TOP TEMA: Zoran Meter: Njemački parlament izvukao „Sjeverni tok 2“ s nišana Bruxellesa

Foto: sputnik international

Njemački parlament – Bundestag, sinoć je većinom glasova usvojio izmjene u njemačko zakonodavstvo koje se odnose na plinsku direktivu Europske unije i pod kojima će se naći ruski plinovod „Sjeverni tok 2“ koji se gradi dnom Baltičkog mora od ruske do njemačke obale. Sinoć, u Bundestagu usvojen zakon daje mogućnost isključenja iz Trećeg energetskog paketa EU plinovoda država koje nisu članice EU i koji se protežu na teritorij neke od zemalja EU. Niže u tekstu ću pojasniti o čemu se konkretno radi i zašto je sinoćnja odluka njemačkog parlamenta tako važna, pričemu podsjećam kako ona nije bila usvojena prije nekoliko dana, kako je bilo planirano, budući da su zastupnici stranke Alternativa za Njemačku (AfD) tada tražili pojedinačno glasovanje – imenom i prezimenom, zbog čega nije bilo kvoruma te je odgođeno. Jučer je AfD od toga zahtjeva odustao pa je glasovanje održano a prijedlog zakona vladajuće koalicije CDU-CSU-SPD  na kraju je usvojen. Prema priopćenju parlamenta, izglasana izmjena omogućuje primjenu pravila njemačkog unutarnjeg tržišta na plinske projekte na granici između države-članice EU i i države koja nije članica Unije. Usvojene zakonske promjene, kako se očekuje, primijenit će se na dio „Sjevernog toka 2“ koji se nalazi u njemačkim teritorijalnim vodama i na koje se odnosi posljednjih 12 morskih milja toga, nešto više od 1200 kilometara dugog dvocjevnog plinovoda, kapaciteta 55 milijardi m3 plina godišnje.

Tzv. Treći energetski paket je glavno oružje Bruxellesa, prema kojemu kompanije ne mogu biti istovremeno isporučitelji plina u EU i jedini vlasnici plinovoda kroz koji to čine. Od svibnja ove godine taj se zakon primjenjuje i na plinovode koji prolaze morskim dnom i čija se izgradnja završava poslije 23. svibnja 2019. godine. Iako se to, naravno, izrijekom nigdje ne spominje, jasno je kako se taj zakon EU prije svega odnosi na plinovod „Sjeverni tok 2“ (i budimo realni – zbog njega je isključivo i donesen). Prema njemu, ruski bi Gazprom morao dati 50% kapaciteta toga plinovoda drugim dobavljačima plina u EU (kojih, naravno, nema, jer koja bi to europska ili svjetska tvrtka-izvoznica plina dolazila sa svojim plinom na rusko kopno i ubrizgavala ga u početnu točku plinovoda „Sjeverni tok 2“ u namjeri da ga proda na EU tržištu?) tj. izgrađeni plinovod bi u praksi smio raditi samo s polovicom svojih ukupnih kapaciteta što sadašnje investitore „Sjevernog toka 2“  (osim Gazproma, koji je 51-postotni dioničar tj. vlasnik plinovoda, tu su još i dvije njemačke tvrtke Uniper i Wintershal, britanski Royal Dutch Shell te francuska energetska tvrtka Engie – sve s jednakim udjelima) automatski stavlja u gubitak po pitanju isplativosti čitave investicije koju su već upotpunosti isfinancirali.

A osim pada rentabilnosti plinovoda zbog EU zakona pada i raspoloženje njemačkih investitora koji su u projekt uložili 2 milijarde eura pa je Berlin zato morao stupiti u odlučnu političku akciju. Naravno, ne samo zbog zaštite svojih energetskih kompanija, već, još i više, zbog zaštite njemačkih energetskih a time i nacionalnih interesa.

U Bundestagu su sinoć otvoreno nazivali i ime nositelja te, u Bruxellesu izvršene „pravne diverzije“ na štetu Njemačke. Tako je predstavnik predlagatelja sinoć usvojenog zakona iz redova SPD-a Timon Gremmels, između ostalog  izjavio slijedeće: „Kao prvo, mi nećemo dozvoliti Donaldu Trumpu razbijanje Europe; kao drugo, taj je projekt važan za konkurentnost EU i diversifikaciju našeg energetskog tržišta. Od ruskog plina ovisi naša kemijska industrija. Osim toga mi (Njemačka) odustajemo od atomske i energije dobivene iz ugljena i zato nam je nužan ruski plin za osiguranje energetske sigurnosti Njemačke.“

Njemački parlament uspio je ovaj zakon usvojiti u vrlo složenim uvjetima: s jedne strane proturuski potezi Europske komisije moraju biti uključeni u nacionalno (njemačko) zakonodavstvo ukoliko Njemačka, kao ključna članica EU želi osigurati stabilnost i jedinstvo te iste Unije; a s druge strane parlamentu je nužno podržati „Sjeverni tok 2“ kao ključni projekt u korist i za zaštitu njemačkih nacionalnih interesa. Zato se Bundestag odlučio za pravne „cake“, pa je u novom zakonu navedeno kako nije važno do kada je projekt formalno izgrađen, već do kada je bilo završeno njegovo investiranje. A u tom slučaju „Sjeverni tok 2“ može računati na isključenje iz prvila iz Trećeg energetskog paketa, a Gazprom na 100-postotnu popunjenost plinovoda svojim plinom.

Ova vijest sigurno nije obradovala ukrajinskog ministra energetike Vadyma Pristayka, koji se uoči glasovanja u njemačkom parlamentu tamošnjim zastupnicima obratio na njemačkom jeziku slijedećim riječima: „Mi ćemo pratiti glasovanje u Bundestagu koje može riješiti sudbinu „Sjevernog toka 2“ – ruskog političkog projekta, koji prijeti Ukrajini, čitavoj Europi i slobodnom energetskom tržištu EU.“

Kijev, očito, iznova precjenjuje svoje diplomatske mogućnosti i geopolitički, gospodarski i svaki drugi značaj Ukrajine za Europu (koji su višestruko i neusporedivo manji u odnosu na Rusiju), koji je izgubio na svom potencijalu onoga trenutka kada je Kijev izgubio i sposobnost donošenja samostalnih vanjskopolitičkih odluka. Naime, za Njemačku po predmetnoj tematici nije stvar u samoj Ukrajini niti ona prema toj zemlji ima bilo kakve loše namjere, a najmanje joj je u interesu da, nakon toliko uloženog političkog i financijskog truda i samoga Berlina, ta zemlja opet dođe pod „šapu“ tj. dominantan utjecaj Moskve. Ali Berlin jednostavno zna (ono što, zapravo, znaju i svi drugi) kako sadašnja ukrajinska državna vlast po pitanju vanjske politike i donošenja ključnih strateških odluka, u što itekako spadaju i one iz sfere energetike, djeluje po principu daljinskog upravljača s druge strane Atlantika. U tim i takvim okolnostima, Njemačkoj, uzimajući u obzir i derutno stanje ukrajinskog plinovodnog sustava kojemu je nužan potpuni remont, kao i nestabilno ukupno političko i sigurnosno stanje  u toj zemlji, nije u interesu ostati bez sigurne i praktički neograničene dostave ruskoga plina  plinovodom – bez bilo kakvih posrednika, radilo se tu o Ukrajini ili bilo kojoj drugoj zemlji. A u sadašnjim globalnim geopolitičkim prilikama to je neprocjenjivo bogatstvo od kojega niti jedna zemlja koja drži do sebe ne želi i neće odustati pod bilo koju cijenu.

Ostaje za vidjeti hoće li, i ako hoće kakve će biti reakcije službenoga Bruxellesa na sinoćnje glasovanje njemačkoga parlamenta. Ali jedno je sigurno: nakon nedavne i prilično neočekivane (barem u ovoj – ključnoj vremenskoj fazi) danske dozvole (s donošenjem koje je Danska, kao najvjernija američka saveznica u Europi, za razliku od drugih zemalja otezala gotovo pune tri godine) da dionica plinovoda „Sjeverni tok 2“ može proći kroz njezin gospodarski pojas Baltičkoga mora, njegova izgradnja je i praktički nezaustavljiva jer sada za to postoje svi nužni pravni propisi.

TOP TEMA: Zoran Meter: U AMERIČKO-RUSKOM ENERGETSKOM RATU ZA EU POBJEĐUJE RUSIJA! (2)

 

Komentari

komentar

You may also like