Već u četvrtak, 21. listopada, ruski i kineski brodovi zajednički su prošli akvatorijem između japanskih otoka Sumisujima i Torishima, smještenih u Tihom oceanu južno od Honshua, glavnog japanskog otoka. Istodobno su na tom području letjela dva palubna helikoptera Ruske Federacije i kineskih zračnih snaga. Zbog toga su jučer u zrak bili podignuti i japanski lovci
Suvremeni odnosi između Kine i Rusije nisu saveznički, već ih po svojoj dubini nadilaze, izjavio je u petak, 22. listopada, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin pred novinarima, komentirajući jučerašnju izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina kako dvije zemlje nemaju namjeru graditi vojni savez jer se protive blokovskoj podjeli svijeta.
“Kina visoko cijeni izjavu predsjednika Putina na plenarnoj sjednici Međunarodnog debatnog kluba Valdai o ocjeni rusko-kineskih odnosa”, kazao je kineski diplomat i naglasio kako se ove godine obilježava 20. godišnjica rusko-kineskog Ugovora o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i suradnji.
“Cilj dviju zemalja je razvijanje dugoročnih, prijateljskih, obostrano korisnih bilateralnih odnosa temeljenih na načelima nespojivima s blokovskim podjelama, ne-konfrontaciji i ne usmjeravanju njihovih veza protiv trećih zemalja. Kina i Rusija nisu saveznici, mi smo više od saveznika. Mir pripada narodima svih zemalja. Stoga problemi i izazovi s kojima se suočava naš svijet zahtijevaju zajednički odgovor naroda svih zemalja. Moramo se otvarati, a ne zatvarati, surađivati, a ne suprotstavljati jedni drugima. Kina namjerava slijediti zajednički put sa svim članovima međunarodne zajednice, uključujući Rusiju”, izjavio je Wang Wenbin.
Podsjećam kako je ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak na plenarnoj sjednici Međunarodnog debatnog kluba Valdai u Sočiju, izjavio kako Moskva i Peking ne stvaraju nikakav zatvoreni vojni blok, za razliku od zemalja NATO-a.
“Mi smo prijatelji s Kinom ne protiv nekoga, već u interesu jednih i drugih, ovo je prva stvar. Drugo, za razliku od zemalja NATO-a, mi ne stvaramo nikakav zatvoreni vojni blok, nema vojnog bloka Rusije i Kine. Rusija i Kina nemaju cilj stvaranja vojnog bloka. Dakle, razgovor o ovome nema temelja“, izjavio je ruski predsjednik.
Međutim, je li to baš tako?
Bez obzira na namjere Moskve i Pekinga na političkoj i retoričkoj razini u svezi nestvaranja međusobnog vojnog saveza, u praksi – na vojnoj razini – sve izgleda potpuno drukčije s obzirom na učestalo izvođenje rusko-kineskih vojnih vježbi, intenziviranih posljednje dvije godine po svim vojnim sastavnicama – kopnenim, pomorskim i zračnim snagama, uključno i strateško zrakoplovstvo – kao i na obavještajnim razinama i u borbi protiv terorizma. Osim toga dvije zemlje obavljaju vojne vježbe i kroz obrambeni program Šangajske organizacije s ostalim zemljama članicama. To nije niti malo slučajno, već predstavlja reakciju na američke poteze na širem prostoru Azije, odnosno Indo-Tihooceanske i Azijsko-Tihooceanske regije, usmjerene u prvom redu protiv Kine i širenja njenog utjecaja na tim prostorima, ali onda i Rusije – koja također jača svoju nazočnost na Dalekom istoku, poglavito nakon pokrenute ukrajinske krize 2014. g. i posljedične sankcijske politike i pokušaja izolacije Rusije na međunarodnoj razini od strane SAD-a i EU.
Da je vojna suradnja Kine i Rusije bliža savezništvu nego običnom partnerstvu svjedoče i izjave iz Tokija koje stižu ovih dana i koje ukazuju na početak japanskog praćenja zajedničkih aktivnosti ruskih i kineskih vojnih brodova u dalekoistočnoj regiji. Tako je i u petak, 22. listopada, Yoshihiko Isozaki, zamjenik glavnog tajnika kabineta japanske vlade izjavio kako njegova zemlja pozorno prati djelovanje brodova ruske mornarice i kineskih pomorskih snaga na području japanskih otoka. Kazao je kako Japan namjerava uložiti sve moguće napore s ciljem suprotstavljanja, kako se izrazio, ilegalnim obavještajnim aktivnostima na moru.
Također treba podsjetiti kako su 18. listopada brodovi ruske i kineske mornarice prvi put zajednički prošli kroz Sangarski tjesnac (Tsugaru) između japanskih otoka Honshu i Hokkaido. Tada je japansko Ministarstvo obrane, objavilo kako je prolazak brodova obavljen sukladno međunarodnom pravu i da nije zabilježeno kršenje teritorijalnih voda.
Već u četvrtak, 21. listopada, ruski i kineski brodovi zajednički su prošli akvatorijem između japanskih otoka Sumisujima i Torishima, smještenih u Tihom oceanu južno od Honshua, glavnog japanskog otoka. Istodobno su na tom području letjela dva palubna helikoptera Ruske Federacije i kineskih zračnih snaga. Zbog toga su jučer u zrak bili podignuti i japanski lovci.
Osim toga, nedavno su Japanskom moru završene i trodnevne vježbe ruske i kineske mornarice pod nazivom “Morska interakcija – 2021”, koje su nastavak njihove ljetos održane istoimene vojne komponente, vježbe kopnenih snaga pod nazivom „Sibu-Interakcija 2021“ na kineskom teritoriju i koja je izazvala veliki interes zapadnih analitičkih krugova s obzirom da su na njima po prvi put ruski vojnici koristili kineska oklopna vozila.
Dakle, je li ovdje riječ o vojnom savezništvu Moskve i Pekinga ili ne uopće nije važno. Stvari se mogu nazivati ovako ili onako, a jedino što je pri tom bitno je njihov sadržaj i poruka koja se odašilje. A ona je i više nego jasna: Kina i Rusija stvaraju zajednički politički i vojni odgovor (nazivajte ga kako god hoćete – savezništvo, strateško partnerstvo, bilateralna suradnja…) s obzirom da su obje zemlje i službeno od strane američkih i britanskih strategija o nacionalnoj sigurnosti i obrani definirane kao njihove glavne sigurnosne prijetnje i prijetnje Zapadu u cjelini (Washington i London iz nekog si razloga daju pravo govoriti u ime čitavog Zapada). Kada je to tako, a je, odnosno kada te druga strana i de facto proglašava svojim neprijateljem, čvrsti „zagrljaj“ Moskve i Pekinga jedini je mogući i logični izbor s gledišta njihovih interesa i sigurnosti. Želje suprotnog tabora u tome nemaju nikakvu ulogu ili važnost.
