Zoran Meter: KINESKI ANALITIČARI: IZRAEL RISKIRA NAPADIMA U KOJIMA POGIBAJU RUSKI VOJNICI

Podatci o gubitcima ruskih vojnika tijekom izraelskih  akcija predaju se ruskom predsjedniku Putinu, koji, prema navodima kineskih analitičara, može početi poduzimati određene mjere…

Geopolitika.News nastavlja s povremnim objavama presijeka analiza kineskih vojnih i civilnih obavještajnih stručnjaka u odnosu na stanje u ključnoj svjetskoj regiji – onoj bliskoistočnoj, prije svega na sirijski rat, koji je već odavno izišao izvan okvira građanskog i prerastao u poprište razračunavanja globalnih geopolitičkih igrača na kojem sve češće zaglušujuću buku oružja zamjenjuje isto takva buka političkog i diplomatskog nadmudrivanja, oštre pa i prijeteće retorike, lukavog podmetanja mogućih planova jedne strane s ciljem zbunjivanja one druge, propagandno-psiholoških bitaka za „duše“ tamošnjih ljudi i šire svjetske javnosti i td. Jer Kina se, kao globalni geopolitički igrač, posljednjih godina sve snažnije fokusira, i gospodarski i vojno pozicionira na prostoru Bliskog istoka i njemu gravitirajućeg istočnog dijela Afrike. Naravno, Kina je fizički sve prisutnija i u samoj Siriji, gdje s Rusijom i Iranom čvrsto podupire službenu sirijsku vladu i predsjednika Bashara Asada, i gdje aktivno djeluju kineski vojni obavještajci, instruktori kineskih specijalnih postrojbi, kao i korespondenti njihovih specijaliziranih medija vojne i geopolitičke tematike.

Prema informacijama kineskih medija, 9. siječnja, u ranim jutarnjim satima po lokalnom vremenu, četiri izraelska zrakoplova F-15I Raam izvršila su raketni i bombaški napad na objekte vojne infrastrukture sirijske vojske u prigradu Damaska. S pet navođenih projektila napali su skladišta raketnog naoružanja i položaje sirijske protuzračne obrane.

U skladištima se nalaze oružana sredstva koja iranska vojska aktivno dostavlja na sirijski teritorij: streljivo, višecjevni raketni sustavi velikog kalibra, kao i operativno-taktičke rakete koje se mogu koristiti za uništenje objekata kojima se služe teroristi u regiji Idlib ali i za napade na izraelski teritorij.

Kinezi navode kako su sirijski raketni sustavi „Pancir-S1“ uništili tri do četiri projektila izraelskih zrakoplova, ali i da su, prema pojedinim drugim izvorima, u akcijama uništavanja sudjelovali i PRO sustavi S-400. Kineski analitičari navode kako su predstavnici izraelskog vojnog zrakoplovstva odbili  komentirati rezultate te vojne operacije. Izraelska vojska, navode dalje kineski izvori, izvodi prilično riskantne operacije jer, pored skladišta oružja i mjesta njihovog razmještaja, izraelski zrakoplovi nanose štetu i iranskim vojnicima ali i ruskoj vojsci, koji se na teritoriju Sirije nalaze na zakonitom temelju tj. sukladno pozivu službene vlade u Damasku. Podatci o gubitcima ruskih vojnika tijekom takvih akcija predaju se ruskom predsjedniku Putinu, koji, prema navodima kineskih analitičara, može početi poduzimati određene mjere političkog karaktera za sniženje izraelskih aktivnosti.

Izraelski su vojnici primijenili provjerene lovce-bombardere F-15I Raam, koji su projektile ispaljivali s maksimalne udaljenosti zbog izbjegavanja radarskih postaja od PRO sustava S-200 i „Pancir-S1“. Ti su letovi ograničeni velikom potrošnjom goriva pri aktivnom manevriranju i pri punoj bojevoj opremljenosti koja obuhvaća bombe i rakete „zrak-zrak“, nužne u slučaju susreta sa sirijskim ili ruskim zrakoplovima.





Kineski analitičari navode kako su izraelski piloti primijenili sve raspoložive sustave elektroničke borbe za ometanje radarskog sustava divizijuna S-400, smještenog na ruskoj zračnoj bazi Hmeimim, pokraj Latakije. Pri tom navode kako je izraelske sustave elektroničke borbe u zrakoplovima „zaslijepila“ sirijska protuzračna obrana koja je koristila dvokoordinatnu radarsku postaju „Tip-120“, čak i trokordinatnu radarsku postaju JY-27, koja bi morala osigurati uočljivost čak i zrakoplova 5. generacije.

Kineski stručnjaci tvrde, kako je, nakon što je sirijska PZO uz pomoć S-200 uspjela uočiti i gađati lovce 5. generacije F-35I Adir, izraelska vojska obavila kompjutorsku simulaciju i modeliranje u slučaju suočavanja s još suvremenijim sustavima S-300 V4 i S-400, pri čemu je došla do „neutješnih rezultata“.

Obavještajni stručnjaci navode, kako je povišena aktivnost izraelskih zračnih snaga uvjetovana kopnenim napadima sirijske vojske uz potporu ruskih i iranskih vojnih instruktora, kao i postrojbi ruskih Snaga za specijalne operacije, koje aktiviraju operacije u slijedećim smjerovima:





1.      Postrojbe „Hayat Tahrir ash-Sham“, nakon odbacivanja pregovora s ruskim i sirijskim posrednicima, formirale su grupu od više od 100 boraca-samoubojica za probijanje okruženja u Istočnoj Guti i Arbilu u smjeru Haraste (istočno od Damaska), kako bi pomogli svojim suborcima islamistima. Pri tom koriste balone za napade na civilne objekte (dnevno oko 200 balona) u Damasku i odvlačenje pozornosti vladinih snaga u potrazi za tim vrstama ubojitog „oruđa“.

Sirijska vojska bila je prilično spremna na takav razvoj događaja, koristeći mobilne ekipe za izviđanje, uključno i one za navođenje zrakoplova, uz korištenje specijalnih postrojbi Zapovjedništva sirijskih OS, što je onda onogućilo i uspješnu primjenu bombardera Su-24 koje su dobili od ruske vojske. Na tom dijelu bojišnice sirijska vojska aktivirala je tri divizije, što joj, uz prednost u tenkovima i teškom oruđu, omogućuje čvrstu blokadu islamističkih snaga koje se nastoje probiti iz obruča. Analitičari kineske vojske ukazuju na prilično visoku učinkovitost parova ili četvorki jurišnih helikoptera, osposobljenih za dnevno i noćno izvođenje akcija.

2.      Postrojbe brigade „Tigar“ sirijske vojske izvode napad na položaje islamista „Jabhat al-Nusra“ u zoni zračne baze „Duhur“, na granici regija Aleppo i Idlib. Islamisti shvaćaju kako poslije gubitka zračne baze s njihove strane, sirijska vojska bazu može iskoristiti za razmještaj svojih zrakoplova i prebacivanje svježih snaga i opreme zračnim putom, ali i za provedbu taktičkih zračnih desanata.

Kao odgovor na uspjehe vladinih snaga u borbama protiv islamista, prije svega „Jabhat al-Nusre“, u regiji Idlib i krajnjoj jugo-zapadnoj regiji Quneitra, izraelske zračne snage izvode napade na sirijske vojne baze, a izraelsko topništvo gađa položaje sirijske vojske u zoni Golanske visoravni. Prema izvješćima kineskih vojnih korespondenata koji se kreću skupa s postrojbama HAMAS-a i „Hezbollaha“, izraelski specijalci prilično aktivno pomažu borcima“Jabhat al-Nusre“, čak im isporučuju i oružje koje je konfiscirano tijekom kontrola trgovačkih brodova upućenih iz Irana u Siriju. Osim toga, navode dalje Kinezi, izraelski obavještajci djelomično i plaćaju aktivnosti islamista. Također, u slučaju da borci „Jabhat al-Nusre“ upadnu u obruč  pri izlasku s teritorija Izraela u smjeru Damaska, časnici izraelskih specijalnih službi i vojni instruktori pružaju im pomoć za izlazak iz teškog položaja, a izraelsko topništvo pokreće napade na sirijsku vojsku i iranske dragovoljce s ciljem odvraćanja pozornosti i primoravaju ih na povlačenje.

Kineski promatrači smatraju kako će, u slučaju da im SAD pruži još veću financijsku i vojnu pomoć, izraelska vojska biti u stanju u potpunosti uništavati isporuke oružja postrojbama sirijske vojske na granici zone deeskalacije Idlib, kao i duž državne granice Sirije s Izraelom. Sasvim je moguće da izraelska vojska nastoji odvući pozornost  ruskih vojnih stručnjaka koji postojano motre aktivnosti postrojbi za posebne operacije SAD-a i 22. puka SAS-ovih snaga Velike Britanije u južnim sirijskim regijama. Kinezi, naime, smatraju, kako je rusko zapovjedništvo oružanih snaga u Siriji usmjerilo značajne snage ruskih marinaca u blizinu naselja za blokiranje vjerojatnih pokreta islamista i njihovih američkih instruktora iz južnog smjera.

Izvjestitelji kineskih specijaliziranih vojnih medija smatraju, kako se u suvremenim vojnim uvjetima Izrael priprema iskoristiti svaki pogodni trenutak za izvođenje vojne operacije u zoni Golanske visoravni, gdje iranski vojni instruktori usmjeravaju dodatne postrojbe dobrovoljaca.

Kao odgovor na takve pripreme, izraelska kopnena vojska već je dovela u neposrednu blizinu Golanske visoravni najmanje jednu oklopnu diviziju, popunjenu pretežito tenkovima „Merkava MK3“, kao i usmjerila dodatne topničke postrojbe i grupe samohodnih protutenkovskih vozila umaskiranih kao glavni tenkovi.

Kineski analitičari smatraju kako je vrlo vjerojatno da je izraelsko vojno zapovjedništvo isplaniralo provedbu „munjevite“ ofanzivne operacije u vrijeme kada sirijska vojske neće moći biti u stanju odbiti još i vanjsku vojnu agresiju. Također smatraju kako izraelska vojna obavještajna služba prikuplja podatke o pretpostavljenim rutama letova sirijskih zrakoplova, kako bi, uz pomoć lovaca F-15I izvršili presretanje njihovih zrakoplova uz pomoć raketa „zrak-zrak“ tipa „Piton“.

Izraelski položaj u regiji poboljšao se nakon dolaska na vlast Trumpove administracije

I za kraj, vratimo se našim vlastitim analizama. Možemo slobodno reći kako se međunarodni položaj Izraela prošle godine poboljšao, kao neposredna posljedica dolaska na vlast u SAD-u nove – Trumpove administracije. To se ogleda u slijedećim glavnim elementima:

1.      Američko priznanje Jeruzalema glavnim gradom Izraela;

2.      Praktično odbacivanje koncepcije arapsko-izraelskog sporazumnog riješenja palestinskog pitanja na načelu „dviju država za dva naroda“ tj. osnutka nezavisne palestinske države na teritoriju Zapadne obale i pojasa Gaze;

3.      Smanjivanje američkog financiranja UNWRA (UN-ove bliskoistočne agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama i organizaciju posla);

4.      I, vjerojatno ono najvažnije, početak ponovnog razmatranja Sporazuma o iranskom nuklearnom programu od strane SAD-a, čijem se potpisivanju u vrijeme Obamine administracije Izrael oštro protivio.

Što se tiče navedenih kineskih informacija, ukoliko ćemo im vjerovati (a nema razloga za suprotno jer su prilično neutralno „obojane“ i lišene „navijačkih strasti“), čini se kako Izrael, po pitanju Sirije, nije odustao od svojih prvotnih namjera o rušenju službene vlade u Damasku. Pri tom Tel Aviv aktivno iskorištava sunitske oružane organizacije, uključno i one najekstremnije, poput „Jabhat al-Nusre“, a glavni strateški cilj Izraela ostaje sprječavanje iranske vojne nazočnosti u Siriji, prije svega na njezinom južnom dijelu, uz granicu s Izraelom. Problem je u tome što su iranske i ruske snage (prije svega njihovi instruktori ali i snage vojne policije i marinci) inkorporirane u svom djelovanju sa sirijskom vojskom temeljem službenog poziva vlade u Damasku, pa izraelski zračni i topnički napadi uistinu predstavljaju rizik za moguću eskalaciju sukoba, poglavito ukoliko u njima pogibaju i ruski vojnici, kako tvrde kineski izvori. Jer teško je vjerovati da će Rusija dugo šutke promatrati takav razvoj stanja ili pokušaj provedbe navedenog plana izraelske vojske s obzirom na uloge koje je Moskva stavila na vladu u Damasku. Naravno, još više i zbog svojih vojnih baza na sirijskom tlu i funkcije koje bi one, prama stratezima Moskve, uskoro morale odigrati (i već odigravaju) u smislu projiciranja ruskih geopolitičkih interesa na Bliskom istoku.

Naravno, u čitavoj ovoj priči nezaobilazan je i Iran, kao i Turska, pa ukoliko Moskva, Teheran i Ankara uspiju do kraja iskoordinirati svoje interese u odnosu na Siriju, to će dodatno otežati nastojanja Izraela, koja, međutim,  sasvim sigurno nisu usamljena i vjerojatno su potpuno usklađena s interesima SAD-a i Saudijske Arabije. A to sve zajedno znači jedino nastavak „vrućih vojnih igara“,  političkog nadmudrivanja  i propagandno-psihološkog ratovanja na prostoru Sirije i regije u cjelini.

KINESKI ANALITIČARI O TERORIZMU UNUTAR TURSKE

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like