Zoran Meter: PAKISTAN NAMJERAVA KUPITI 360 RUSKIH TENKOVA T-90S (Video)

Pakistanski medij „Pakistan Today“ je 31. prosinca 2018.g. obajvio vijest o ozbiljnoj namjeri Islamabada  za potpisivanje ugovora o kupnji 600 tenkova, od kojih čak 360 glavnih ruskih tenkova T-90S, kao i dodatnih 220 setova s djelovima za njihovo sklapanje u tvornici Heavy Industries Taxila. Ti ruski tenkovi činili bi temelj oklopnih postrojbi pakistanske vojske, suglasno usvojenom planu „Army-2025“.

Ova informacija izazvala je veliko zanimanje u susjednoj Indiji jer njezina kopnena vojska proteklih desetljeća u velikoj mjeri koristi rusku vojnu tehniku – oklopne transportere i glavne borbene tenkove T-72 i T-90, od kojih se dio proizvodi u Rusiji, a dio ih se sklapa u samoj Indiji.

Odluka pakistanskog vojnog i političkog vrha o pokretanju pregovora s Ruskom Federacijom o nabavci T-90S usvojena je nakon prethodne podrobne analize stanja s turskim tenkom „Altay“. Kako navodi kineski specijalizirani medij „Tenkovi i oklopna vozila“, radi se o prvom tenku koji je u potpunosti proizvod turskih stručnjaka i proizveden u toj zemlji. Rad nad tenkom „Altay“ počeo je 2008.g. ali je od samoga početka bila vidljiva konkurencija unutar turskih tvrtki, koja je negativno utjecala na proces njegove razrade, jer je ugovor dobila tvrtka koja je imala uske veze s visokim časnicima turske vojske ali njezini inžinjeri i konstruktori nisu imali najbolje kvalifikacije. Prvotno se na razradu i završetak prototipa tenka planiralo svega 16 mjeseci, međutim rok je više puta pomican zbog različitih tehničkih, ekonomskih ili političkih razloga. Čak niti nakon deset godina od početka rada na tom tenku Turska nije dobila niti jedan jedini njegov primjerak namjenjen vojnoj eksploataciji, što jasno govori o nastavku problema. A jedan od glavnih svakako je i taj, što su, sukladno visokim zahtjevima o sigurnosti i zaštiti oklopa, konstruktori morali ozbiljno povećati njegovu debljinu, što je dovelo do porasta ukupne mase tenka koja je sada dosegla čak 65 tona, što je gotovo 20 tona više od ruskog T-90S. Takva masa smanjuje manevarske sposobnosti „Altaya“, kao i njegvu brzinu, što su jedne od ključnih karakteristika u uvjetima bojnih djelovanja i preživljavanja samog tenka na liniji bojišnice.

Pakistanski vojni vrh upoznao se s mogućnošćima moderniziranog ruskog tenka T-90S tijekom vojnih vježbi zemalja članica Šangajske organizacije (ŠO) pod nazivom „Mirovna misija 2018“. Osim toga, vojni analitičari pozorno prate korištenje tenka T-90 u sirijskom oružanom sukobu, jer je Rusija te tenkove isporučila sirijskoj vojsci. Kineski vojni analitičari smatraju kako ti tenkovi, pri poravilnoj uporabi, na sirijskom polju bojišnice praktički nisu imali gubitaka, čak niti u uvjetima gradske borbe i sučeljavanju s protutenkovskim sustavima strane proizvodnje. U usporedbi s tenkovima arapske koalicije koji se koriste u jemenskom ratu, T-90 je na sirijskim bojišnicama, sukladno omjerima korištenja u vojnim oparacijama, imao u odnosu na njih neusporedivo manje gubitaka ili oštećenja.

Pozornost pakistanskih vojnih stručnjaka privukao je novi motor ruske proizvodnje za taj tenk, kojeg odlikuje povećana snaga i u potpunosti odgovara pakistanskim teškim klimatskim uvjetima. Glavni plus u korist ruskih tenkova T-90S za Pakistan je njihova pouzdanost i učinkovitost dinamičke zaštite, koja je provjerena upravo u složenim vojnim i klimatskim uvjetima sirijskog rata.

T-90S u akciji

Treba također naglasiti kako će na mogućnost potpisivanja rusko-pakistanskog ugovora utjecati nekoliko čimbenika: tradicionalna vojna suradnja Pakistana i Kine, između ostalog i u isporuci kineskih tenkova Tip-59-2, Tip-85R i Tip-90, kao i tenka „Al-Halid“, VT-2 i VT-4; i činjenica da je glavno rusko izvozno tržište u vojnoj sferi ipak ono indijsko.

Zanimljivo je napomenuti da su Pakistanci prethodno računali na uvoz ukrajinskih tenkova T-84 „Oplot-M“, međutim, Kijev nije ispoštovao ugovor, isto kao i onaj s Tajlandom o isporuci tih tenkova (nije ga ispoštovao u potpunosti, zbog čega je Tajland morao manjak tenkova nadomjestiti uvozom onih kineskih). Islamabad je imao ozbiljne namjere i nade u ukrajinsku kapitalnu modernizaciju 320 tenkova T-84 i njihovog dovođenja na razinu tenka T-84 „Oplot-M“. Međutim, od pakistanskih vojnih analitičara nije se mogla sakriti činjenica o uništenju tih tenkova najjednostavnijim protutenkovskim sredstvima u uvjetima ratnih sukoba na istoku Ukrajine, s tamošnjim proruskim pobunjenicima. Analiza slučaja gubitaka T-84 ukazala je kako postavljeni sustav zaštite „Varta“ nije osigurao zaštitu niti od standardnih granata niti od kumulativnih vođenih raketa.

S druge strane, kineski vojni analitičari ukazuju na još jednu važnu prednost ruskog tenka – a to je njegova cijena u iznosu od cca 4 milijuna dolara. Za usporedbu, kineski VT-4 košta 5,8 milijuna dolara.

Zato nikoga posebno ne iznenađuje izbor pakistanskog vojnog i političkog vrha da se krene u razgovore s Moskvom oko sklapanja ugovora o isporuci ruskih moderniziranih tenkova T-90S. Osim toga, u uvjetima teškog gospodarskog stanja u Pakistanu, Islamabad niti ne pomišlja na kupnju znatno skupljih europskih tenkova, uz dodatnu bojazan oko mogućeg američkog pritiska na francuske i njemačke proizvođače da zbog političkih razloga ne izvrše svoj dio eventualnih ugovrnih obveza. Ali, kao što sam već ranije naglasio, puno toga ovisit će i o želji same Moskve za ulazak u jedan takav ozbiljan i geopolitički gledano važan posao s obzirom na Indiju, koja će se, sasvim sigurno, o svemu tome očitovati. A gubitak indijskog u zamjenu za pakistansko vojno tržište za Rusiju nikako nije prihvatljiva varijanta. Pratit ćemo i dalje razvoj ove zanimljive situacije, jer Pakistansko vojno tržište je, bez obzira na sve ekonomske teškoće u toj zemlji, itekako veliko i važno da se za nj bore najveći svjetski igrači iz sfere vojne industrije. Osim toga Pakistan je i nuklearna država (koja se i zbog toga nema pravo igrati sa svojom sigurnošću),  s vrlo nestabilnim okruženjem, pa je sasvim sigurno da će nastaviti razvoj i jačanje svojih oružanih snaga uvozom kvalitetnog naoružanja.

 

0 komentara

You may also like