PROMJENA VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 11. DO 17. SRPNJA 2016. G.

Najvažniji događaji prošlog tjedna odvijali su se u Siriji i Turskoj, pričemu pokušaj vojnog prevrata u toj zemlji ipak dominira svojim značajem, a s velikom vjerojatnošću predstavljat će i svjetski događaj godine. Naravno, pozornost je privukao i američko-ruski dogovor iz Moskve o konkretnim potezima dviju zemalja vezanih uz stanje u Siriji.

Turska:

S 15. na 16. srpnja u Turskoj je izvršen pokušaj vojnog prevrata koji je brzo završio neuspjehom. Već do sredine noći inicijativa je s urotnika prešla na stranu suradnika predsjednika Erdogana. Ujutro se glavnina urotnika počela predavati strukturama vlasti, a stanje se počelo postupno normalizirati, prije svega u Ankari i Istanbulu, kao ključnom turskom gradu. Iako su imali pobornike i u visokim vojnim krugovima, većina vojske ostala je odana predsjedniku Erdoganu, a važnu ulogu odigrali su i ljudi izišli na ulice gradova iskazujući nezadovoljstvo pokušajem prevrata. Pučisti nisu uspjeli osigurati niti potporu glavnih turskih oporbenih snaga, a njihova najveća greška bila je neuspjela izolacija samog predsjednika Erdogana koji se u vrijeme prevrata nalazio na odmoru izvan Ankare i Istanbula.

Već do sredine 16. srpnja vlada je uspostavila puni nadzor, a odmah su i započela masovna uhićenja. Za v.d. zapovjednika Glavnog stožera oružanih snaga imenovan je U. Dundar koji je izjavio kako su „pučiste podržale pojedine oklopne jedinice, eskadrile zračnih snaga i žandarmerija“, a da je „visoko vojno zapovjedništvo bilo protiv prevrata“. Tijekom puča ubijeno je 290 osoba (između kojih i više od 100 pučista), a 1440 osoba je ranjeno.

Predsjednik Erdogan tog je dana pokušaj prevrata nazvao „izdajom Domovine“, kazavši, kako će sudionike prevrata okrutno kazniti i provesti čistku u vojsci. Izjavio je kako iza svega stoje „glavari koji žive u SAD-u“ (misleći na F. Gulena). Sam Gulen je, nakon zahtjeva turskih čelnika da ga SAD izruči Turskoj, izjavio kako iza organizacije puča stoji osobno Erdogan, koji se na taj način želi obračunati sa svojim protivnicima u svim strukturama vlasti. Američki državni tajnik je obećao pomoć turskim istražnim tijelima u rasvjetljavanju nemilog događaja, a glede izručenja Gulena Turskoj SAD od Ankare prethodno traži dostavu konkretnih dokaza o njegovoj umješanosti u pokušaj prevrata.

Tog istog dana (16.07.) održano je i izvanredno zasjedanje turskog parlamenta, u kojem su vođe glavnih oporbenih stranaka izrazili solidarnost s vladom i osudili pokušaj prevrata. U Istanbulu, Ankari i Izmiru 16. i 17. srpnja održani su masovni skupovi potpore vlasti.

Akcija odmazde započela je masovnim uhićenjima. Zadržano je oko 6 tisuća ljudi, od čega 2839 vojnih osoba, uključno 52 visoka časnika. 17. srpnja zapovjedništvo turske vojske je izjavilo kako su svi organizatori pokušaja prevrata su zadržani. Vlada je smjenila 2745 sudaca, od čega 5 članova Visokog sudbenog vijeća. Uhićeno je 420 djelatnika tužiteljstva. Priopćeno je kako se uhićenjima podvrgavaju ne samo sudionici već „i apsolutno s pučem ne povezani kritičari Erdogana“. Razmatra se pitanje o primjeni smrtne kazne prema sudionicima puča, što izaziva oštre kritike sa strane Zapada, čiji političari izjavljuju kako pokušaj prevrata turskom predsjedniku ne daje „bianco-ček za provedbu čistki u državi“, i pozivaju Ankaru na poštivanje zakona pri provedbi istrage.

Turska je na jedan dan blokirala mogućnost korištenja svoje zrakoplovne baze Incirlik za zračne snage SAD-a i njihovih saveznika u borbi protiv „Islamske države“ u Siriji i Iraku.

Iako je pokušaj prevrata izazvao lavinu osuda sa strane državnika diljem svijeta (koji su ujedno izrazili punu potporu demokratsko izabranoj vlasti u zemlji), analitičari općenito prosuđuju kako će pokušaj prevrata Tursku učiniti „manje slobodnom i demokratskom“, dok će se čistke u vojsci „negativno odraziti na njezinu sposobnost“ i moral vojnika, zbog čega će „Ankari biti teže iskoristiti oružane snage kao instrument za provedbu politike i nacionalne strategije“.

Sirija:

Kao što smo u uvodu naglasili, drugi važni događaj proteklog tjedna zbio se u Moskvi, gdje se 15. i 16. srpnja održavao pregovarački sastanak američkog državnog tajnika Johna Kerryja s njegovim ruskim kolegom (odvojeno i predsjednikom Putinom). Razgovoru su nazočili i Viktorija Nuland (zadužena od strane State Departmenta za euroazijske poslove i glavna kuratorica po pitanju ukrajinske krize), posebni predstavnik ruskog predsjednika po pitanju Ukrajine, kao i američki veleposlanik u Moskvi. Glavna tema razgovora bila je Sirija i pregovori oko novog plana predsjednika Obame za američko-rusku suradnju u borbi protiv terorizma u Siriji, iako, sudeći po sastavu pregovorača, ta zemlja sigurno nije bila i jedina tema razgovora.Međutim, nikakvih konkretnih dogovora o vojnoj suradnji nakon sastanka nije bilo, jednako kao što je Rusija i dalje ostala pri svojoj potpori predsjedniku Asadu. Američki State Department je izjavio da je g. Kerry u Moskvi naglasio kako se u odsustvu konkretnih koraka diplomatska aktivnost ne može produžavati u beskonačnost. Na pregovorima se razgovaralo o političkom riješenju krize i nužnosti pojačanja pritiska na „Islamsku državu“ i „Jabhat al-Nusru“. Prema medijskim priopćenjima, obje strane su se dogovorile „o konkretnim koracima po Siriji“ ali, kako je izjavio državni tajnik, detalji se neće iznositi javnosti jer SAD i Rusija žele da se oni počmu primjenjivati. Izjavio je kako će dvije zemlje postignute dogovore početi ostvarivati u predstojeće dane, a ukoliko im se omogući djelovanje i realizacija, to će promijeniti stanje u Siriji. Ministar Lavrov je izjavio kako indirektni razgovori neće donjeti rezultate i da su „nužni neposredni kontakti strana“.

Sirijski predsjednik Asad je izjavio kako je upravo uloga Rusije u sirijskom sukobu omogućila prelomiti tijek konflikta i kako ne vjeruje da Rusija može ići na separatni dogovor s ciljem njegovog odstranjivanja s vlasti. Naglasio je kako predsjednik Obama nema dovoljno volje za uništenje „Islamske države“ u Siriji, a vanjska potpora pružana bandama je „temeljni razlog produženja sukoba u Siriji“.

Istodobno se u raznim dijelovima zemlje nastavljaju borbe. Prošli tjedan okarakterizirala je ponovna primjena ruskih strateških bombardera Tu-22M3 u Siriji, 12. i 14. srpnja (prvi put nakon siječnja kada su izvršili 18 napada), kada su izvršili napade na ciljeve „IS“ istočnije od Palmire i gradova As-Sunha i Arak gdje su se aktivirali džihadisti. Borbe su nastavljene i u Aleppu, gdje se vladine snage polako probijaju prema gradskim kvartovima savladavajući uporan otpor boraca „Jabhat al-Nusre“ i njezinih saveznika. Vojska i njoj odani lokalni ustanici su 16. srpnja ponovo od džihadista zauzeli grad Kinsabu na sjeveru regije Latakija. Prema informacijama od 17. srpnja, sirijska vojska uspostavila je čvrst obruč oko istočnog dijela Aleppa koji je pod nadzorom islamista. Borci, pretežito kurdskih, „Sirijskih demokratskih snaga“ nastavljaju borbe s ciljem oslobađanja od ISIL-ovaca grada Manbija, sjevero-istočno od Aleppa.

Južni Sudan:

Napeto stanje u Južnom Sudanu postupno se smiruje. Predsjednik Kiir je 11. srpnja naredio trenutačni prekid oružanih sukoba u glavnom gradu Džubi i zatražio riješenje sukoba mirnim putom. Izrazio je spremnost za suradnju s oporbenim potpredsjednikom Masharom, a ovaj je također izjavio kako je spreman za primirje. Uspostavljeni prekid vatre u čitavom Južnom Sudanu gotovo u potpunosti se održao tijekom čitavoga tjedna, pričemu je Mashar opozvao svoju vojsku iz glavnog grada, a Kiir objavio sveopću amnestiju za sudionike u sukobu i pozvao Mashara da čim prije sjedne za pregovarački stol. Neovisno o tome, u Džubi se nastavlja evakuacija stranih državljana.

Jemen:

U Jemenu su 16. srpnja predstavnici vlade i šijtski ustanici – huti te odani im Sveopći narodni kongres obnovili konzultacije o mirnom riješenju sukoba uz posredništvo UN-a.

Bahrein:

Vrhovni sud Bahreina je 17. srpnja donio ukaz o raspuštanju najveće oporbene stranke u zemlji „Al-Wifaq“, koja predstavlja šijtsku većinu tog kraljevstva. Sud je i zapljenio sva sredstva te stranke u korist države, a već je ranije donio riješenje o zatvaranju svih njezinih ureda.

Iran:

Iranske vlasti ispunile su preuzete obveze iz dogovora o Zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja po atomskom programu Teherana usuglašenom prije točno godinu dana. Izjavio je to 14. srpnja američki predsjednik Obama, dodavši, kako su, po njegovom mišljenju „svi putovi Teherana prema polučenju atomskog oružja ostali zatvoreni“. „SAD i naši partneri u pregovorima također u potpunosti ispunjavaju svoje obveze o ukidanju sankcija Teheranu vezanih uz njegov atomski program. Nastavit ćemo ispunjavati svoje obveze sve dok se Iran bude pridržavao uvjeta iz dogovora. U nas postoje ozbiljna razmimoilaženja s Iranom, ali SAD, naši partneri i čitav svijet postali su sigurniji zahvaljujući Sporazumu“, izjavio je g. Obama. Istodobno Teheran izjavljuje o nezadovoljstvu dinamikom ukidanja sankcija i naglašava kako Iran može povezati svoje buduće ispunjavanje obveza s ukidanjem ograničavajućih mjera od strane Zapadnih financijskih institucija.

Zoran Meter

0 komentara

You may also like