Američki predsjednik Donald Trump prekjučer je u Oklahomi održao svoj prvi veliki predizborni skup nakon tri mjeseca pauze, uzrokovane koronavirusnom epidemijom. Miting, održan u gradu Tulsi, trajao je oko tri sata i jasan je znak početka nove Trumpove političke ofanzive. Paralelno i nedaleko od toga skupa trajao je prosvijed pokreta protiv rasizma „Black Lievs Matter“. Kritike predsjedniku stizale su i sa društvenih mreža u obliku primjedbi da većina ljudi na njegovu skupu na licima nije nosila zaštitne maske, dok se u medijima istu veče pojavila informacija kako je šestoro članova Trumpovog izbornog stožera postalo pozitivno na korona- test
Nastavak Trumpove predizborne kampanje u SAD-u će se pratiti s velikom pozornošću, prije svega posjećenost predizbornih skupova s obzirom na medijske tvrdnje o znatnom padu Trumpove popularnosti, što on, naravno, negira (oko takvih konstatacija treba biti itekako oprezan, jer dovoljno se podsjetiti kako Trumpu nitko od medija u Americi i u svijetu nije davao nikakve šanse na izborima prije 4 godine, pa je svejedno pobjedio). Svoj predizborni skup u Tulsi Trump je počeo oštro, odmah „u glavu“, govoreći o najosjetljivijim temama koje trenutačno tište američko društvo: masovnim prosvjedima nakon ubojstva afroamerikanca Georgea Floyda i valovima nereda koji su zahvatili američke gradove, svom protukandidatu Joe Bidenu i još o puno toga.
Trump se referirao o problemima koji se odnose na vandalizam i rušenje povijesnih spomenika i ošto ih osudio rekavši slijedeće: „Prije dva dana, lijevi radikali u Portlandu (država Oregon) srušili su spomenik Georgeu Washingtonu, zaogrnuli ga američkom zastavom i zapalili američku zastavu. Mi moramo donijeti zakon, da onaj tko zapali američku zastavu bude odveden u zatvor na jednu godinu.“ Za rušenje spomenika posredno je optužio demokrate, nakon čega je prešao na temu borbe protiv koronavirusa, kazavši, kako se SAD uspješno nose s tim problemom, te je obećao na jesen otvoriti sve škole. Tom je prigodom Trump problem epidemije pokušao skrenuti na šalu, iako ga mnogi tako nisu shvatili. Štoviše, Trumpovi protivnici tu „šalu“ već i zlouporabljuju kao novi „dokaz“ njegove nekompetentnosti. A Trump je oko toga kazao slijedeće: „Kada vi vršite puno testiranja dobivate i puno pozitivnih rezultata. Zato sam ja svome timu reako: molim, radite manje testova.“
Upravo su tu frazu na društvenim mrežama mnogi ocijenili neumjesnom s obzirom na veliki broj žrtava te epidemije u SAD-u, većem od 120 tisuća. Tim prije što je i šestoro osoba iz Trumpovog stožera također navodno pozitivno na Covid-19. Osim toga Trumpovi protivnici čak su i samu ideju održavanja predizbornog skupa u Tulsi podvrgli kritici: zbog masovnog okupljanja ljudi i neodržavanja socijalne distance, kao i činjenice da većina nije nosila zaštitne maske. To je za rekciju iskoristio i Trumpov suparnički kandidat Joe Biden, kojega Trump „od milja“ zove – „usnuli Joe“, kako ga je nazvao i ovom prigodom u Tulsi.
Trump i Biden u prljavom medijskom ratu: tko je popularniji?
A prema posljednjem istrživanju javnoga mišljenja, „usnuli“ Biden ne samo što vodi ispred Trumpa, već i povećava razmak koji je sada veći od 10%. Pritom, prema riječima pojedinih američkih analitičara, demokrati ne dobivaju nove pristalice, već je onih osoba koje podupiru Trumpa sve manje.
Po Trumpu se ovih dana medijski udara i zbog knjige njegovog nekadašnjeg bliskog suradnika iz Bijele kuće i savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, koji predsjednika oštro napada, omalovžavajući njegovo znanje i tvrdeći kako Trump u pitanje dovodi i sigurnost zemlje s obzirom da njegovo neznanje navodno žele iskoristiti glavni američki globalni suparnici – Rusija i Kina.
Šokantni fragmenti Boltonove knjige o Trumpu. Tko stoji iza ovog cirkusa
Naime, preksinoć je (baš nekako u vrijeme održavanja spomenutog Trumpovog predizbornog skupa) američki sud dozvolio objavu Boltonove knjige usprkos najnovijim pritužbama od strane predsjednika Trumpa i njegovoga tima, koji su tražili obustavu njezine publikacije i daljnje provjere određenih informacija koje se u njoj nalaze i za koje smatraju da moguće predstavljaju državnu tajnu.
Problem po Trumpa predstavljaju i glavne platforme društvenih mreža – Twitter i Facebook, koje su izbrisale niz propagandnih snimaka predsjednika Trumpa i u kojima se navodno koristila zabranjena simbolika. Ovoga se puta radi o izokrenutom crvenom trokutu, kojega su nacisti koristili za obilježavanje političkih zatvorenika i komunista. Pritom administratori tih društvenih mreža nisu željeli prihvatiti argumente i objašnjenja autora spornih video-uradaka, kako se taj simbol koristi kao emoji i da se odnosi na pokret Antifa, protiv kojega Trump oštro istupa.
Jedina pozitivna vijest za aktualnog predsjednika ovih je dana ostavka saveznog federalnog istražitelja Geoffreya Bermana, koji je vodio istragu protiv niza osoba bliskih predsjedniku Trumpu.
Trump nema previše vremena
S obzirom na, ukupno gledano nezavidnu situaciju po Donalda Trumpa (ako bi se predsjednički izbori održavali upravo sada), jasno je kako on mora pokrenuti snažnu, možda i posljednju ofanzivu koja mu može pomoći podići rejting svoje popularnosti u američkom elektoratu. U ovakvim, po sebe negativnim okolnostima, Trump možda najveću sreću ima u činjenici da Demokratska stranka nije bila u stanju iznjedriti neku snažniju osobnost i energičnijeg i aferama manje okrznutog predsjedničkog kandidata od Joea Bidena, jer bi u tom slučaju Trumpov zaostatak bio kudikamo veći. Desetak posto razlike (ako je to uistinu tako), naravno, nije malo, ali nije niti nedostižno jer vremena do 3. studenog ipak još ima dovoljno. Pitanje je jedino, što, i da li uopće Trump još nešto ima skriveno u rukavu, a da bi to moglo ozbiljnije okrenuti sveukupno stanje i atmosferu u američkom društvu u njegovu korist? Jer kako kod kuće, tako mu i na vanjskopolitičkom planu ne cvjetaju ruže, iako njegov tim upravo vanjsku politiku naglašava kao veliki uspjeh sadašnje američke administracije.
Trump će naglašavati vanjskopolitičke uspjehe
Međutim, ako ćemo govoriti realno, a moramo, Trump je svoja predizborna obećanja po pitanju vanjske politike ispunio, blago rečeno, samo djelomično: obećavao je povući američke vojnike iz Afganistana i Sirije (do sada je to ostalo samo na riječima iako se po pitanju Afganistana američki kontingent nastoji smanjiti); obećavao je odustati od američkog miješanja u unutarnje stvari drugih država i silom ili revolucijama mijenjeti vlade neposlušnih država, a kako se to činilo ranije (primjera da u tome nije uspio je dosta: dovoljno je podsjetiti na Venecuelu i Hong Kong gdje se Washington aktivno i javno miješa(o) s ciljem promjene režima i dr. stvari). A ono, u čemu je Trump najviše uspio ispuniti svoja vanjskopolitička obećanja je Iran i američko povlačenje iz nuklearnog programa s Teheranom, iako i po tom pitanju još nije uspio pridobiti svoje ključne europske saveznice), kao i snažna potpora Izraelu. S druge strane Trumpovo „slamanje“ Kine ide vrlo sporo i vrlo je rizično, a pojedine pozitivne učinke te politike, koji su pridonijeli oporavku i snažanom rastu američkog gospodastva, anulirala je epidemija COVIDa-19.
Osiom toga, kada govorimo o navodnim uspjesima Trumpove vanjske politike, SAD su sada opasno zavađene i sa svojim globalnim suparnicima i sa svojim brojnim saveznicima i partnerima u svijetu. Malo je onih istinskih Trumpovih pristalica u vodstvima SAD-u savezničkih zemalja, a puno više onih koji ga smatraju „prolaznim“ i „nužnim zlom“ prema kojemu se sada trebaju pažljivo odnositi da ga ne bi dodatno razljutili, pričemu većina njih strpljivo čeka početak studenog i američke izbore, nadajući se Trumpovom odlasku u ropotarnicu povijesti.
Zato i nije čudo da se Trump sada uzda čak i u pomoć „izvanzemaljaca“, kada je u svom nedavnom intervjuu Amerikancima “namignuo“ da bi u slučaju svoje ponovne pobjede mogao objaviti tajne dokumente koji se odnose na navodni pad NLO-a 1947. godine u Roswellu, u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko (New Mexico). Tema je, svakako, intriganta, ali teško da bi bila i dovoljna za Trumpovo zadržavanje predsjedničke funkcije bez poduzimanja konkretnijih poteza i pomaka u odnosu na svakodnevni – praktični život američkih građana.
Nemali je broj i onih analitičara koji više ne isključuju niti mogućnost novog američkog građanskog rata, jer smatraju kako niti jedna strana nakon završetka izbora neće htjeti priznati poraz. Ovo drugo je vrlo vjerojatno s obzirom na visinu uloga koji su u igri i u pozadini ove, u svojoj biti nemilosredne borbe između starih i novih elita, zaogrnute plaštom ideologije, uz pomoć koje se na svoju stranu žele pridobiti mase odnosno birači. Vrlo je moguće da su i ovi sadašnji masovni prosvjedi tek preludij, proba, uvertira pred one na koje se demokrati navodno pripremaju u slučaju da na izborima pobjedi Trump (ili, kako ono to tvrde, ako Trump ne bude želio priznati svoj poraz).
U svakom slučaju, poltički i ideološki potpuno podjeljena Amerika nije više briga samo američkoga naroda. Jer kada su u pitanju ovakve unutarnje borbe, bez presedana u povijesti te zemlje, nije isključeno niti da se pred izbore ubrzano počmu zaoštravati i ionako vrlo loši američko-ruski odnosi, do te mjere, da može doći i do prvih vojnih sukoba dviju velesila kako bi se (prema mišljenju poremećenih umova) stabiliziralo stanje u SAD-u i homogenizirala nacija. Jer ne smije se zaboraviti: tu su još Iran (u listopadu, mjesec dana prije američkih izbora, istječe UN-ov embargo na izvoz oružja Teheranu kojega SAD žele pod svaku cijenu produžiti, a Rusija i Kina već sada govore kako to neće dozvoliti i kako za njih nakon isteka njegovog roka taj embargo više neće vrijediti) i Ukrajina (koju obje strane mogu „zapaliti“ kada god to hoće i kojoj Pentagon upravo namjerava isporučiti novo suvremeno naoružanje, prije svega „ubojice tenkova“ – raketne sustave Javelin) – dvije „tempirane bombe“ koje svijet vrlo lako mogu odvesti u stvarni armagedon.
