Z. Meter: Odustaje li Njemačka od Sjevernog toka 2 ili je stvar ipak potpuno drukčija?

Zoran Meter

Na portalu Geopolitika news jučer objavljena vijest o obustavi certificiranja operatera plinovoda Sjeverni tok 2 tvrtke Nord Stream 2 AG izazvala je priličnu reakciju ali i znatnu dozu nerazumijevanja s obzirom da su je mnogi čitatelji povezali s njemačkim konačnim odustajanjem od pokretanja spomenutog ruskog plinovoda, što nije bilo vidljivo iz samoga teksta. Zbog toga je tu vijest bilo potrebno dublje analitički promotriti i dodatno pojasniti.

Ali prije toga treba dodati kako je u srijedu, 17. studenog, ministar gospodarstva njemačke pokrajine Saske-Anhalt Sven Schulze na medijskoj konferenciji u Magdeburgu upozorio na negativne posljedice obustave certifikacije operatera plinovoda Nord Stream 2 AG. Prema njegovim riječima, ta odluka njemačkog regulatora može dovesti do viših cijena i gubitaka u proizvodnji. Upozorava kako „veliki problem leži u tome da Sjeverni tok 2 neće raditi cijelu zimu, što je sada postalo apsolutno vidljivo”.

Podsjetimo što se to zapravo dogodilo: njemačka mrežna agencija – BNA jučer je obustavila proces certificiranja Nord Stream 2 AG, sa sjedištem u Švicarskoj, kao neovisnog operatera, dok ne oformi  njemačku podružnicu (tvrtku kćer) koja će se, nakon ove odluke, morati ponovno prijaviti za certifikaciju (zahtjev za to Nord Stream 2 AG podnio je još u rujnu, u Švicarskoj) i za to morati dostaviti sve nužne dokumente. Samo Ministarstvo energetike SR Njemačke ovu je odluku BNA nazvalo “isključivo regulatornom” (glasnogovornica ministarstva Suzanne Ungrad) i „srednjom fazom u ovom procesu“ „i ne mijenja zaključak Ministarstva gospodarstva i energetike da Sjeverni tok 2 ne predstavlja prijetnju opskrbi Njemačke energijom“.

Ovdje želimo pojasniti kako se radi o proceduralnoj odluci (a ne određivanju sudbine samog plinovoda), koja može i ne mora utjecati na rokove izdavanja uporabne dozvole (naravno, odluka o njezinom izdavanju može biti i negativna). Prvotni rok za izdavanje uporabne dozvole nakon završetka predviđene procedure bio je 8. siječnja 2022. g. Naravno da će jučerašnja odluka o taj rok produljiti. Hoće li to biti na kratko, ili do svibnja iduće godine kako je nedavno, kao mogućnost, napomenuo i američki Bloomberg s obzirom i na moguću uključenost Bruxellesa nitko ne zna.




Ali ono što je svima dobro poznato je da Sjedinjene Države vrše snažan pritisak na Njemačku i na njenog regulatora koji mora donijeti konačnu odluku – i to direktan i posredstvom političara EU. Nije nikakva tajna niti da se SAD zauzimaju za obustavu tog plinovoda i da žele Europu opskrbljivati svojim ukapljenim plinom, a sve pod krinkom geopolitičkih razloga i sprječavanja širenja ruskog energetskog utjecaja.

I isključivo u tom kontekstu treba se i promatrati spomenuta jučerašnja odluka. Jer jasno je kako je njemački regulator mogao zahtjev tvrtke Nord Stream 2 AG za preregistraciju u neovisnog operatera kroz formiranje tvrtke kćeri riješiti puno brže, a ne zahtijevati ponovnu dostavu sve nužne dokumentacije i njezino ponovno razmatranje.





Napominjemo kako se tu radi o usklađivanju spomenute tvrtke, koja je sada u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma, s europskom plinskom direktivom od 23. svibnja 2019. g. o razdvajanju vlasnika plinovoda i poslova dobave plina (prema njoj vlasnik plinovoda ne može biti i većinski dobavljač plina (iznad 50% kapaciteta samog plinovoda tj. tu drugu polovicu mora ga podijeliti s drugim dobavljačima, a u konkretnom slučaju radilo bi se o čitavoj jednoj cijevi inače dvocijevnog baltičkog plinovoda).

Registracijom tvrtke kćeri u Njemačkoj taj će se problem riješiti na način da ona postane vlasnik njemačke dionice tog plinovoda (u njemačkim teritorijalnim vodama) čime bi se udovoljilo spomenutoj direktivi koja se, naravno, odnosi samo na plinovode koji prolaze teritorijem EU. Za sada spor oko spomenute direktive EU ostaje neriješen i tu će posla sigurno imati vrhunski pravnici s obiju strana. Koliko će sve to trajati, kao što je rečeno – nitko ne zna.

Rusija se s uvođenjem te direktive kao pravosnažne za plinovod Sjeverni tok 2 ne slaže jer je projektna dokumentacija, uključno i njegova financijska konstrukcija dovršena prije njezinog stupanja na snagu, a motive za njegovu primjenu smatra političkim, čiji je cilj nanijeti financijsku štetu projektu u koji su uložene milijarde eura novca Gazproma i četiriju europskih energetskih tvrtki koje u projektu sudjeluju svaka s jednakim udjelima u preostaloj polovici vlasničke strukture.

Ono što je najvažnije u svemu ovome naglasiti je činjenica da je sadašnja njemačka vlada na odlasku, kroz nadležno Ministarstvo energetike, zapravo riješila sve brige za nadolazeću vladu vjerojatnog budućeg kancelara Olafa Scholza. Naime, to je ministarstvo nedavno objavilo svoj službeni stav kako plinovod Sjeverni tok 2 ne šteti njemačkoj energetskoj sigurnosti i dostavilo ga gore spomenutom regulatoru kao konačan stav savezne vlade. Drugim riječima ona je projektu dala „zeleno svjetlo“.




Buduća vlada (a koalicijski sporazum o njoj mogao bi se donijeti već za tjedan dana, čime bi ona i konačno mogla biti formirana 12. prosinca) nakon tog dokumenta nadležnog ministarstva nema više potrebe za razmatranjem tog „škakljivog“ pitanja, što je za nju bolje s obzirom da koalicijski partneri o njemu imaju posve različite stavove i ako bi se u tu „mrežu zapetljali“ vlada se ili ne bi mogla formirati ili bila krajnje nestabilna što si Berlin u ovom geopolitičkom trenutku ne može i ne želi priuštiti. Drugim riječima, aktualna vlada kancelarke Angele Merkel budućoj je vladi dala lijep Božićni poklon.

Ovo potvrđuje i jučerašnja odluka njemačkog regulatora BNA da u proces certifikacije Nord Stream 2 AG uključi i ukrajinski “Naftogaz” i “Operatera ukrajinskog plinskog transportnog sustava”, što su ovi već dugo tražili, smatrajući kako će na taj način spriječiti izdavanje uporabne dozvole. Ali najvažnija stvar u toj odluci njemačkog regulatora je ona da ukrajinske tvrtke prigodom odlučivanja neće imati pravo veta. Prevedeno na dobri stari hrvatski jezik, moći će izraziti svoje izdvojeno mišljenje, bez mogućnosti utjecaja na donošenje konačne odluke.

Svaka čast Ukrajini, ali Njemačkoj je, zapravo, ispod časti da neka zemlja, prepuna svojih dubioza i proturječja, a k tome i nije članica EU, odlučuje o njenoj energetskoj strategiji i govori što ona smije a što ne smije činiti.

Dakle, jasno je slijedeće: Njemačka želi ovaj plinovod i na tome će ustrajavati i buduća savezna vlada. Međutim, s obzirom na sveprisutnu geopolitiku i američku ulogu u njoj (prije svega na europskom tlu), trebat će ipak pričekati konačni epilog.

Ali bez obzira na to usuđujem se prognozirati kako će plinovod na kraju biti pokrenut jer je on svojevrsni zalog nove njemačke odanosti američkoj politici, koja će Washingtonu itekako trebati i bez koje on na europskom tlu ne bi imao potrebnu širinu manevarskog prostora, poglavito nakon britanskog Brexita. Uostalom, na tome se temelji i ljetos potpisani washingtonski sporazum Biden-Merkel o uvjetima pokretanja plinovoda Sjeverni tok 2, koji je izazvao brojne negativne reakcije i konsternaciju u vladajućim strukturama u Kijevu i Varšavi.

Komentari

komentar

You may also like