Zoran Meter: U američko-kineski trgovinski rat uključilo se i zrakoplovstvo!

Kako se rasplamsava američko-kineski tehnološki rat, kao najbitnija komponenta njihovog ukupnog trgovinskog rata (podsjećam da je kineski Huawei svjetski lider u izgradnji 5G komunikacijske mreže – tehnologije koja će donijeti neslućene financijske probitke), s obiju strana pojačava se politička retorika koja udara u „bubnjeve“ domoljublja (što je manje važno), ali vuku i konkretni potezi (što je puno više važno), koji mogu imati bolne učinke za one tvrtke kojih se tiču. O tome najbolje svjedoči i slijedeća vijest:

Danas se u američko-kinesku trgovinsku bitku uključilo i zrakoplovstvo – naravno, ono civilno.

Naime, kineski zračni prijevoznici zatražili su od američkog Boeinga kompenzaciju za štete nastale prinudnim prizemljenjem zrakoplova Boeing 737 MAX (kojima je još uvijek zabranjeno letenje u kineskom zračnom prostoru, nakon što je Kina, kao prva zemlja svijeta zabranila njihove letove, a uskoro su je slijedile i brojne druge), nakon velike katastrofe zrakoplova toga tipa u Etiopiji 10. ožujka ove godine, zbog čega kineski prijevoznici trpe velike gubitke. Pri tom je nemoguće ne postaviti pitanje, zašto su kineske tvrtke s tim čekale sve do danas? Ali najprije pogledajmo koliko ti gubici zapravo i iznose:

Samo jedan dan prinudnog stajanja jednog zrakoplova B 737 MAX pojedinu tvrtku košta 14,5 tisuća dolara, a kada se toj brojci pridoda informacija kako glavni kineski avio-lajneri imaju čak 96 tih zrakoplova nije teško zaključiti o kolikim se gubicima radi i da se oni kreću oko nevjerojatnih 1,4 milijuna dolara dnevno. A pomnožimo li taj iznos s ukupnim brojem dana od njihovog prinudnog prizemljenja 10. ožujka do danas, shvatit ćemo svu težinu najnovijeg zahtjeva kineskih tvrtki za kompenzaciju šteta od Boeinga.

Ovdje treba nadodati kako su kompenzacije od Boeinga već zatražili Turska, Irska i UAE, ali to je ipak manja težina s obzirom na puno manji broj tih zrakoplova koje imaju tamošnji zračni prjevoznici. Američki The Washington Post ove zahtjeve kineskih tvrtki proglašava „odmazdom“ i naglašava kako ih je podržao službeni Peking. I zapravo, zašto Kina sebi ne bi dozvolila udarac na američkog gospodarskog diva – proizvođača zrakoplova Boeing, kada to isto Sjedinjene Države čine prema kineskom tehnološkom divu Huaweiu, čime udaraju Kinu u najosjetljivije mjesto – komunikacije, u čemu je ona postala globalni lider.

Nakon što je Trumpova administracija Huawei prošli tjedan stavila na „crni spisak“, američke IT kompanije počele su jedna za drugom otkazivati suradnju s Huaweiom. Nakon što je to prvi učinio Google (preciznije, njegova tvrtka-kćer Alphabet), čime Huawei gubi pristup novim operativnim sustavima Android, ali i uslugama Googla Play Store, Gmail-a i You Tube, i druge američke IT tvrtke također su prekinule suradnju s Huaweiom – Intel, Qualcomm, Xilinx i Broadcom, zamrznuvši isporuke svojih komponenti i programskih potpora.

A ovome moramo pridodati i najnoviju, današnju vijest: i Microsoft prekida prodaju Huaweiovih laptopa u SAD-u!

Svjetski mediji sve ovo već nazivaju „tehnološkim hladnim ratom“. Uprvo tako to vide i europljani, što je bilo vidljivo na jučerašnjoj javnoj prezentaciji Huaweia u Londonu i u tekstu Financial Timesa koji je i uporabio spomenutu frazu.

Međutim, posljedice novonastaloga stanja počinju osjećati i druge velike tvrtke: američki biznis, shvaćajući ozbiljnost situacije, počinje panično bježati iz Kine prije nego li ga udare kineske carinske i druge protumjere. Ali američke se tvrtke ne povlače samo u SAD, što je Trump očekivao želeći da one doma otvore svoje proizvodne pogone, već još i više u druge azijske zemlje. Štoviše! Prema provedenom istraživanju u Kini, ukupno 40% američkih tvrtki namjerava premjestiti svoju proizvodnju iz Kine u druge zemlje, od čega njih svega 6% u SAD! Njih 24,7 posto prebacit će se u Jugo-istočnu Aziju (Vijetnam, …), 10,5% u Meksiko, a 8% u Indiju.

A američki biznis, kao i političari, jako dobro znaju sav potencijal i pogodnosti golemog kineskog tržišta: jeftinu proizvodnju ne samo zbog jeftine radne snage već i niza drugih pogodnosti. Osim toga, značajan dio od ogromne američko-kineske trgovine završio je u džepovima velikih transnacionalnih korporacija. Zato predstavnici američkog biznisa doslovno mole predsjednika Trumpa da zaustavi trgovinski rat: ovog tjedna njemu su se obratile firme poput Nike, Converse, a ukupno 170 velikih brendova iz svijeta obuće u svom su pismu Trumpu naveli kako gubitke ne snose samo oni, kao proizvođači, već i brojni kupci njihovih proizvoda. A da se i ne govori o tome koliko i američke (a sve su to privatne) IT tvrtke ne žele izgubiti kinesko tržište, uključno i sve one gore spomenute – od Googlea pa na dalje, koje u Kini ostvaruju enormnu dobit, a preko noći mogu izgubiti gotovo sve.

A evo što danas televizija CNBC govori o mogućem udaru na dobit američkog IT diva Apple, prenoseći riječi analitičara Goldman Sachsa Roda Halla: (https://www.cnbc.com/2019/05/22/goldman-apples-earnings-would-drop-by-nearly-30percent-if-china-bans-its-products.html)

Dobit Applea može pasti za 29% ukoliko proizvodi te tvrtke budu zabranjeni u Kini! Na udio kineskog biznisa Applea otpada više od 17% prodaje u II. kvartalu, a tvrtka svake godine u Kini prodaje iPhonea za milijarde dolara.

„Ako Kina bilo kako ograniči proizvodnju iPhona, mi ne mislimo da će tvrtka (Apple) moći u kratkom roku prenijeti značajni dio izvan Kine“, kazao je Hall. Naravno, on je izjavio i da stradati mogu i kineski „tehnološki ekosustav“ i lokalna zaposlenost u slučaju zabrane prodaje Appleovih proizvoda.

U II. kvartalu ove financijske godine, koji je završen 30. ožujka, dobit Applea smanjena je za 5% u odnosu na isto razdoblje prethodne financijske godine, i iznosila je 58 milijardi dolara. 61% dobiti odnosi se na inozemnu prodaju. Osim toga, čista dobit Applea smanjila se za 10%, na 2,46 dolara za dionicu.

Podsjećam kako je prošlih dana na kineskoj društvenoj mreži Weibo počela snažna kampanja za bojkot američkih proizvoda, što je naišlo na odobravanje i brojnih korisnika iPhonea, koji su sada spremni za domaći tj. Huaweiov smartfon u znak potpore kineskoj kompaniji.

Rizici:

Osim za kinesku tvrtku Huawei, koja će nedvojbeno imati problema iako je navodno spremna za „crni scenarij“ i ovih dana već najavila kako će u slučaju potrebe aktivirati svoj novi operativni sustav (koji će zamijeniti američki Android) po imenu „Hongmeng“ –  proizveden na bazi operativnog sustava Linux, američko-kineski tehnološki rat prouzročit će probleme i u američkoj i svjetskoj ekonomiji.

S druge strane, jačanje američko-kineske napetosti omogućilo je smanjenje protekcionističkih poteza Trumpove administracije prema EU i Japanu, o čemu svjedoči Trumpova prošlotjedna odluka o odgađanju uvođenja 25%-tnih carina na uvoz europskih i japanskih automobila, ali i ukidanje carina na uvoz čelika i aluminija iz Kanade, Meksika i Turske. Jer rat se ne može istodobno voditi protiv čitavoga svijeta, pa radilo se tu i o moćnim Sjedinjenim Državama kao njegovom pokretaču. Osim toga, čitava ova priča u sebi sadrži i snažan geopolitički (naravno, i geoekonomski) element, pa se na nju nikako ne može promatrati kao na njujorško tržište nekretnina, kako se čini da ju Trump upravo i promatra (naravno, uz veliku dozu klasičnog blefa). Jer u geoplitici ipak vrijede neka druga pravila i zakonitosti.

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like