Zoran Meter: Raskol unutar arapske koalicije: RAĐA LI SE PONOVO JUŽNI JEMEN?

Za razliku od Saudijske Arabije, čiji je plan očuvanje jedinstvenog Jemena, plan UAE sastoji se u pretvorbi Jemena u konfederaciju s praktičkim državnim ovlastima njegovog južnog dijela – bitnog za UAE zbog ovladavanja tamošnjim morskim lukama i daljnjem prodoru emiratskih interesa na Istok Afrike.

Geopolitika.news je još u veljači prošle godine pisala o prvim problemima unutar arapske koalicije, koja je u ožujku 2015. godine pokrenula vojnu kampanju u Jemenu (s ciljem povratka na vlast svrgnutog, zakonitog predsjednika Hadija), a kojoj se ni danas ne vidi kraja, usprkos početnim predviđanjima velikog broja arapskih i zapadnih vojnih analitičara o brzoj pobjedi prosaudijskih snaga nad šijtskim pokretom „Ansar Allah“ i njegovim borcima – hutima, koji nadziru veći dio sjevernog Jemena, uključno i glavni grad – Sanu. Tada smo, u kontekstu neplaniranog produžetka tog vojnog sukoba, pisli o sve češćem izlasku na vidjelo različitih geopolitičkih  ciljeva dviju najvažnijih sastavnica unutar arapske koalicije – Saudijske Arabije i UAE.

Ovaj je uvod bio potreban s obzirom na prekjučerašnju (28. siječnja) vijest, prema kojoj u Adenu traju snažne ulične borbe između vladine vojske i postrojbi južnih separatista, koji nisu povezani sa šijtskim pokretom „Ansar Allah“ (huti) na sjeveru zemlje. Borbe se vode u nekoliko gradskih kvartova, a navodno su separatisti zauzeli i pojedine vladine objekte. Do sada je poginulo najmanje 12 osoba, a još ih je 132 ranjeno.

Aden je „zamjenski“ ili privremeni glavni grad Jemena (predsjednik Hadi i vlada iz sigurnosnih su razloga još su uvjek u Rijadu, ali možda još i više zbog uzaludnog očekivanja da će arapska koalicija ipak uspjeti osloboditi stvarnu prijestolnicu Sanu) budući da je Sana od 2014. godine u rukama huta. Inače, u vrijeme prije ujedinjenja Jemena, Aden je bio prijestolnica Južnog Jemena, a odatle i postoje tamošnje separatističke težnje.

Sukobi između vladinih i separatističkih snaga izbili su nakon isteka roka ultimatuma koji su vladi uputili separatisti, koji zahtijevaju ostavku vlade i formiranje nove izvršne vlasti. Jemenski premijer u egzilu u Rijadu, Ahmed bin Dagher,  izjavio je kako se radi o pokušaju prevrata u Adenu i pozvao na prestanak sukoba i pokretanje dijaloga. Separatisti su još u svibnju prošle godine, s ciljem ponovnog osnutka Južnog Jemena, osnovali tzv. prijelazno vijeće Južnog Jemena (sastoji se od 26 osoba), čiji je vođa postao netom ranije smijenjeni guverner regije Aden Aydarus al-Zubeidi, kojeg je smijenio aktualni jemenski predsjednik Mansour Hadi koji se nalazi u izbjeglištvu u Rijadu.

Emiratski mediji pišu kako je formalni razlog za sukob u Adenu bila zabrana prosvjeda od strane vlade, zatvaranje istočnog i sjevernog prilaza gradu, kao i jačanje vojnih i policijskih ophodnja na gradskim ulicama. Kao odgovor, oružane postrojbe odane prijelaznom vijeću zauzele su nekoliko vladinih zgrada u središtu grada i blokirale rad zračne luke.

Osim premijera, poziv na prestanak sukoba uputio je i jemenski predsjednik Mansour Hadi, bezautoritetni čelnik, koji je nakon svrgavanja pobjegao u Rijad i koji, zapravo, još samo služi kao formalni razlog za opravdanje preduge jemenske vojne kampanje (ona ima potporu UN-a jer se ipak radi o legalnom predsjedniku države). Međutim, svojim dugim odsustvom iz države Hadi je u stvarnosti izgubio nadzor nad političkim i vojnim zbivanjima na terenu, što samo pridonosi još većem kaosu.

Što se u stvari događa iza ovih, naizgled iznenađujućih sukoba prosaudijske vlade i oporbenih snaga u kojima ne sudjeluju „dežurni krivci“ huti? Sve je u biti vrlo jednostavno. UAE konačno su odlučili u djelo provesti ono, u čemu se i sastoji njihov glavni geopolitički cilj jemense kampanje i njega javno prodemonstrirati svojim saveznicima u Saudijskoj Arabiji. O njemu nešto više kasnije. Sada spomenimo kako su Emirati sličnu demonstraciju pokazali i prošle godine, kada su proemiratske postrojbe južnojemenske milicije „Pojas sigurnosti“, uz potporu emiratskih zračnih snaga, napale vladine snage u Adenu pod zapovjedništvom Hadijevog sina koje su željele preuzeti nadzor nad adenskom zračnom lukom (Hadijeve snage su u tom sukobu bile poražene). Kroz tu zračnu luku stizalo je ukrajinsko oružje, formalno namjenjeno jemenskim snagama u sastavu arapske koalicije, a u stvarnosti su ga Emiraćani plasirali na istok Afrike, nerijetko i posredstvom tih istih huta s kojima koalicija ratuje. To je i bio stvarni povod tadašnjeg napada jemenskih snaga pod pokroviteljstvom Rijada.

Karta: Jemen

Isprepletenost interesa na jemenskom terenu je golema i tu se nikako ne radi isključivo o sukobu saudijskih i iranskih interesa. U ozbiljnim analitičkim krugovima nije nepoznanica da Abu Dhabi i Rijad nemaju identičan stav oko toga, treba li ili ne ostaviti na vlasti spomenutog jemenskog predsjednika Hadija i njegovu vladu. Naime, Hadijeva stranka „Al-Islah“ za UAE predstavlja samo filijalu „Muslimanske braće“ i, zapravo, „Al-Islah“ za Abu Dhabi predstavlja veću ugrozu nego jemenski huti pa čak i sam Iran. I to on niti ne skriva.

Zapravo, u spomenutom novom sukobu u drugom po veličini jemenskom gradu Adenu sve se ponavlja kao i prigodom opisanog prošlogodišnjeg sukoba. Samo što su ovaj put UAE poslali jasnu poruku Rijadu kako vrijeme za povratak Mansoura Hadija i njegove vlade u Aden ne samo da još nije došlo, već da, vjerojatno, nikada neće niti doći. Abu Dhabi je svim vanjskim igračima jasno pokazao kako, na terenu, nikakve alternative njegovom planu političke budućnosti Jemena nema, a najmanje u onom u kojem bi sudjelovao Hadi i njegova stranka „Al-Islah“. Taj se plan sastoji u pretvorbi Jemena u konfederaciju s praktičkim državnim ovlastima njegovog južnog dijela – bitnog za UAE zbog ovladavanja tamošnjim morskim lukama i prodoru emiratskih interesa na Istok Afrike. Na sjeveru Jemna vlast bi morala prijeći u ruke klana Alija Abdullaha Saleha (nedvno ubijeni bivši jemenski predsjednik koji je bio u savezu s hutima; štoviše, bio je i jedan od pokretača njihove pobune protiv predsjednika Hadija, i koji je na stranu huta odvukao i elitnu republikansku gardu jemenske vojske, a nedavno im okrenuo leđa, pokrenuvši unutarnju pobunu u Sani; nakon gušenja pobune huti su Saleha, kao izdajnika, likvidirali pri pokušaju bijega iz grada), konkretno, njegovog nećaka Tarika i sina Ahmeda. O tome je Geopolitika.news već opširno pisala.

Abu Dhabi ne vidi daljnji smisao vođenja rata protiv huta na teritoriju bivšeg sjevernog Jemena, a primarni mu je interes ovladavanje južno-jemenskim lukama, u sklopu svoje strategije širenja vojnih baza i gospodarskog utjecaja Emirata na obližnji prostor Istočne Afrike (koje Abu Dhabi uglavnom uspostavlja u suradnji s Egiptom, poglavito po pitanju Etiopije, Eritreje, Džibutija, Somalilanda i Libije: https://geopolitika.news/analize/bitka-za-branu-na-rijeci-nil-egipat-destabilizira-etiopiju/). Osim toga, UAE, pored političkog suparništva,  imaju i svoj specifični i pragmatični odnos s Iranom od kojeg obje zemlje imaju koristi: tako je posredstvom emiratskih banaka Iran obavljao većinu svojih vanjsko-trgovinskih financijskih transakcija u vrijeme sankcija, a Teheran se u tu svrhu koristi i uslugama emiratskih luka. U takvim među-relacijama bilo kakvo dramatičnije zaoštravanje odnosa ni jednoj strani niti nije u interesu.

S druge strane, Saudijska Arabija teži očuvanju jedinstvenog, centraliziranog Jemena (to je za Rijad važno i s pozicije očuvanja prijašnjih sporazuma o spornim pograničnim teritorijama između dviju država jer jugo-istok Saudijske Arabije nastanjuje pretežito šijtsko stanovništvo) i povratku na vlast predsjednika Hadija s osloncem na islamističku stranku „Al-Islah“. Osim toga, saudijskom državnom vrhu najveći sigurnosni problem predstavljaju upravo sjeverna – šijtskim stanovništvom nastanjena područja Jemena, nad čijim plemenima Rijad sada nema utjecaj. Odatle se često vrše topnički i raketni napadi na južni dio Saudijske Arabije, koji čine znatne štete u materjalnom, ali još više i u političkom smislu jer ruše imidž (kako u zemlji tako i u regiji), nasljednog princa i ministra obrane Mohammeda bin Salmana, idejnog i političkog pokretača rizične vojne kampanje u susjednoj 24-milijunskoj državi – stoljećima vičnoj ratovanju.

UAE su izabrali pravi tajming

Zašto se baš sada Abu Dhabi odlučio za ovako radikalnu akciju u Adenu? Prije svega zbog potpune propasti spomenute, od njega sponzorirane pobune A. Saleha protiv huta u glavnom gradu Sani u prosincu prošle godine. Saleh i njegova stranka „Sveopći nacionalni kongres“ (financirana od strane UAE), uz pomeć vojnih snaga pod zapovjedništvom Tarika Saleha, trebala je osigurati provedbu spomenutog plana UAE i nivelirati saudijska nastojanja za instaliranjem na sjeveru Jemena još uvjek nedovoljno jake i Rijadu odane spomenute islamističke stranke „Al-Islah“. Drugi razlog zbog kojeg se Abu Dhabi odlučio za akciju jest odbijanje Rijada za otpočimanje razgovora s Ahmedom i Tarikom Salehom o povratku na vlast stranke „Sveopćeg nacionalnog kongresa“, za čiji su se predstojeći kongres UAE aktivno pripremali protekli mjesec.

Drugim riječima, Rijad nastavlja s potporom aktualnom predsjedniku Hadiju, koji već gotovo 5 godina gostuje u saudijskoj prijestolnici pa idealnijeg igrača od njega za vlast u Jemenu sigurno ne može niti  imati. Pri tom ga Rijad pošto-poto želi instalirati upravo u Aden (Sana je u rukama huta) koji je pod nadzorom Emirata i njemu odanih jemenskih postrojbi ali i stranih plaćenika (većim dijelom s istoka Afrike, kao i privatnih vojski, uključno i onih američkih. Proemiratske snage, uključno i spomenutu miliciju „Pojas sigurnosti“, danas nadziru gotovo sve vladine zgrade i centar Adena, kao i, od ranije, i tamošnju zračnu luku, čime je onemogućen Hadijev povratak.

Ukoliko se uspiju provesti izbori u organizaciji tzv. prijelaznog vijeća južnog Jemena, postat će posve razvidno o koliko se dubokoj krizi unutar arapske koalicije radi. I ne treba sumnjati kako nejedinstvo oko političke budućnosti Jemena neće utjecati i na sinkroniziranost vojnih operacija arapske koalicije u toj zemlji, prije svega vezano uz saudijske želje za osvajanjem sjevernojemenske luke Hodeida (Al-Hudajdah) i glavnog grada Sane. Za te operacije koalicija i bez unutarnjeg razdora, osim gole i superiorne tehnike, ionako nema dovoljan broj vojnika. UAE upravo odustaju od želje za nastavkom nagovaranja Rijada usmjerenom prema podjeli zemlje. Pritom Rijad snažno riskira ostati „jedan na jedan“ sa snažnim proiranskim elementima – hutima – na sjeveru Jemena, bez bilo kakve, čak i  srednjoročne perspektive riješavanja tog sukoba vojnim putom.

Sve to može imati vrlo negativne posljedice za saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin-Salmana, koji na Bliskom istoku ionako niže neuspjehe u suprostavljanju iranskoj ekspanziji – od Iraka i Sirije, do Libanona i Jemena (a od prošlog ljeta i Katara), neovisno o golemoj saudijskoj vojnoj mašineriji i otvorenoj potpori američkog predsjednika Donalda Trumpa i Izraela za svoje vojne operacije. Osim lošeg međunarodnog imidža zbog katastrofalnog humanitarnog stanja u Jemenu nastalog neselektivnim bombardiranjem arapskih zrakoplova, princ prijestolonasljednik u Rijadu je suočen i s još uvjek snažnom unutarnjom oporbom, iznova mobiliziranom nakon pokretanja protukorupcijskih akcija i uhićenja brojnih prinčeva, između ostalih i onih koji pretendiraju na nasljednu krunu, ali i onih nezadovoljnih novom saudijskom strategijom smanjenja ovisnosti zemlje o izvozu nafte, čiji je kreator upravo Mohammed bin-Salman.

AKCIJA AMERIČKIH SPECIJALACA PROTIV „AL-QAIDE“ U JEMENU I TAJNI PREGOVORI S TAMOŠNJIM ŠIJTIMA

Zoran Meter: ŠTO STOJI IZA UBOJSTVA BIVŠEG JEMENSKOG PREDSJEDNIKA I ZAŠTO JE ARAPSKA KOALICIJA NEMOĆNA PRED ŠIJTSKIM POBUNJENICIMA

 

0 komentara

You may also like