Dok političari SAD-a i EU-a u tajnosti, daleko od očiju javnosti ubrzano pripremaju korporativni puč u obliku trgovinskog sporazuma naziva TTIP, Rusija uporno, uspješno i transparentno jača trgovinske, pa i političke saveze s ostatkom svijeta. Za manje od mjesec dana počinje treći summit na kojem će Rusija s državama ASEAN-a (Association of Southeast Asian Nations – Savez jugoistočnih azijskih nacija) koji čine Bruneji, Kambodža, Indonezija, Mianmar, Laos, Malezija, Filipini, Tajland, Vijetnam i Singapur, razgovarati o gospodarskoj suradnji. Ovogodišnji summit obilježava 20 godina ruske suradnje s državama ASEAN-a, koje su proteklih desetljeća gotovo zapanjujućim tempom uspjele ostvariti snažan i održiv gospodarski rast. Nije pretjerano reći kako je danas ASEAN jedna od najuspješnijih međunarodnih organizacija na svijetu, koja objedinjava više od 600 milijuna stanovnika koji zajednički stvaraju više od 2 bilijuna dolara BDP-a, dok je njihova međusobna robno-trgovinska razmjena nedavno dosegla poštovanja vrijednu razinu od 1,7 bilijuna dolara godišnje.
Ruski vanjskopolitički prioritet
Prema svim relevantnim procjenama, ASEAN spada među političko-ekonomske teškaše na međunarodnoj sceni koji prerasta u potpuno samostalan sustav temeljen na suradnji i koristi za sve uključene države. Rusija je još prije mnogo godina prepoznala njihov potencijal, i razvoj suradnje s državama ASEAN-a omogućio bi Rusiji pristup brojnim novim poslovnim prilikama za vlastito gospodarstvo kroz snažan porast zajedničkih investicija, i to povrh brojnih prednosti koje najznačajnije ruske kompanije već ostvaruju kroz postojeću suradnju. Rusija je kao jedan od svojih prioriteta jasno označila sklapanje novih trgovinskih, pa i političkih sporazuma s državama jugoistočne Azije.
S političkog aspekta, ruski interes kroz jačanje gospodarske suradnje s državama ASEAN-a mogao bi im otvoriti i mogućnost da značajnije utječu na geopolitičku situaciju u azijsko-pacifičkoj regiji, kako bi bolje mogli zaštititi svoje, ali i interese svojih saveznika. Kako bi postigli te ciljeve, Rusija je kroz nekoliko proteklih godina provela brojne, ponekad i značajne prilagodbe svoje politike prema toj regiji svijeta. S ruskog gledišta, suradnja s državama ASEAN-a može se podići na višu razinu ponajprije na dva načina. Prvo, Rusija treba ASEAN promatrati kao jedinstvenu političko-gospodarsku cjelinu i razvijati na tom temelju odnose s njima poštujući njihove interese kao cjelokupne organizacije, i drugo, Rusija također ne smije zanemariti još jednu dimenziju moguće suradnje – a to su bilateralni dogovori s pojedinim državama-članicama. Budući je riječ o područjima koja se gotovo uvijek preklapaju, promjene koje bi se dogodile u odnosu između Rusije i primjerice Singapura, neminovno će utjecati na odnos Rusije s ostalim državama ASEAN-a, tako da moraju biti pažljivi u svojim nastojanjima, kako nikome od njih ne bi nagazili na prste.
Vijetnam i Singapur – partneri za jačanje suradnje
Dugo godina se smatralo da je jedino što povezuje Rusiju i ASEAN-a Vijetnam, s kojim je Moskva oduvijek imala poseban odnos. Odista, danas je razvoj bilateralnih odnosa Rusije i Vijetnama postao zaista brži nego ikada ranije u povijesti, ali Rusija se počela otvarati i prema drugim državama organizacije, posebice Singapuru. Taj grad-država jedan je od najuspješnijih u svijetu – ubire bogate plodove pametnog upravljanja financijskim sektorom i posebice trgovinom, i stoga je Singapur prepoznat kao mogući drugi važan most između Rusije i organizacije ASEAN. Odnos Rusije i Singapura u velikoj se mjeri razlikuje od onoga koji ima s Vijetnamom. Bilateralni odnosi između Moskve i Hanoja imaju dugu povijest tijekom koje je izgrađen kvalitetan partnerski odnos, u kojem se obje strane međusobno uvažavaju i imaju povjerenja jedna u drugu. Upravo iz tog razloga, Vijetnam je uvijek podupirao politiku Rusije u jugoistočnoj Aziji, i teško da bi ga itko mogao zamijeniti u toj ulozi vjernog saveznika Rusije. Upravo je Vijetnam bio domaćin drugog summita između Rusije i ASEAN-a, a također je dao podršku njihovim namjerama 2010. godine, kada se Rusija pokušavala priključiti EAS-u (East Asia Summit), što joj je u međuvremenu i uspjelo. EAS je još jedna od važnih regionalnih organizacija koja se još uvijek razvija, a čija je okosnica upravo ASEAN. Zapravo, EAS se može promatrati kao prošireni ASEAN, koji je narastao na 18 članica, uključivo i Kinu, Japan, SAD, Južnu Koreju, Australiju i Indiju.
U Vijetnamu se na Rusiju gleda s posebnom pažnjom, i stoga nije iznenađenje da je njihov novi premijer Nguyễn Xuân Phúc upravo Moskvu odabrao za svoj prvi međunarodni posjet.
Značajan napredak u odnosima s Vijetnamom ostvaren je i na gospodarskom planu. Najvažniji korak u tom segmentu postignut je potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovinskoj zoni, koji će kada bude ratificiran dati nov zamah gospodarskom razvoju obiju država. Pojedini kritičari važnosti gospodarskih veza između Vijetnama i Rusije ukazuju na gotovo zanemarivu robno-trgovinsku razmjenu između njih, koja je 2014. godine bila ispod četiri milijarde dolara. Taj iznos je zaista zanemariv kada pogledamo koliki je on između Rusije i njezinih glavnih partnera, ali na isti način možemo promatrati i robnu razmjenu između Vijetnama i Kine, koja je njihov glavni robno-trgovinski partner, a Rusija je daleko ispod i sljedeća dva u nizu najvažnijih vijetnamskih partnera – SAD i EU. S Kinom je 2014. godine Vijetnam ostvario robno-trgovinsku razmjenu od gotovo 59 milijardi dolara, a sa SAD-om 35 milijardi. Ipak treba naglasiti kako su u središtu gospodarskih odnosa između Rusije i Vijetnama specijalizirane gospodarske grane poput vojne opreme, oružja i pripadajućih rezervnih dijelova, dok Rusija s Kinom surađuje na brojnim drugim područjima: nuklearna energija, nafta i plin, turizam i poljoprivreda. Procjenjuje se kako će nakon ratifikacije bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovinskoj zoni između Rusije i Vijetnama, njihova razmjena do 2020. godine porasti na više od 10 milijardi dolara, tako da je posve jasno kako će obje države imati od tog sporazuma značajne koristi.
Pregovori o stvaranju slobodne trgovinske zone
Što se tiče Singapura, Rusija ima drastično drukčije odnose nego s Vijetnamom. Otvorenih političkih pitanja među njima gotovo i nema, te je njihov odnos gotovo isključivo ekonomskog karaktera. To je i razumljivo, budući da Singapur nikada nije spadao u krug ruskih saveznika, još od vremena Hladnog rata kada su se s oprezom i strahom odnosili prema utjecaju i pomoći koju je tadašnji Sovjetski Savez pružao komunističkim režimima širom svijeta. Danas su svi ti strahovi stvar prošlosti. Glavno gospodarsko središte jugoistočne Azije danas je dom za 400 ruskih kompanija i više od pet tisuća građana Rusije koji imaju stalno boravište u Singapuru. Posebna pažnja u njihovim odnosima posvećuje se financijskom sektoru, proizvodnji i uslužnom sektoru, u čemu je grad-država Singapur među vodećima u svijetu. Iako je robno-trgovinska razmjena između Rusije i Singapura prošle godine pala za 28 posto, optimizma ne nedostaje na obje strane. Bilateralni sporazum o slobodnoj trgovinskoj zoni između dvije države već je dobrano odmakao u pregovorima, što će po njegovom zaključenju dati novi poticaj i njihovim gospodarstvima.
Dok političari SAD-a i EU-a u sklapanju svojih sporazuma djeluju poput do zuba naoružanih korporativnih vojnika koji kopaju rovove iz kojih će nemilosrdno obasuti vatrom svoje građane raznim za po suverene države štetnim odredbama TTIP-a, njihovi ruski kolege polako, sigurno i transparentno sklapaju nove saveze i nova prijateljstva širom svijeta. Lako je moguće kako će na nadolazećem summitu u Sočiju biti konkretnih razgovora i o osnivanju ASEAN-Rusija slobodne trgovinske zone, što bi dodatno ojačalo i Rusiju i države jugoistočne Azije kako u geopolitičkom, tako i u ekonomskom smislu.
0 komentara