Zoran Meter: Vojna analiza: Tjedni pregled najnovijeg stanja u Siriji

Erdogan prijeti vojnom intervencijom u Idlibu! Sirijski radikali odlaze u Libiju za 2000 dolara

Prošloga tjedna aktivna bojna djelovanja vodila su se u nizu sirijskih regija. Najintenzivnije borbe vodile su se u zonama tzv. Velikog Idliba (osim istoimene regije, pod taj se politički pojam svode i rubni dijelovi Idlibu susjednih regija Allepo, Hama i Latakija, što sve skupa čini posljednju sirijsku tzv. zonu deeskalacije), gdje se nastavlja ofanziva vladinih snaga, koje se, međutim, kako ofanziva duže traje, sve više suočavaju sa snažnim i organiziranim otporom radikalnih islamističkih organizacija. One, zapravo, više nemaju odstupnicu prema drugim dijelovima Sirije, već isključivo prema granici s Turskom, pa stoga njihovi čelnici računaju na aktivniju potporu službene Ankare, koje ionako ne nedostaje. Osim toga, intenziviranjem protunapada sa strane islamističkih snaga i eskalacijom borbi u kojima stradava i sve veći broj civilnog stanovništva, islamisti se nadaju kako će isprovocirati novu vojnu zračnu reakciju Zapadnih zemalja na snage Sirijske Arapske Vojske (SAA), ali i novu neposrednu tursku vojnu intervenciju s obzirom da ta zemlja, sukladno Astanskim sporazumima, u toj zoni deeskalacije ima niz svojih nadzornih točaka sa stacioniranim turskim vojnicima, koje bi, u ovom slučaju, Ankara navodno morala zaštititi. Osim toga, u Moskvi je između ruskih i turskih pregovarača za 10. siječnja bilo dogovoreno (novo, tko zna koje po redu) primirje u zoni regije Idlib, koje se, međutim, nije održalo niti jedan dan. Zato turski čelnik Recep Tayyip Erdogan nije čekao dugo te je 14. siječnja izjavio kako je Turska spremna samostalno pružiti otpor sirijskim vladinim snagama, ako one budu željele prekršiti spomenuto primirje.

Naravno, o svemu tome nešto će se ipak morati pitati i Moskvu, čije zračne snage pružaju aktivnu potporu službenoj sirijskoj vojsci (SAA). Treba kazati kako je paralelno s borbama i dalje aktivna i  diplomacija, koja se, barem kada je u pitanju ona na relaciji Moskva-Ankara vodi u dva smijera – sirijskom i libijskom, od kojih ovaj drugi ima sve veću ulogu za Tursku, o čemu smo detaljnije pisali u analizi, koju možete pogledati ovdje:

Zoran Meter: Rusi srušili američki dron! Svi u završnu bitku za libijsku naftu (1)



A već je 15. siječnja postalo jasno kako su proturske oružane organizacije poslale oko 2 tisuće svojih boraca u Libiju, u glavni grad Tripoli, kao ispomoć međunarodno priznatoj vladi premijera Fayeza al-Sarraya, s kojom je Ankara krajem prošle godine potpisala sporazum o vojnoj suradnji i pomoći. Još je krajem 2019. godine u Tripoli upućeno oko 650 boraca iz Sirije, a još ih je 1350 došlo 5. siječnja u Tursku, gdje se u kampovima na jugu te zemlje vrši njihova obuka. Oni su sa libijskom vladom nacionalnog sporazuma potpisali polugodišnje ugovore, sukladno kojima će dobivati po 2 tisuće dolara mjesečno. Podsjećam kako vladu u Tripoliju aktivno podupiru upravo Turska i Katar, a iz Dohe joj, vjerojatno, i pristiže najveći dio financijske pomoći s obzirom da su sva libijska naftna nalazišta najvećim dijelom pod nadzorom vladi suparničke  Libijske nacionalne vojske  pod zapovjedništvom generala Khalife Haftara, pa od njih Tripoli ne može polučivati financijsku dobit.

A evo kako su izgledale aktualne i sve nemirnije sirijske bojišnice u tjednu iza nas:

Sirijska vojska od 15. siječnja, kada je počela njezina snažna topnička priprema, nastavlja s napadima na sjevero-zapadnu zonu deeskalacije Idlib. Od petka, 17. siječnja, službena sirijska vojska nastoji staviti pod nadzor južne i zapadne dijelove regije Allepo, koji ulaze u spomenutu zonu deesklalacije (info: turska agencija Anadolu).

Priprema za ovu operaciju počela je prošloga tjedna, kada su na liniju bojišnice dopremljene dodatne snage sirijske vojske iz regija Aleppo, Latakija, Hama i Deir ez-Zour, kao i topništvo i oklop. U zonu bojevih aktivnosti prebačeni su i dijelovi iranske specijalne postrojbe „Quds“ (iz sastava Korpusa straže islamske revolucije) kojom je donedavno zapovjedao početkom siječnja od SAD-a ubijeni iranski general Qassem Soleimani. Potporu napadu na islamističke snage pružaju ruske zračne snage iz sastava njihovog kontingenta smještenog u ruskim vojnim bazama u toj zemlji. Ruski su zrakoplovi izvršili napad na grad Maarat an-Nouman, u regiji Idlib. Civili napuštaju zonu vojnih djelovanja i prema turskoj se granici, kako navodi agencija Anadolu, približavaju deseci tisuća ljudi.

Istu noć sirijska vojska počela je snažni raketni i topnički napad na položaje radikalne islamističke organizacije „Hayat Tahrir ash-Sham“, u kojoj glavnu ulogu ima teroristička organizacija „Jabhat Fath ash-Sham“ – bivša „Jabhat al-Nusra“ kao sirijski ogranak saudijske „Al Qaide“. Također je napala i snage proturske organizacije „Nacionalni front oslobođenja“ u zapadnim predgrađima Aleppa i naseljima južno od tog – drugog po veličini sirijskog grada.

U zoni Andan, u regiji Aleppo, nalazi se jedna od gore spomenutih nadzornih točaka turske vojske. Zauzimanje te zone omogućilo bi sirijskoj vojsci preuzimanje nadzora nad strateškom prometnicom M5, koja povezuje Aleppo, Hamu, Homs i Damask, sve do sirijske granice s Jordanom.

Borbena djelovanja dronova islamističkih snaga

13. siječnja bespilotna letjelica (dron) islamističkih snaga, naoružana raketama zrak-zemlja, željela je napasti zračnu pistu za helikoptere sirijske vojske u zoni Jub-Ramle u regiji Hama, ali ju je sirijska protuzračna obrana oborila prije izvršenja napada.  Svega dan kasnije sirijska PZO opet je bila primorana djelovati na istoku regije Homs, kada je dronovima napadnuta sirijska baza T-4. Naknadno je bilo utvrđeno kako su napad izvršile izraelske bespilotne letjelice, od kojih su neke bile oborene. Ta je baza do sada više puta napadana od strane izraelskih snaga, koje smatraju da se njome koriste iranske specijalne postrojbe.

Bespilotna letjelica islamističkih snaga korištena je i 17. siječnja, kada je izvršila napad na položaje vladinih snaga u zoni vojne Akademije  Assad u gradu Aleppo, i kada je poginulo dvoje sirijskih vojnika, a četvoro ih bilo ranjeno. Ukupno je u borbama oko Aleppa poginulo 12, a ranjena 24 vojnika Sirijske Arapske Vojske.

U petak, 17. siječnja i u subotu ujutro, zapadno od grada Aleppa vode se intenzivne borbe minobacačkim i topničkim udarima, pričemu Sirijska Arapska Vojska (SAA), otvara vatru prema položajima islamističkih snaga već treći dan za redom. Borbe se vode i u jugo-zapadnim predgrađima toga grada, kao i kod nekoliko naselja uz autocestu M5 Damask-Aleppo. Najsnažnije se borbe vode oko nevelikog grada Han Tuman, u jugozapadnim predgrađima Aleppa.

Po prvi put otkada u tom dijelu tzv. Velikog Idliba traju vojne operacije, u borbe se uključilo i rusko vojno zrakoplovstvo stacionirano u Siriji. Ono djeluje zajedno sa sirijskim zračnim snagama, a prošloga su tjedna poglavito korišteni sirijski vojni helikopteri.

12. siječnja sirijska vojska odbila je napad na svoje položaje u regiji Idlib u kojoj je dva dana ranije bilo proglašeno primirje. Islamisti iz zone Maar-Shamsha pokrenuli su napad na vladine snage prema naselju Jarjanaz. U napadu je poginulo oko 100 islamističkih boraca i uništeno 5 pick upova s ugrađenim automatskim pješačkim oružjem. A 14. siječnja islamisti su napali humanitarni koridor El Hader na granici regija Aleppo i Idlib, uspostavljen za izvlačenje civilnog stanovništva iz zona koje su pod nadzorom islamističkih snaga.

Sirijska vojska je 15. siječnja osvojila naselja Abu Jarif i Tell Hatra na istoku regije Idlib, nakon teških borbi s radikalnom organizacijom „Hayat Tahrir ash-Sham“ čijih je 20-ak vojnika u tim borbama poginulo. Međutim, već idućega dana borci iz te organizacije, zajedno s proturskom organizacijom „Sirijska nacionalna vojska“ su u protunapadu uspjeli vratiti nadzor nad Abu Jarifom.

Međutim, te su islamističke snage 17. siječnja izgubile oko 50 boraca u nastojanjima za ponovnim ovladavanjem zonama naselja Han Sheihun, Jarjanaz, Herbet Babulin, Suman, smještenim u Idlibu, kao i zonama oko Qudehija i Abtina u regiji Aleppo. Uništeno je 7 pick upova i jedan „automobil-bomba“. Do kraja toga dana islamističke su snage uspjele od vladinih snaga osvojiti grad Tell Hatra na istoku Idliba.

Na istoku regije Homs 14. siječnja zabilježan je napad džihadista iz tzv. Islamske države na nekoliko položaja vladinih snaga, pričemu je poginulo 10 vojnika SAA, ali je sirijska vojska uspjela zadržati položaje.

U središnjoj sirijskoj regiji Rakka, sjevernije od istoimenog administrativnog središta, 16. siječnja  dogodila se eksplozija u kojoj je poginulo 10 osoba, između kojih i 3 turska vojnika.

I za kraj, 13. siječnja u Moskvi je održan sastanak šefova obavještajnih službi Sirije i Turske, prvi nakon 2011. godine i početka sirijskog građanskog rata u kojemu je Ankara zauzela protu-Assadovu stranu. Sirijski Ured za nacionalnu sigurnost  predvodio je njegov čelnik, general Ali Mamluk, a tursku obavještajnu služb MiT njezin direktor Hakan Fidan. O tome smo sastanku detaljnije izvijestili u analizi koju možete pročitati na linku ispod teksta.

Zoran Meter: Pozadina sinoćnjeg sastanka šefova obavještajnih službi Sirije i Turske u Moskvi

Zoran Meter: Vojna analiza: Tjedni pregled najnovijeg stanja u Siriji

 

 

Komentari

komentar

loading...

You may also like