Zoran Meter
Nije to nikakva šala ili ludost – iako bi vijest „Amerika je bankrotirala“ uistinu graničila s ludošću. Međutim zemlja je prezadužena do nezamislivih razmjera, a to se, svi dobro znaju – do sada uvijek „saniralo“ podizanjem praga tiskanja novca. Ali „vrag je odnio šalu“ i o bankrotu se i u SAD-u sve više priča
Jučer smo izvijestili o krahu treće američke banke srednje veličine u svega dva mjeseca. Nakon kolapsa Silicon Valley Bank i Signature Bank u ožujku, s opstankom na financijskom tržištu dugo se mučila i First Republic Bank sa sjedištem u San Franciscu. Na kraju su regulatori rano u ponedjeljak zaplijenili tu problematičnu banku i prodali sve njezine depozite i većinu imovine banci JPMorgan Chase u pokušaju sprječavanja daljnjih bankarskih previranja u SAD-u (vidi poveznicu ispod teksta).
Optimisti će i u ovom slučaju reći kako je sve u redu, da će se regulator (država) pobrinuti za sve i da nikakva velika bankovna i financijska kriza nije moguća. Pesimisti će pak reći kako je samo pitanje vremena kada će se vratiti 2008. odnosno posljednja velika financijska kriza koja se iz SAD-a brzo prelila na „ostatak“ svijeta, dok oni nepopravljivi pesimisti očekuju tsunami propasti banaka i posljedičnu apokalipsu.
Zabrinjavajući trendovi
Kada odstranimo krajnosti odnosno ekstreme, obično dolazimo bliže istini, pa bi se ona i u ovom slučaju mogla skrivati negdje u sredini. Dakle, stanje u SAD-u regulator nedvojbeno još uvijek drži pod nadzorom, ali trendovi su zabrinjavajući: od samih propasti banaka, preko još uvijek visoke inflacije pa do ubrzane globalne dedolarizacije.
Krenimo redom.
U relativno kratkom roku krahirale su tri dovoljno poznate i dovoljno velike američke banke, prava financijska utočišta američkih visokotehnoloških tvrtki. Pri tom je vidljivo i još nešto. Posrnule redovito preuzimaju najveće američke banke. Slično je bilo krajem ožujka i u Švicarskoj, s jednom razlikom što je tamo iznenada posrnulu, jednu od najvećih (a ne srednje velikih kao u SAD-u) svjetskih banaka Credit Suisse gotovo za bagatelu kupila tamošnja najveća banka UBS kako bi se „ublažili strahovi od bankarske krize“ što bi se onda odrazilo i na tržišta.
Ovdje se mogu postaviti razna pitanja, poput onih, ne okrupnjavaju li najveći financijski divovi svoje aktive na račun onih manjih i srednjih i time ih izbacuju iz tržišne igre; i hoće li, ukoliko se taj trend nastavi, doći do svojevrsne monopolizacije financijskog tržišta na kojem će ostati mjesta samo za one najveće koji će onda i odrediti i neka nova pravila igre? Ako netko misli da država takve može kontrolirati potpuno je u krivu. Oni su zapravo država.
Mogu li Sjedinjene Države bankrotirati?
Slijedeći negativni trend u SAD-u je visoka inflacija. Iako ju je Bidenova administracija svojim potezima, prije svega podizanjem kamatnih stopa od strane Fed-a što pak negativno utječe na investicijsku tj. poslovnu klimu, uspjela donekle smanjiti – ona je za američke pojmove i prilike još uvijek visoka. To predstavlja i najveći problem i izazov za Bidenovu administraciju, poglavito sada, kada zemlji prijeti, vjerovali ili ne – bankrot.
Nije to nikakva šala ili ludost – iako bi vijest „Amerika je bankrotirala“ uistinu bila nezamisliva i graničila s ludošću. Međutim zemlja je prezadužena do nezamislivih razmjera, a to se, svi dobro znaju – do sada uvijek „saniralo“ podizanjem praga tiskanja novca. Ali „vrag je odnio šalu“ i o bankrotu se i u SAD-u sve više priča.
Tako je i američki milijarder i jedan od najbogatijih ljudi svijeta Elon Musk krajem travnja izjavio da će SAD kad-tad morati platiti svoj dug. “S obzirom na federalne rashode, pitanje je kada ćemo, a ne hoćemo li bankrotirati”, objavio je Musk na Twitteru.
Komentirao je objavu iz Bijele kuće u kojoj napadaju republikance zbog njihovog odbijanja da odobre višu gornju granicu državnog duga. Zastupnički dom, u kojem republikanci imaju većinu, to je izglasao, ali da bi taj prijedlog prošao to bi trebao učiniti i Senat, što je nemoguće očekivati s obzirom da je on u rukama demokrata.
Bidnova administracija nedavno je pozvala Kongres da podigne gornju granicu zaduživanja koja je sada postavljena na 31.4 bilijuna dolara (nezamisliv dug za bilo koju državu svijeta!). Republikanci su tradicionalno skeptični oko dozvola za veće zaduživanje i zalažu se za smanjenje državne potrošnje.
Međutim, ministrica financija Janet Yellen prije glasovanja u Zastupničkom domu izjavila je da će agencija morati poduzeti “izvanredne mjere” kako bi spriječila bankrot nakon što je država dosegla gornju granicu duga. Yellen je kazala da bi mjere trebale omogućiti plaćanje računa do lipnja.
A lipanj je na pragu – to je svima jasno. Kada tome pridodamo i predizbornu godinu (predsjednički izbori održavaju se u jesen 2024.) jasno je kako će se i oko ovog – po SAD najvažnijeg pitanja, još itekako „lomiti koplja“ između dviju dominantnih stranaka.
Dedolarizacija se odvija dinamikom koju nitko nije očekivao
I konačno, treći zabrinjavajući trend po SAD je dedolarizacija. Taj proces uzima maha diljem svijeta, puno brže nego što je bilo tko mogao očekivati.
Pa iako pojedini ugledni financijski i ekonomski analitičari na Zapadu ovih dana iznose stavove kako kineski juan nikada neće zamijeniti dolar, to u samoj konačnici nije toliko bitno. Važni su trendovi, a onu ukazuju na ubrzano sklapanje sporazuma između brojnih važnih država o međusobnoj trgovini u nacionalnim valutama, između ostalog i u sferi energetike, prije svega nafte kroz izbacivanje “petrodolara” iz igre. Ali ono što je po SAD puno opasnije – otvoreno razgovaraju o uvođenju novog instrumenta za zamjenu dolara kao glavne svjetske rezervne valute.
To bi, zapravo, bio smrtni udarac američkoj dominaciji – globalnoj moći i utjecaju. Ali do toga vjerojatno neće doći tako brzo kao što se odvija sam proces dedolarizacije. Međutim, u sadašnjim geopolitičkim turbulencijama i tektonskim promjenama koje su zahvatile svijet, više nitko ne može predvidjeti globalne procese kako po pitanju njihovog sadržaja i forme, tako i dinamike njihovog razvoja.
Najnoviji podaci sa svjetskog financijskog tržišta
Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi pali drugi dan zaredom jer se ulagači plaše novih problema u regionalnim bankama dok čekaju odluku američke središnje banke o daljnjem povećanju kamatnih stopa, piše jutros Glas Istre.
Dow Jones oslabio je 1,08 posto, na 33.684 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,16 posto, na 4.119 bodova, a Nasdaq indeks 1,08 posto, na 12.080 bodova.
Jučer su najviše pale upravo cijene dionica regionalnih banaka. KBW indeks tog sektora potonuo je 5,5 posto, zaronivši na najniže razine od studenoga 2020. godine.
Ulagači su zabrinuti za regionalne banke, neovisno o tome što je banka First Republic „spašena“ kupnjom od strane moćnog JPMorgana.
„Ulagači se plaše da kriza u regionalnim bankama nije završena i da bi daljnji rast kamata mogao izazvati nove probleme. Sve više se govori i o problemima s tržišnim nekretninama”, kaže Quincy Krosby, strateginja u tvrtki LPL Financial.
Ulagači su oprezni i zbog toga što se očekuje da će čelnici Feda u srijedu povećati kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto.
Podršku tržištu, pak, posljednjih dana pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati. Većina kompanija iz sastava S&P 500 indeksa izvijestila je o većoj dobiti u prvom tromjesečju nego što su analitičari očekivali.
Stoga se sada u Reuters-ovoj anketi procjenjuje da su zarade tvrtki u prvom tromjesečju bile manje 1,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok se na početku sezone objava rezultata očekivao pad dobiti od oko 5 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE skliznuo je 1,24 posto, na 7.773 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,23 posto, na 15.726 bodova, a pariški CAC 1,45 posto, na 7.383 boda.
Je li vrijeme za optimizam ili pesimizam? Odluku oportunistički prepuštam vama.
