Zoran Meter: Zašto Rusija ne želi spašavati Armeniju?

Posljednjih me dana često pitaju zašto Rusija „šuti“ ili zašto se aktivno (pri tom misle vojno) ne angažira i ne pomogne Armeniji vezano uz sukob u Nagorno Karabahu? Pri tom imaju u vidu činjenicu kako je Armenija članica ruskog pandana NATO saveza – Organizacije ugovora o zajedničkoj obrani.

Takvi su upiti vjerojatno potaknuti i bezbrojnim komentarima na društvenim mrežama od strane brojnih „analitičkih stručnjaka“,  koji su uvijek spremni „osvijestiti“ široke mase neukih ljudi svojim „znalačkim“ konstatacijama, koje se po konkretnom pitanju najčešće svode na navodni ruski strah od ulaska u otvoreni sukob s Turskom, koja je eto i članica NATO saveza, da se Rusija boji izgubiti dobre gospodarske veze s tom zemljom, uključno i one energetske i td. i td.

Zapravo, i pravi profesionalci, koji se ovakvim i sličnim temama sustavno i ozbiljno bave, često se ne usuđuju iznositi konkretne ili završne prosudbe onoga što se točno događa i čime će nešto u konačnici rezultirati, dobro znajući kako do javnosti, često i do one analitičke (ukoliko nema neposredne ili barem dobre posredne veze s krugovima u ključnim državnim strukturama koje se bave pitanjima i sukobima takve vrste), najčešće dopire samo „vrh sante leda“, dok se u pozadini odvijaju aktivni kontakti i procesi između obavještajnih i vojnih struktura sukobljenih i zainteresiranih strana, kao i ključnih vanjskopolitičkih igrača koji na pojedini konflikt imaju utjecaj. Sve je ovo itekako slučaj i s aktualnim vojnim sukobom u Nagorno Karabahu.

Ali kao pobliži odgovor na pitanje iz uvoda ovoga teksta ipak ću ukazati na neke bitne elemente:

Kao prvo, Rusija, ako ne djeluje vojno, ne znači da „spava“ po pitanju karabahskog sukoba. Naprotiv! Ona vodi vrlo aktivnu vanjsku politiku s ciljem iznalaženja rješenja za najprije zaustavljanje, a potom i konačno rješenje ovog višedesetljetnog problema i to sa svim stranama, kako sukobljenim tako i zainteresiranim vanjskim – od Zapada, preko Turske sve do Irana.  Pri tom treba imati u vidu da u tom smislu Moskva mora uzimati u obzir i mišljenja ostale dvije zemlje, supresjedateljice tzv. Minske grupe OESS-a, zadužene za