U pregledu prošlotjednih zbivanja u regiji primjećuje se nastavak složenog stanja i vojnih sukoba u Siriji, Iraku, Jemenu, Libiji, Afganistanu. Tjedan je obilježio i posjet izraelskog premijera Netanjahua Moskvi, ali isto tako i posjet turskog predsjednika Erdogana svom ruskom kolegi V. Putinu, što potvrđuje novu bliskoistočnu realnost i veliki povratak Rusije u tu važnu svjetsku regiju.
Sirija:
Nastavljeno je napredovanje sirijske vojske uz potporu ruskih zračnih snaga u područja pod okupacijom „Islamske države“. Najjače borbe vođene su na sjevero-istoku regije Aleppo i regiji Homs. Najsloženije stanje postaje ono u zoni grada Manbij. Tamo su se na malom prostoru našle koncentrirane snage sirijske vojske, većinski kurdske „Sirijske demokratske snage“ (SDS), turski vojnici i njihovi saveznici iz Sirijske oružane oporbe, a došle su i manje postrojbe američkih vojnika koje su se razmjestile na kritičnim točkama između kurdskih i turskih snaga (Amerikanci u osnovi podupiru prokurdski SDS). Podsjećamo, kako su prošli tjedan postrojbe SDS-a predale sirijskoj vojsci nadzor nad pet naselja jugo-zapadno od Manbija, kako ne bi došlo do njihovog neposrednog sraza s turskom vojskom i njezinim saveznicima. Turski premijer B. Yildirim je 6. ožujka izjavio kako Turska ne planira vojnu akciju u Manbiju bez koordinacije s Rusijom i SAD-om, koje obje imaju i svoje kopnene snage u toj zoni. Ali Turska i dalje inzistira na odlasku kurdskih snaga iz toga grada.
Sirijska vojska je 7.3. oslobodila naselje Al-Hafsa u blizini Aleppa, u kojem se nalazi najveće vodocrpilište, čime će definitivno biti riješen problem vodoopskrbe grada Aleppa i njegovog predgrađa. Sirijska vojska prodrla je i na zapadnu obalu rijeke Eufrat, u vodoopskrbno postrojenje Asad. Istodobno su prokurdske snage SDS-a presjekle autocestu koja povezuje Rakku i Deir az-Zour na istoku države. Zapovjedništvo SDS-a je izjavilo kako neće dozvoliti bilo kakvo sudjelovanje turskih snaga u oslobađanju Rakke koja je pod okupacijom „Islamske države“.
Oglasio se i američki Pentagon, izjavivši, kako je na sjevero-istok Sirije prebacio topničku postrojbu marinaca i diverzantsku postrojbu od 400 vojnika. Istodobno je priopćio, kako postrojbe sirijskih Kurda s kojima SAD surađuje nisu povezane s terorističkom organizacijom Radnička stranka Kurdistana koja djeluje u Turskoj. Američko Ministarstvo obrane također je izjavilo kako uloga Turske u oslobađanju Rakke još uvjek nije definirana. U ponedjeljak, 6.3., sirijska vojska oslobodila je naftno nalazište Džezal, sjevero-istočno od Palmire.
Još jedna velika vijest prošlog tjedna stigla je iz turske Antalije. Tamo su se 7.3. na zajedničkom sastanku našli zapovjednici oružanih snaga Rusije, SAD-a i Turske, generali V. Gerasimov, J. Dunford i H. Akara. Razgovarali su o regionalnoj sigurnosti i stanju u Siriji i Iraku, kao i povećanju učinkovitosti u borbi protiv terorizma. Najveća pozornost bila je posvećena usvajanju dodatnih mjera za sprječavanje incidentnih događaja između triju vojski u Siriji.
Rusija i SAD usuglasile su se o osnivanju novog kanala za vezu na razini generala, priopćio je zapovjednik američkih OS general J. Dunford.
Veliki teroristički napad izvršen je 11.3. u Damasku, kada su ubijena 74 šijtska hodočasnika iz Irana i Iraka.
U Moskvi su se 10.3. sastali ruski predsjednik V. Putin i turski predsjednik R. Erdogan, Ruski čelnik je izjavio kako koordinacija aktivnosti između Rusije, Turske i Irana omogućuje održavanje sirijskog primirja između vladinih i oporbenih snaga.V. Putin je s opreznim optimizmom procjenio političko riješenje sirijskog sukoba, pričemu je terotorijalna cjelovitost zemlje „obvezan uvjet“. Njegov turski kolega je izjavio, kako je teritorijalna cjelovitost Sirije i Iraka turska glavna zadaća. Istodobno je u Moskvi održan i sastanak Vijeća za suradnju visoke razine između dviju zemalja, na kojem su sudjelovala i dvojica predsjednika. Ruski čelnik je izjavio, kako je Turska najvažniji ruski partner i najavio skoro ukidanje ograničenja za rad turskih građevinara u Rusiji, kao i daljnje snižavanje ograničenja uvoza turskih roba. Turski čelnik je izjavio kako je ovim susretom proces normalizacije odnosa dviju država završilo i da se u buduće termin „normalizacija“ više ne treba spominjati. Pozvao je rusku stranu na ukidanje svih preostalih trgovinskih ograničenja, međusobno ukidanje viza i najavio snažnu suradnju u svim sferama. Usvojen je srednjoročni program za gospodarsku, znanstveno-tehničku i kulturnu suradnju između vlada dviju zemalja za razdoblje od 2017.-2020.g. i potpisan niz drugih dokumenata.
Novi krug sirijskih pregovora u Ženevi planira se za 23. ožujka, izjavio je predstavnik UN-a za Siriju S. de Mistura. Prije toga, 14. i 15.3., u kazahstanskom glavnom gradu Astani planirao se nastaviti pregovarački proces, ali su predstavnici oporbe zatražili da se odgodi za neki daljnji rok.
Istodobno je sirijski predsjednik B. Asad izjavio kako samo u teoriji može surađivati s američkim predsjednikom D. Trumpom u borbi protiv terorizma, tako da mogućnosti za to u praksi niti nema. Kazao je kako je Rusija jedina ozbiljna snaga koja se učinkovito bori protiv „IS“ u Siriji.
Dan prije turskog predsjednika, u Moskvu je došao i izraelski premijer B. Netanjahu. S predsjednikom Putinom razgovarao je o stanju na Bliskom istoku, borbi protiv terorizma i bilateralnim rusko-izraelskim odnosima. Premijer Netanjahu je izjavio: „U posljednje vrijeme primjetan je ozbiljan prodor u borbi protiv radikalnog islamskog sunitskog terorizma na čelu s rukovodstvom „Islamske države“ i „Al-Qaide“, a Rusija je tome dala veliki doprinos.“ Ali pritom Izrael „ne želi da se radikalni islamski sunitski terorizam zamjeni radikalnim islamskim šijtskim terorom pod vodstvom Irana“. Premjer je dodao, kako će Izrael prihvatiti svaki dogovor o Siriji ali da kategorički istupa protiv mogućeg razmještaja u toj zemlji iranskih oružanih snaga i njihovih saveznika.
Parlelno s intenziviranjem rusko-turskih odnosa, rastu napetosti u odnosima između EU i Turske. To je povezano sa zabranama nastupa pojedinim visokopozicioniranim turskim političarima, u Njemačkoj i Nizozemskoj pred tamošnjim turskim zajednicama, vezano uz predstojeći referendum o promjenama turskog ustava i, u sklopu toga, povećanja predsjedničkih ovlasti. Pale su vrlo teške riječi, prije svega s turske strane, te su nastavljene međusobne optužbe za novonastalu krizu odnosa. Posebno se brzo i oštro pogoršava stanje između Turske i Nizozemske.
Libija:
Libijski predstavnički dom je 7.3. izglasao zaustavljanje političkog dijaloga i aktivnosti temeljem Sirtskog dogovora o nacionalnom pomirenju iz 2015. godine. To je učinjeno nakon nedavnih napada boraca povezanih s „Al-Qaidom“ na libijska naftna postrojenja. Predsjednik parlamenta A. Saleh već je sljedećeg dana pozvao na provođenje predsjedničkih i parlamentarnih izbora do veljače 2018.g., kako bi se duboka kriza u zemlji privela kraju. 10. ožujka američki Pentagon je izjavio kako je vrlo zabrinut kontaktima libijskih političara i vojnog osoblja s Rusijom.
Nakon oštrih postizbornih izjava američkog predsjednika D. Trumpa vezanih uz neprijatelje Izraela, kao i najava o bezuvjetnoj američkoj pomoći toj zemlji, američki čelnik je 10.3. telefonski razgovarao s palestinskim vođom M. Abbasom. U razgovoru je predsjednik Trump izjavio, kako je mir između Palestinaca i Izraelaca moguć i da je došlo vrijeme za njegovo sklapanje. To bi omogućilo učvršćenje mira u čitavoj regiji i u cijelom svijetu. Ali Trump je svejedno zauzeo proizraelsku poziciju, izjavljujući ono što Tel Aviv već dugo vremena želi, izjavivši, kako dogovor mora biti postignut neposredno između dviju sukobljenih strana tj. bez posrednika (vodećih arapskih država, EU, Rusije i SAD-a). Predsjednik Trump je g. Abbasa pozvao u posjet Bijeloj kući u najskorije vrijeme.
Afganistan:
Rusija nastavlja političke kontakte s talibanskim pokretom. Tako je 10.3. rusko MVP izjavilo, kako su ti kontakti usmjereni prema nastojanjima za uključenje talibana u proces političkog riješenja sukoba u toj zemlji. To priopćenje usljedilo je nakon optužbi zapovjedništva koalicijskih NATO snaga u toj zemlji i pojedinih državnih predstavnika, da Rusija pruža potporu islamističkom talibanskom pokretu, dostavlja mu oružje i financira njegove aktivnosti.
Borci afganistanske „Islamske države“ su 9.3. napali vojnu bolnicu u rezidencijalnoj četvrti glavnog grada Kabula, kojom prilikom je poginulo 50, a ranjeno 90 osoba.
Iran:
Iran je uspješno testirao balističku raketu „ Hormuz-2“, dometa do 300 kilometara. Teheran je istodobno odgodio lansiranje rakete za civilne programe zbog zabrinutosti sa strane SAD-a, izjavilo je zapovjedništvo Korpusa straže iranske revolucionarne garde.
0 komentara