljanje nepovoljnim klimatskim promjenama, njegova provedba išla je relativno sporo i s promjenjivim intenzitetom. Uzrok tome krio se u pojeftinjenju fosilnih izvora energije na što si utjecali izvoznici nafte, plina i ugljena povećanjem proizvodnje i izvoza čime su cijene fosilnih izvora postale povoljnije za kupce i potrošnju.
Posebna situacija izazvana ja neočekivanom pandemijom virusa Covid-19, koja je izbila 2020. godine i koja je imala za posljedicu usporavanje i pad međunarodnih putovanja, trgovine i gospodarskih aktivnosti te je time utjecala i na smanjenje potražnje za energijom.
Ekonomski splet okolnosti, prouzročen izbijanjem globalne pandemije virusa Covid-19 i stagnacijom u globalnom gospodarstvu u razdoblju dvije godine prije krize, bio je glavnim uzrokom za kasniju krizu. To je imalo za posljedicu usporavanje gospodarskog rasta, zaustavljanje znatnog dijela međunarodne razmjene i prometa te posljedično smanjenje potreba za energijom i cijena energenata, što je pospješilo pojeftinjenje fosilnih energenata.
Srž ekonomskih uzroka bila je smanjenje potrošnje energije te zbog manje potražnje pojeftinjenje cijena energenata. To je sve bilo prouzročeno pandemijom tijekom 2020. i većeg dijela 2021. godine, čime su bile stvorene ekonomske pretpostavke za energetsku krizu. Kad su se tome pridodale globalne geopolitičke napetosti koje su kulminirale geopolitičkim prijeporima između Europske unije i Rusije na temelju želje Ukrajine za uključenje u Europsku uniju i NATO te ruskih pritisaka na Ukrajinu protiv toga, pretpostavke za krizu su stvorene.
Glavni gospodarski uzroci sniženja cijena primarnih energenata pred izbijanje energetske krize bili su:
- Smanjenje potražnje za energijom u pandemiji u 2020. g.
- Manja ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte i plina zbog pojeftinjenja u 2020. g.
- Zamah trgovanja na robnim burzama, osobito s prirodnim plinom u Europi
- Obilna ponuda nafte i prirodnog plina iz Rusije.
Osnovni podaci i parametri upotrebe energije u svijetu i u Europi prikazani su na tablicama 1 i 2 te na slici 1, na kojoj je prikazana je struktura utroška i opskrbe energijom u Europi u 2020. godini.
Tablica 1. Utrošak primarne energije u svijetu, Europi i u EU
Izvor: Izvor: BP StatisticalReview o f World Energy 2021 | 70th edition, dostupno na: https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html (09.07.2021.)
Tablica 2. Uvoz nafte i plina u Europu iz Rusije
Izvor: Izračun prema: Izvor: BP StatisticalReview o f World Energy 2021 | 70th edition, dostupno na: https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html (09.07.2021.)
Izvor: Eurostat: ec.europa.eu/eurostat dostupno na:https://ec.europa.eu/eurostat (10.10.2022.)
Slika 1. Struktura izvora energije za upotrebu u EU u 2020. godini
Relativno niske cijene energenata tijekom 2020. i dijela 2021. godine djelovale su kasnije na porast trošenja energije, te su u okolnostima geopolitičkog sukoba i rata koji došao kao posljedica sukoba, još su pojačale efekt krize i porast cijena energenata kad je došlo do krize.
Sve to zajedno, kad su se zaoštrili geopolitički prijepori između zemalja Zapada i Rusije te kad je Rusija vojno napala Ukrajinu, pridonijelo je porastu cijena prirodnog plina u Europi još u 2021. godini. Napad Rusije i početak rata za koji se ubrzo vidjelo kako neće biti ni kratkotrajan ni lokalan utjecali su na povećanje intenziteta krize.
-
Povod krize i redoslijed događaja 2022. godine
Porast geopolitičkih prijepora između Ukrajine i Ruske Federacije još je sredinom 2021. doveo do rasta cijena nafte i plina, osobito početkom ogrjevne sezone u trećem kvartalu 2021. godine. Tijekom smanjivanja potražnje za primarnim energentima snažno se razvilo tržišno odnosno burzovno trgovanje primarnim energentima u Europi. To je utjecalo na porast vjerovanja europskih opskrbljivača energijom kako će tržište automatizmom regulirati odnose u energetici, kao i porast burzovnih spekulativnih trgovanja prirodnim plinom.
Povod za krizu bio je napad Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022. te rat koji je uslijedio, što je bio dodatni impuls za povećanje cijena nafte te osobito prirodnog plina kao i za bojazan zbog mogućih nestašica plina u Europi.
Odmah je uslijedila reakcija energetskih tržišta uz poskupljenje nafte te osobito prirodnog plina u Europi. Žestok otpor ukrajinske vojske i naroda Ukrajine kao i produljeno trajanje rata pojačalo je intenzitet poremećaja te je pridonijelo razvoju događaja slično velikim naftnim krizama iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.
Uslijedila je politička osuda invazije i ruske politike od strane SAD-a, NATO-saveza, Europske unije i većine zemalja Zapada. Ubrzo dolazi do uvođenja opsežnih ekonomskih sankcija SAD-a i Europske unije uz neutralno držanje Kine, Indije i ostalih velikih proizvođača ili korisnika energije izvan Europe.
Politički odgovor Europske unije na geopolitičku krizu i rusku agresiju na Ukrajinu obuhvatio je ekonomske sankcije SAD-a i Velike Britanije kao i njihove pripadajuće ekonomske i političke organizacije – Sjevernoatlantski savez (NATO) i Europsku uniju (EU).
Do globalne jedinstvene političke akcije nije došlo jer se u Vijeću Sigurnosti UN-a nije mogao dogovoriti jedinstveni odgovor zbog blokade Ruske Federacije, i suzdržanosti NR Kine, kao zemalja, stalnih članice Vijeća sigurnosti s pravom blokade odluka UN-a. Zbog toga je uslijedio ekonomsko-politički odgovor na krizu u obliku ekonomskih ili ekonomsko-političkih sankcija zemalja članica NATO-saveza i Europske unije. Sankcije su ispočetka obuhvaćale financijsku sferu kao i individualna ograničenja za kretanje i poslovanje ruskih dužnosnika i gospodarstvenika a poslije i ruski izvoz energenata.
Usvojeno je ukupno osam paketa sankcija EU, s vrlo širokim obuhvatom financijskih, trgovinskih, osobnih restrikcija te zabranama trgovanja i komuniciranja između poslovnih subjekata i institucija EU i Rusije te zabrane poslovnih aktivnosti i osobnih komunikacija pojedinih ruskih dužnosnika i poslovnih ljudi u zemljama EU. Kad je u okviru petog paketa sankcija najavljena obustava uvoza ruske nafte i program smanjivanja i odustanka od uvoza ruskog prirodnog plina, skokovi cijena, osobito prirodnog plina postali su intenzivniji.
Osim toga, usuglašavanje europskih zemalja oko pojedinih paketa sankcija trajalo je relativno dugo, a svaki od spomenutih paketa sankcija sadržavao je i izuzetke. Oni su se uglavnom odnosili na zemlje EU koje su najviše izložene trgovanju te ovise o uvozu energenata iz Rusije.
-
Porast cijena nafte, prirodnog plina i učinci skoka cijena energenata
Kretanje cijena nafte i prirodnog plina u Europi tijekom proteklih pet godina prikazano je na slikama 2 i 3., dok je intenzitet poskupljenja nafte i prirodnog plina u posljednjoj godini dana prikazan na slikama 4 i 5.
$/barel
Izvor: Macrotreds, dostupno na: https://www.macrotrends.net/2480/brent-crude-oil-prices-10-year-daily-chart (22.11.2022.)
Slika 2. Cijene nafte, sirova nafta Brent (Sjeverno more)
€/MWh
Izvor: Macrotreds, dostupno na: https://www.macrotrends.net/2480/brent-crude-oil-prices-10-year-daily-chart (22.11.2022.)
Slika 3. Cijene plina, TTF, robna burza Rotterdam
$/barel
Izvor: Macrotreds, dostupno na: https://www.macrotrends.net/2480/brent-crude-oil-prices-10-year-daily-chart (22.11.2022.)
Slika 4. Cijene nafte, sirova nafta Brent (Sjeverno more)
€/MWh
Izvor: Macrotreds, dostupno na: https://www.macrotrends.net/2480/brent-crude-oil-prices-10-year-daily-chart (22.11.2022.)
Slika 5. Cijene plina, TTF, robna burza Rotterdam
Učinci porasta cijena energenata su:
- neizvjesnost na tržištima roba i usluga, osobito onih kojima energija čini znatan udio u troškovima
- okretanje ugljenu i ostalim ekološki nepovoljnim ili upitnim energentima poput nuklearne energije.
Ekonomski učinci su:
- inflatorni pritisci, koji mogu imati za posljedicu stagflaciju, tj. stagnaciju gospodarskog rasta uz inflaciju
- intervencije država radi ublažavanja posljedica porasta cijena
- ozbiljna prijetnja recesije, osobito u Europi.
Energetski učinci svode se na povratak izvorima energije koji su prije ove krize bili pred napuštanjem, poput ugljena i nuklearne energije te ubrzavanje energetske tranzicije prema bitno većem korištenju obnovljivih izvora energije.
Osam paketa sankcija EU usvojeno je sa ciljem ekonomskog slabljenja Rusije i napuštanja uvoza energije iz Rusije
-
Trajne posljedice – recesija i ubrzavanje energetske tranzicije, osobito u Europi
Neposredna posljedica bit će vrlo vjerojatna recesija u Europi. Visoke cijene nafte i plina i geopolitički razlozi ubrzat će energetsku tranziciju te promjenu izvora i upotrebu energije. Istodobno, ubrzana tranzicija pod geopolitičkim pritiskom imat će za posljedicu povećanje troškova energetske tranzicije, u najmanju ruku zbog ubrzane izgradnje nove energetske infrastrukture za alternativne pravce opskrbe i alternativne energente u odnosu na energetsku opskrbu Europe prije rusko–ukrajinskog rata.
Uz to, sve češće se počinju propitivati troškovi rata te održivost bezuvjetne pomoći Zapada Ukrajini u situaciji kad pojedine europske zemlje idu prema recesiji, mogućim socijalnim nestabilnostima i društvenim sukobima zbog preskupe energije.
Ubrzo nakon što su ekonomske sankcije EU Rusiji počele obuhvaćati i uvoz ruskih energenata u Europu, postalo je jasno kako će znatne posljedice biti i za njihove donositelje, jer se alternativa za uvoznu naftu i plin ne može osigurati ni brzo, ni jednostavno ni jeftino. Zbog toga je postalo jasno kako će trpjeti i opskrba energentima u europskim zemljama, posebno zimi 2022. na 2023. godinu.
Stoga je još u proljeće, neposredno poslije napada Rusije na Ukrajinu, Međunarodna agencija za energiju (International Energy Agency, IEA) pripremila Plan u 10 točaka za smanjivanje ovisnosti o ruskoj opskrbi plinom (5).
Hrvatska vlada je ubrzo nakon početka rata donijela mjere za ograničavanje cijena naftnih derivata u Hrvatskoj, kako bi olakšala građanima i poduzetnicima suočavanje s prenaglim i prevelikim skokovima cijena naftnih derivata. Tijekom ljeta usporedno s donošenjem uredbi o ograničenju cijena naftnih derivata. U ljetu je Vlada Republike Hrvatske na temelju stručne analize i prijedloga Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ donijela Smjernice za uštedu energije u Republici Hrvatskoj (6).
-
Zaključak
Najnovija energetska kriza, pogotovo ako rat u Ukrajini potraje, imat će znatne posljedice na energetiku u Europi. Poslije ruskog napada na Ukrajinu i izbijanja energetske krize sve se promijenilo, a osobito uvjeti i mogućnosti opskrbe energijom u Europi.
Zbog osiguranja dovoljno energije za građane i gospodarstvo u energetskoj krizi, vlade većine zemalja u Europi pribjegle su mjerama za osiguranje što više i što dostupnije upravo dosadašnje fosilne izvore energije. Zemlje su različitim kombinacijama povratka nuklearne energije pa čak i ugljena „u igru“ počele primjenjivati mjere vrlo pragmatične energetske politike.
No, izmijenjene geopolitičke prilike još će više promijeniti korištenje energije u Europi kroz diversifikaciju opskrbe te brži rast udjela obnovljivih izvora energije i novih energetskih sustava. Ovom energetskom krizom fosilna energija znatno je poskupjela i to će bio dugoročno povoljni „vjetar u leđa“ energetskoj tranziciji.
To sve pokazuje da pred globaliziranim i geopolitički stresnim gospodarstvom stoji krupni izazov, a to je, kako provesti energetsku tranziciju u sadašnjim ekonomskim uvjetima, uz geopolitičke sukobe i rat na rubu Europe te uz privremena forsiranja korištenja fosilnih izvora bez obzira na usvojena načela i dugoročne interese?
U takvoj situaciji sve ekonomske politike i recepti za izlaz iz krize su neizvjesni ako ne i upitni. Izgleda kako je jedina stvar koja je sigurna ta – da je razdoblje jeftine energije uistinu prošlo.
Literatura:
- Paris Agreement, United Nations 2015: THE PARIS AGREEMENT, 2016 United Nations Framework Convention on ClimateChange (UNFCCC); dostupno na: https://unfccc.int/sites/default/files/resource/parisagreement_publication.pdf (28.09.2020.)
- BP StatisticalReview o f World Energy 2021 | 70th edition, dostupno na: https://www.bp.com/en/global/corporate/energy-economics/statistical-review-of-world-energy.html(09.07.2021.)
- Eurostat: ec.europa.eu/eurostat dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat (10.10.2022.)
- Macrotrends, dostupno na: https://tradingeconomics.com/commodity/brent-crude-oil i https://tradingeconomics.com/commodity/eu-natural-gas (20.10.2022.)
- International Energy Agency, IEA: A 10-Point Plan to Reducethe European Union’s Reliance on Russian Natural Gas 3 March 2022 , dostupno na: https://iea.blob.core.windows.net/assets/1af70a5f-9059-47b4-a2dd-1b479918f3cb/A10-PointPlantoReducetheEuropeanUnionsRelianceonRussianNaturalGas.pdf (March 2022)
- Vlada Republike Hrvatske: SMJERNICE ZA UŠTEDU ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, dostupno na: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/slike/Vijesti/2022/Smjernice%20za%20uštedu%20energije%20u%20Republici%20Hrvatskoj.pdf (1.08.2022.)
