Z. Meter: Što slijedi nakon bolnog diplomatskog poraza SAD-a i odbijanja produljenja oružanog embarga Iranu

Radost Izraela, nakon što je prije dva tjedna pristigla vijest o postizanju mirovnog sporazuma i međusobnog priznanja židovske države i UAE, uz snažno posredovanje Trumpove administracije, nije dugo trajala. Naime, iz New Yorka je već istoga dana, 15.kolovoza, stigao „hladni tuš“ i po  Washington i po Jeruzalem. Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je američku rezoluciju o produljenju embarga na izvoz oružja Islamskoj Republici Iran, koji istječe 18. listopada ove godine. Usprkos snažnom osobnom zalaganju američkog državnog tajnika Mike Pompea i uvjeravanja kako će taj embargo biti produljen – dogodilo se posve suprotno. Za rezoluciju su glasovale, vjerovali ili ne, svega dvije države – SAD i Dominikanska Republika, što predstavlja pravi fijasko američke vanjske politike u odnosu na Iran, a koja je gotovo u cijelosti sinkronizirana s istom politikom izraelske države. Sliku poraza američke diplomacije ne umanjuje niti činjenica da su protiv rezolucije SAD-a glasovale samo Rusija i Kina, dok je ostalih 11 članica VS bilo suzdržano. Jer suzdržanost po ovakvim pitanjima, i u ovakvim globalnim geopolitičkim okolnostima, kakve su sada, ne znači ništa drugo nego neslaganje.

A kada je to tako, stvaraju se uvjeti za novu diplomatsku krizu s obzirom kako SAD ne namjeravaju odstupiti od svoje strategije „zaštite svijeta“ – bilo od iranske, bilo od kineske ili ruske ugroze, kako se to obično navodi u političkim strukturama najmoćnije zemlje svijeta. Tako je Washington, nedugo nakon ove vijesti, najavio povratak (starih) međunarodnih sankcija protiv Irana zbog, kako je kazano, njegovog neprovođenja obveza iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015.g. Onog istog, iz kojega su se SAD jednostrano povukle u svibnju 2018. godine i odmah potom samostalno vratile stare sankcije (ukinute nakon iranskog potpisivanja spomenutog sporazuma) i nametnule nove – vlastite, koje više-manje mora