Top tema: Z. Meter: CIA zabrinuta zbog sigurnosne suradnje UAE i Kine

Američka obavještajna služba pronašla je znakove sigurnosne suradnje između Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Prema navodima WSJ, koji se poziva na riječi svog izvora upoznatog sa situacijom, u posljednjih nekoliko tjedana američke obavještajne službe upozorile su na činjenicu da su najmanje dva transportna zrakoplova, koja navodno pripadaju Narodnooslobodilačkoj vojsci Kine (PLA), sletjela u UAE

Bidenova administracija odlučila se za svoju politiku prema Bliskom istoku, znatno drukčiju od one bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, iako ne u svim elementima. I dok je potonji gradio američku strategiju u regiji kroz učvršćenje osovine Izrael-Saudijska Arabija-UAE na protuiranskoj platformi, uz postupno povlačenje vojne komponente SAD-a i prebacivanje brige za sigurnost regije na tamošnje ključne igrače – američke partnere, koje bi Washington pomagao logistički (izvozom suvremenog naoružanja i opskrbom kvalitetnim obavještajnim podacima, prije svega onim satelitskim), dotle Biden favorizira smanjenje napetosti s Iranom i povratak SAD-a u nuklearni sporazum s tom zemljom, pod nešto izmijenjenim uvjetima, koji bi možda mogli zadovoljiti i izraelske interese. Osim toga, Biden je još u siječnju najavio reviziju Trumpovih sporazuma s Rijadom i Abu Dhabijem vezanih za izvoz američkog naoružanja  Saudijskoj Arabiji i UAE (što ovi nisu primili kao pozitivan signal), kako bi “procijenili milijarde dolara u transakcijama s oružjem”.

Onaj dio Bidenove strategije prema Bliskom istoku koji se previše ne razlikuje od Trumpove je nastavak želje za povlačenjem američkih vojnika iz te regije, što je nedavno započelo u Afganistanu, odakle se u cca posljednjih mjesec dana povuklo oko 15% američkih snaga, a završetak tog procesa, kako je najavio Biden, mora se završiti do 11. rujna ove godine.

Ta nova Bidenova strategija, nije prevelika tajna, nailazi na prilično snažan otpor i u Izraelu i u Saudijskoj Arabiji, a obje se zemlje protive obnovi američko-iranske suradnje i boje jačanja iranskog utjecaja u regiji, što nikako nije neutemeljeno. Međutim Washington te strahove nastoji ublažiti političkom retorikom i izrazima potpore u smislu njegove predanosti punoj zaštiti sigurnosti i jedne i druge zemlje.

Koliko izjave takvoga tipa njih mogu zadovoljiti posve je drugo pitanje. Vjerojatno i zbog tog razloga, sve je primjetniji snažniji politički ulazak Rusije i Kine u novonastali vakuum, kao i kontakti spomenutih arapskih monarhija s Moskvom i Pekingom i u sferi sigurnosti, što je do sada bila privilegija isključivo Washingtona. Zbog toga on na to ne gleda s razumijevanjem, već zabrinutošću. Nedavno smo o toj temi pisali prenoseći izjavu zapovjednika američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOMA) koji upravo upozorava na opasnost američkog vojnog povlačenja s Bliskog istoka zbog jačanja utjecaja Kine i Rusije.  Tako general Kenneth Mackenzie, u nedjelju, nakon sastanka sa saudijskim vojnim vrhom, kaže, kako Sjedinjene Države smanjuju svoju vojnu nazočnost na Bliskom istoku kako bi se usredotočile na suparništvo s Kinom i Rusijom (u drugim regijama), i da time riskiraju, dajući dvjema zemljama priliku za popunjavanje vakuuma i proširenje svog utjecaja oko Perzijskog zaljeva.

A da je Washington tom činjenicom stvarno zabrinut svjedoči i slijedeća vijest, koju je 25. svibnja objavio The Wall Streat Journal:





Američka obavještajna agencija – CIA, uočila je znakove suradnje UAE i Kine u sferi sigurnosti, što može negativno utjecati na planove američke isporuke oružja toj bogatoj arapskoj monarhiji Perzijskog zaljeva.

Medij naglašava kako bi, ako se ti podaci potvrde, to moglo negativno utjecati na planove Washingtona o prodaji oružja UAE vrijednog 23 milijarde dolara.

U travnju je glasnogovornik State Departmenta izjavio kako administracija Joe Bidena namjerava provesti sporazum o naoružanju s UAE, a predviđeni datumi isporuke planiraju se nakon 2025. godine.





Krajem prošle godine, još u vrijeme administracije Donalda Trumpa, State Department je izvijestio Kongres o namjeri da službeno odobri prodaju do 50 lovaca tvrtke Lockheed Martin F-35 UAE-ma, kao i 18 izviđačkih dronova MQ-9B i ostalih suvremenih sustava naoružanja ukupne vrijednosti 23,37 milijardi dolara. Dogovor je najavljen nakon sporazuma o punoj normalizaciji bilateralnih odnosa između Izraela i UAE.

Ovdje treba dodati kako se Izrael ne slaže s isporukama lovaca 5. generacije F-35 UAE, neovisno o međusobno potpisanom mirovnom sporazumu – tzv. Abrahamovom sporazumu u Washingtonu, u jesen prošle godine. Za sada tim najsuvremenijim američkim zrakoplovima 5. generacije na Bliskom istoku raspolaže jedino Izrael. Njihova isporuka Turskoj prije nekoliko mjeseci obustavljena je zbog njene kupnje ruskih protuzračnih sustava S-400 Triumf, iako je turska vojna industrija aktivno sudjelovala u programu njegove proizvodnje a Ankara planirala nabavo oko 100 takvih zrakoplova za potrebe turskih zračnih snaga.

Dakle, američka obavještajna služba pronašla je znakove sigurnosne suradnje između Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Prema navodima WSJ, koji se poziva na riječi svog izvora upoznatog sa situacijom, u posljednjih nekoliko tjedana američke obavještajne službe upozorile su na činjenicu da su najmanje dva transportna zrakoplova, koja navodno pripadaju Narodnooslobodilačkoj vojsci Kine (PLA), sletjela u UAE. Navodno su zemlji isporučili određenu opremu, čiji detalji nisu navedeni. Američke obavještajne službe identificirale i druge znakove “rastuće sigurnosne suradnje” između UAE i NR Kine.

Ovdje treba dodati kako su UAE i Kina već od ranije strateški partneri u sferi gospodarske suradnje, između ostalog i one u području visoke tehnologije. Međutim, suradnja u sferi sigurnosti ipak je nešto posve drugo – što automatski zemlje stavlja na rub gotovo pa vojnog savezništva. Jer suvremeno oružje u pravilu se ne isporučuje potencijalnim neprijateljima.

Zato će biti zanimljivo pratiti hoće li i UAE, poput Turske, ukoliko se potvrde navedeni podaci, biti kažnjeni i izopćeni iz mogućnosti kupnje američkih zrakoplova F-35. Stvar uopće nije jednostavna kako je to bilo s Turskom, kao članicom NATO saveza. Naime, upravo je Trumpovo obećanje o isporukama tih zrakoplova UAE-ma bio i jedan od glavnih motiva Abu Dhabija za sklapanje mirovnog sporazuma s Izraelom. Osim toga i sam Izrael računa na velike dividende zbog tog sporazuma, prije svega kroz snažna investicijska ulaganja UAE u sferu izraelske industrije, prije svega one vezane uz energetiku i plinovode.

Komentari

komentar

You may also like