Najznačajniji događaj prošlog tjedna svakako je bio onaj vezan uz promjene odnosa Turske s Rusijom i Izraelom. Istodobno, produžuje se i složeno stanje u Siriji, Iraku ali i Libanonu. No pođimo redom:
U Moskvi su 27. lipnja službeno potvrdili prijam pisma turskog predsjednika Erdogana upućenog njegovom ruskom kolegi Putinu, u kojem se on ispričava i izražava duboko žaljenje u svezi rušenja ruskog zrakoplova Su-24, u studenom prošle godine. G. Erdogan je također izrazio svoju zainteresiranost za reguliranje stanja u svezi kompenzacija za srušeni zrakoplov i pogibiju ruskog pilota, te izrazio duboku sućut njegovoj rodbini. U pismu se poziva i k „uspostavi tradicionalno prijateljskih odnosa između Turske i Rusije i k zajedničkoj borbi protiv terorizma za riješavanje regionalnih kriza“.
Na prijedlog ruske strane, 29. lipnja obavljen je telefonski razgovor između predsjednika Putina i Erdogana, a ruski čelnik je potom priopćio o početku procesa normalizacije odnosa između dviju zemalja. Obojica lidera naglasila su nužnost aktiviranja međunarodne suradnje u borbi protiv terorističke ugroze koja prijeti svima. Priopćeno je kako će se dvojica državnika vjerojatno susresti i osobno.
Već 30. lipnja predsjednik Putin je potpisao ukaz o ukidanju ograničenja u odnosima s Turskom, a radi se o ponajprije o ograničenjima u prodaji turističkih aranžmana u tu zemlju. Osim toga je naloženo, da ruska vlada provede pregovore s turskom stranom u svezi njihovih gospodarskih odnosa i „ovisno od rezultata pregovora usvoji prijedloge promjena rokova djelovanja ili karaktera posebnih gospodarskih i drugih mjera“ donešenih ukazom ruskog predsjednika 28. studenog 2015. godine. Premijer Medvedev je izjavio kako će se sankcije Turskoj ukidati postupno, a ukupno gledano, Moskva se ne žuri kada je u pitanju puna normalizacija odnosa. Za nju se prije svega očekuje puna kompenzacija štete od strane Ankare za srušeni ruski zrakoplov.
U Sočiju je 1. srpnja održan susret ministara vanjskih poslova Rusije i Turske – S. Lavrova i M. Chavushoglua. Objavljeno je da je postignut dogovor oko kontakata vlada dviju zemalja s ciljem normalizacije ukupnih dvostranih odnosa u bliže vrijeme. Osim toga, dvije su zemlje obnovile aktivnost radnih grupa za borbu protiv terorizma. Moskva očekuje i kontakte posredstvom vojnih kanala. Turski ministar je naglasio kako će turska vlada učiniti sve nužno za osiguranje sigurnosti boravka ruskih turista u njegovoj zemlji.
Dana 28. lipnja izvršen je teroristički napad u međunarodnoj zračnoj luci „Mustafa Kemal Ataturk“ u Istanbulu, kojom prilikom su poginule 44 osobe, a ranjeno 147. Turske vlasti smatraju kako je počinitelj tog zlodjela „Islamska država“.
Istog dana su predstavnici Izraela i Turske potpisali dogovor o normalizaciji međusobnih odnosa, a dogovoreno je kako će „pomorska blokada sektora Gaze biti nastavljena ali će kroz izraelsku luku Ashdod biti odobrena dostava humanitarne pomoći u sektor Gaza“. Dogovor jamči i „zaštitu pripadnika izraelskih snaga sigurnosti od sudbenog progona i istraga sada i ubuduće“, u svezi incidenta iz 2010. g. nakon zahvata turskog broda od strane izraelskih vojnika kada se ovaj bez odobrenja izraelskih vlasti želio probiti u Gazu. Izrael se suglasio isplatiti 20 milijuna dolara na ime kompenzacije rodbini žrtava stradalih u vrijeme izvođenja vojne akcije na tom brodu. Dogovor Ankari daje mogućnost za „otpočinjanje aktivnosti vezanih uz opskrbu Gaze električnom energijom i pitkom vodom“, obnovu bolnica, izgradnju stambenih jedinica od strane turske vlade i „realizaciju radova u svezi razvoja industrijske zone“. Ali govoriti o suradnji Turske i Izraela po konkretnim projektima još je rano, smatra turski premijer B. Yildirim. Priopćeno je kako taj dogovor u perspektivi Izraelu omogućuje i isporuke prirodnog plina u Tursku i dalje u Europu. Izraelski premijer Netanjahu je izjavio kako će potpisani dokument donjeti korist objema stranama, a da će zbog tog dokumenta „pobijediti izraelski nacionalni interesi“.
Vojno-politički kabinet Izraela je 29. lipnja potvrdio dogovor o normalizaciji odnosa s Turskom ali su tri ministra glasovala protiv – između njih i ministar obrane Liberman. U Turskoj taj dokument mora odobriti parlament, a na kraju potpisati predsjednik države. Nakon toga bit će riješeno pitanje slanja veleposlanika u glavne gradove.
Već 3. srpnja u izraelsku luku Ashdod uplovio je prvi turski brod s 11 tisuća tona humanitarne pomoći za sektor Gazu.
Američki predsjednik Barak Obama je 29. lipnja s turskim kolegom Erdoganom razgovarao o normalizaciji tursko-ruskih odnosa i „odobrio postupke predsjednika Erdogana i njegove vlade, koji su u ovom tjednu postigli dogovor o normalizaciji odnosa s Izraelom i poduzeli korake za smanjivanje napetosti u odnosima s Rusijom“.
Egipatsko MVP je 28. lipnja izjavilo, da će normalizacija odnosa s Turskom biti moguća tek nakon što Ankara prizna volju egipatskog naroda tj. prizna zakonitost „revolucije 30. lipnja“ (koja je dovela do rušenja islamističkog predsjednika M. Mursija 2013. g.).
Sirija:
Nastavlja se složeno i napeto stanje. U raznim dijelovima zemlje vladine snage nastavljaju borbe protiv t.o. „Islamska država“ („IS“), „Jabhat al-Nusra“ i drugih t.o. Na sjeveru regije Latakija borci „Al-Nusre“ i s njom povezane terorističke grupacije zauzele su grad Kensaba, smješten 20 kilometara od granice s Turskom. ISIL-ove snage napadale su vladine postrojbe sjeverno i južno od Palmire. Žestoke borbe vode se i u Aleppu i njegovom predgrađu. Postrojbe tzv. „Nove sirijske vojske“ obučene od strane specijalnih postrojbi SAD-a i Jordana, 28. lipnja namjeravale su zauzeti grad Bu-Kemal na granici s Irakom ali su pretrpjele težak poraz nakon protunapada boraca „IS“.
Čelnik ruske diplomacije S. Lavrov je 29. lipnja izjavio, kako za uspostavu primirja na čitavoj teritoriji Sirije Zapad mora nagovoriti oporbene snage na udaljavanje od položaja „Jabhat al-Nusre“. Prema njegovom mišljenju, oporbeno Visoko pregovaračko vijeće „zauzima potpuno nekonstruktivan stav na međusirijskim pregovorima u Ženevi, odbacujući uopće i sjesti za isti stol s drugim sirijskim stranama i ne dajući nikakve prijedloge“. Nakon pregovora s turskim kolegom Chavushogluom, ruski ministar je 1. srpnja izjavio kako između dviju strana nema raznoglasja oko toga tko je u Siriji terorist.
Američki mediji prenose kako je administracija predsjednika Obame predložila Rusiji proširiti vojnu surdnju dviju država u odnosu na borbu protiv ekstremista u Siriji, u zamjenu za prestanak napada vladinih snaga na oporbene postrojbe koje podupire SAD. Preciznije, „SAD obećava ujediniti napore s ruskim zračnim snagama, kako bi se počele razmjenjivati informacije o ciljevima i koordinirati proširenu kampanju zračnih udara po „Jabhat al-Nusri“. Direktor CIA-e J. Brennan uvjeren je kako „bez Rusije nije moguć napredak za političko riješenje“ u Siriji. On smatra kako Rusija „ispunjava sve dogovore“ glede Sirije. SAD je spreman djelovati s Rusijom ako Moskva „bude ispravno postupala u Siriji“, izjavio je šef Pentagona Ashton Carter. Ruski i američki šefovi diplomacije Lavrov i Kerry su 2. srpnja raspravljali o mogućnosti suradnje dviju država „u borbi protiv terorističkih grupacija u Siriji“.
Sirija usko koordinira vojne operacije protiv „Islamske države“ i „Jabhat al-Nusre“ s Rusijom i Iranom, izjavio je 1. srpnja predsjednik Bashar al-Asad, izjavivši, kako Sirija „ne istupa protiv partnerstva s SAD-om u borbi protiv terorizma“, međutim, „takvo se partnerstvo mora temeljiti na načelima uzajamnih interesa i uvažavanja“. Assad smatra kako Zapadne zemlje njega osobno osuđuju „na riječima“, a iza kulisa streme prema suradnji.
Sirijski predsjednik je 3. srpnja potpisao ukaz o formiranju nove vlade na čelu s Ibrahimom Hamisom, u kojoj su ključna ministarstva obrane, unutarnjih i vanjskih poslova ostala u rukama dosadašnjih ministara, od kojih su ministar obrane i ministar vanjskih poslova sada ujedno i potpredsjednici vlade.
U UN-u su priopćili kako je ta organizacija uspjela dostaviti humanitarnu pomoć stanovnicima 18 opkoljenih zona na teritoriju Sirije., a posebni predstavnik glavnog tajnika za Siriju Steffan de Mistura je 29. lipnja izjavio, kako će obnoviti sirijske pregovore kada bude uvjeren da će oni imati „dobre šanse“ za uspješni rezultat.
Libanon:
Zaoštrava se stanje na sjeveru Libanona, uz granicu sa Sirijom, gdje teroristi napadaju vojne objekte i naseljena mjesta. Na granicu su prebačene dodatne postrojbe libanonske vojske. Pogranična zona na sjevero-istoku doline Bekaa proglašena je zatvorenom vojnom zonom. Vojnici su proveli racije u izbjegličkim kampovima u gradovima uz granicu sa Sirijom, pri čemu su zadržana 124 sirijska državljana. Pomoć vojsci pružaju i postrojbe „Hezbollaha“ koje su napale dvije baze „IS“ uz samu granicu između dviju zemalja.
Irak:
U noći na 3. srpnja, u iračkom glavnom gradu Bagdadu izvršena su dva teroristička napada, u kojima je poginulo čak 172 ljudi, a ranjeno njih 196. Odgovornost za napade preuzela je „IS“.
Libija:
Prošli tjedan u Moskvu je stigao zapovjednik vojske vlade u Tobruku (sjevero-istok Libije) general H. Haftar. Susreo se s ruskim ministrom obrane Sergejom Šojgu i tajnikom Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Nikolayem Patrushevom. Rusija neće dostavljati oružje libijskoj vladi nacionalnog jedinstva (novog premijera Sarraya) do ukidanja međunarodnih sankcija, izjavio je ruski veleposlanik u Libiji I. Molotkov.
Libijska Nacionalna naftna korporacija, odana novoj vladi nacionalnog jedinstva, 3. srpnja je službeno objavila ujedinjenje sa svojim konkurentom na istoku zemlje, a što predstavlja „pozitivan korak prema obnovi naftnog sektora Libije, koji je u posljednje vrijeme podvrgnut napadima oružanih grupacija“. Planira se da središte kompanije bude u gradu Bengaziju na istoku zemlje.
Afganistan:
Novi čelnik talibanskog pokreta M.H. Ahunzada nazvao je djelovanja stranih država u Afganistanu „okupacijom“ i dodao kako bi odbacivanje suradnje vlade u Kabulu s inozemnim partnerima bio jedan od važnijih koraka prema dogovoru između vlasti i talibana. Također je izjavio kako talibani imaju program usmjeren k izgradnji neovisne i jedinstvene zemlje u kojoj će važiti islamski zakon. Istodobno, mirovni pregovori Islamske stranke Afganistana i vlade u Kabulu i službeno su propali, a nikakve nade za njihovu obnovu nema, izjavio je vođa te stranke H. Hakmatyara. On smatra kako sadašnja afganistanska vlada mora biti raspuštena jer ne uživa potporu većine stanovništva zemlje. Ranije je priopćeno kako je ta stranka tražila ukidanje američko-afganistanskog dogovora o sigurnosti i usvajanja starog prijedloga o izvlačenju svih inozemnih snaga iz zemlje. Neki od članova navedene Islamske stranke namjeravaju produžiti pregovore s vladom, neovisno o postojećim razmimoilaženjima.
0 komentara