Saudijski princ prijestolonasljednik M. bin Salman je na forumu za inozemne investitore, otvorenom 24.10. u Rijadu, izjavio slijedeće: Mi želimo ići tamo gdje smo i bili, prema umjerenom islamu, otvorenom za okolni svijet, otvorenom za sve ostale religije.“
Nastavljamo s tjednim prikazom stanja na Bliskom istoku. Najzanimljiviji procesi prošlog tjedna odvijali su se u Iraku.
I dalje se odvijao sukob između vlade u Bagdadu i Vlade Iračkog Kurdistana u Erbilu. Ova druga je 25.10. objavila o svojoj spremnosti za zamrzavanje rezultata referenduma o nezavisnosti regije i za početak dijaloga sa središnjom vladom na temelju iračkog ustava. Pritom su predložili trenutačno zaustavljanje svih borbi i vojnih operacija u Kurdistanu. Irački premijer i zapovjednik vojske H. al-Abadi je odgovorio kako je prihvatljivo jedino potpuno odbacivanje referenduma, a ne nikakvo njegovo zamrzavanje, pri čemu je zatražio hitno povlačenje pešmerga sa svih spornih teritorija „u okvire granica kurdske autonomije iz 2003.g.“, kao i predaju graničnih prijelaza pod nadzor iračke vlade.
Prošli tjedan nastavljeni su sukobi na iračkom sjeveru, u regijama Kirkuk i Niniva, između iračkih snaga i kurdskih pešmerga. Premijer Al-Abadi je 27.10 proglasio jednodnevni prekid vojnih akcija kako bi dao šansu „tehničkom vijeću vladinih snaga i snaga Iračkog Kurdistana za provedbu razmještaja federalnih snaga u svim spornim zonama, između ostalog i na državnoj granici“. Dva dana kasnije obje su se strane dogovorile o produljenju primirja, dok se ne postigne dogovor o zajedničkoj upravi u tim zonama.
Kao rezultat zajedničkog napada iračke vojske i šijtskih postrojbi „Al-Hashd ash-Shaabi“, Kurdi su izgubili 30% teritorija koji su nadzirali prije održanog referenduma o nezavisnosti. UN je izvjestio kako je svoje domove na sjeveru Iraka nakon započetih borbi poslje referenduma napustilo 175 tisuća ljudi. 23.10. u Bagdadu je boravio američki državni tajnik R. Tillerson, koji je naglasio potrebu za očuvanjem iračkog jedinstva i „nužnost pridržavanja ustava države“. On je 26.10 priopćio kako iračka vlada mora konstruktivno odgovoriti na pomirljive geste vlade Iračkog Kurdistana.
VS UN-a je 26.10 usvojilo izjavu kojom se potvrđuje privrženost teritorijalnoj cjelovitosti Iraka ali i izrazilo zabrinutost „zbog rasta napetosti između vladinih snaga i pešmerga“, te obje strane pozvalo na početak dijaloga i suzdržanost od primjene sile.
Ali složena politička situacija nastavila se i u samom Iračkom Kurdistanu. Vodeće političke snage te autonomije su 24.10. postigle sporazum o odgodi općih izbora, ranije planiranih za 1. studenog, za 8 mjeseci. Kurdski predsjednik M. Barzani je u svom obraćanju kurdistanskom parlamentu 29.10., objavio o svom odlasku s dužnosti nakon 1. studenog, kada mu ističe mandat, a njegove ovlasti parlament je razdijelio između sebe, vlade i sudske vlasti.
Zapovjedništvo iračke vojske je 25.10. izvjestilo o početku vojne operacije na prostore pod nadzorom „Islamske države“ u zoni gradova Al-Qaim i Rawa, smještenih nedaleko od granice sa Sirijom. Vladine snage su potisnule džihadiste iz niza naselja u zapadnom dijelu regije Anbar već u prvom danu napada.
Istodobno je sirijska vojska počela na svojoj strani granice napad na džihadiste „IS“ i razbila ih u blizini pretovarne postaje za naftu T-2 i nastavila prodor prema gradu Abu-Kamalu na samoj granici s Irakom. Al-Qaim i Abu-Kamal su posljednja uporišta ISIL-a u Iraku i Siriji. Sirijska vojska je također nastavila operacije oslobađanja od terorista i preostalih dijelova grada Deir ez-Zoura, a teške borbe vodila je i u dijelovima regija Hama, Homs i Damask koji su još pod nadzorom islamističkih snaga.
Pretežito kurdske postrojbe unutar „Sirijskih demokratskih snaga“, uz potporu zrakoplovstva američke koalicije nastavile su napade protiv postrojbi „IS“ u zoni naftonosnih polja na istoku regije Deir ez-Zour. Napeto stanje je i u nedavno oslobođenom gradu Rakki, u kojem zapovjedništvo Sirijskih demokratskih snaga ne dopušta stihijski povratak stanovništva, zbog informacija o mogućim sukobima između građana (grad je gotovo u cjelosti bio naseljen arapskim stanovništvom) i kurdskih snaga koje su ga oslobodile uz manju potporu lokalnih arapskih snaga s kurdskog sjevera Sirije.
Turski predsjednik R. Erdogan je izjavio kako je turska vojna operacija u regiji Idlib uglavnom postigla svoj cilj i da se Ankara sada namjerava pozabaviti susjednom kurdskom enklavom Afrin. Ona je, inače, u potpunosti izolirana i nema teritorijalne poveznice s ostalim – istočnim dijelom kurdskog teritorija uz granicu s Turskom.
Ruski ministar obrane S. Shojgu je 24.10. objavio kako je u Siriji pod nadzorom „IS“ ostalo svega 5% teritorija. Ruski predsjednik V. Putin je 26.10. izjavio kako je od različitih terorističkih organizacija oslobođeno više od 90% sirijskog teritorija.
Američki državni tajnik R. Tillerson je 26.10. priznao kako je ruska protuteroristička zračna operacija u Siriji uspješna i da je ona glavni razlog uspjeha koje su ostvarile sirijske vladine snage tijekom sukoba u toj državi. SAD, rekao je dalje, želi vidjeti Siriju kao jedinstvenu državu ali bez sudjelovanja u vlasti predsjednika B. Asada. „Vladavina obitelji Asad dolazi svome kraju. Jedino pitanje je na koji će se način to omogućiti“, izjavio je Tillerson. Istodobno američka administracija ne ustrajava na tome da Asad napusti vlast prije formiranja nove sirijske vlade.
24.10. Rusija je uložila veto na prijedlog rezolucije VS UN-a o produljenju na još godinu dana mandata Zajedničkog tijela UN-a i Međunarodne organizacije za kemijsko oružje u istrazi kemijskih napada u Siriji. Rusija namjerava UN-u dostaviti prijedloge za istragu incidenata primjene kemijskog oružja nakon proučavanja dokumenta koji je o tome sačinilo spomenuto zajedničko tijelo vezano za kemijski napad u Han-Sheihunu 4. travnja ove godine. Ono je za napad optužilo vladu u Damasku. Rusko MVP je izjavilo kako su u tom slučaju zaključci ruskih stručnjaka bili u potpunosti ignorirani.
Katar:
Prvi put u povijesti, od kada postoje odnosi između dviju zemalja, Katar je 25.10. posjetio ruski ministar obrane S. Shojgu. U Dohi je potpisao međuvladin sporazum o vojno-tehničkoj suradnji, a također je razgovarao i s katarskim emirom T. Al-Thanijem, o „pitanjima globalne i regionalne sigurnosti“.
Saudijska Arabija:
Saudijski princ prijestolonasljednik M. bin Salman, na forumu za inozemne investitore, otvorenom 24.10. u Rijadu, izjavio je slijedeće: Mi želimo ići tamo gdje smo i bili, prema umjerenom islamu, otvorenom za okolni svijet, otvorenom za sve ostale religije.“ Princ je kazao kako 70% stanovnika Saudijske Arabije čine osobe mlađe od 30 godina i da zato „mi ne želimo izgubiti još 30 godina zbog ekstremističkih ideja. Uništit ćemo ih sada“.
Egipat:
Egipatski predsjednik A. al-Sisi posjetio je Francusku i s tamošnjim predsjednikom E. Macronom razgovarao o Libiji, Siriji, palestinskom pitanju, borbi protiv terorizma, bilateralnim odnosima i td.
28.10. Al-Sisi je smijenio zapovjednika Glavnog stožera OS Egipta, a na njegovo mjesto imenovao generala M.F. Higazija.
Afganistan:
Američki državni tajnik R. Tillerson posjetio je 23.10. Afganistan i kazao, kako smatra da u vladi u Kabulu ima mjesta i za umjerene predstavnike talibanskog pokreta, koji ne žele nastavak borbi. Kasnije, 27.10., Tillerson je izjavio kako SAD održava kontakte s talibanima i uvjerava ih u nužnost sjedanja za pregovarački stol s vladom u Kabulu.
S druge strane, rusko MVP je 23.10. objavilo kako smatra neprimjerenim izjave afganistanskog predsjednika A.Ghanija, o tome, kako Rusija podupire talibane, podsjećajući vladu u Kabulu da Rusija postojano pruža pomoć afganistanskoj vladi, između ostalog i u smislu „učvršćenja bojeve spremnosti nacionalnih snaga sigurnosti i aktivno se zauzima za nastavak unutarafganistanskog dijaloga s ciljem skore uspostave mira i stabilnosti u toj zemlji“. Pritom je Moskva pozvala vladu u Kabulu da „ne ide pod podvodcem od pojedinih zapadnih medija napuhane proturuske histerije“.
Pakistan:
Američki državni tajnik R. Tillerson posjetio je 24.10. Pakistan i pozvao vladu u Islamabadu na dodatne mjere protiv talibana i drugih ekstremističkih organizacija koje se baziraju u toj zemlji. Pakistanski premijer Abbasi je uvjerio američkog gosta u privrženost Pakistana borbi protiv terorizma, ali i izrazio zabrinutost zbog američkih planova da glede afganistanske problematike povisi ulogu Indije.
Pakistanski sud za korupciju je 25.10. izdao nalog za uhićenje bivšeg premijera N. Sharifa.
Iran:
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Amano, potvrdio je 29.10. u Teheranu, kako Iran ispunjava uvjete proizišle iz Sporazuma o njegovom nuklearnom programu, te je pozvao druge sudionike uključene u Sporazum na ispunjavanje svojih obveza iz istog.
25.10. zapovjednik Vojnog vijeća NATO saveza general P. Pavel, izjavio je kako se NATO protivi turskoj kupnji ruskih proturaketnih sustava S-400, najviše zbog pitanja sigurnosti, a ne zbog nekompatibilnosti ruske i Zapadne vojne tehnike.
0 komentara