Foto: truewestmagazine
Amerikanci su htjeli slobodnu državu samo kako bi mogli zadržati robove
Bogati Teksašanin Jose Antonio Navarro htio je gospodarski ojačati svoju pokrajinu pa je pozvao američke useljenike i podijelio im zemlju, te plantažere pamuka koji su došli sa svojim robovima čime su obogatili Teksas koji je težio sve većoj autonomiji od središnje vlasti, što je dovelo do građanskog rata
Pri formiranju nacija mitovi i legende imali su vrlo važnu ulogu. Europljani su, kako bi postigli koheziju nacija, posezali za zamagljenim pričama iz srednjeg vijeka, što nije mimoišlo ni Hrvate pa su u 19. stoljeću nastale sage o „narodnim vladarima” – Tomislavu, Domagoju, Krešimiru, Trpimiru i drugima o kojima zapravo znamo vrlo malo ili praktički ništa. S druge strane, nove nacije poput američke, svoje su mitove bile primorane stvarati iz recentnije povijesti koju je, na njihovu žalost, puno lakše provjeriti nego srednjovjekovnu europsku povijest koja se nerijetko sastoji od kontradiktornih i fragmentiranih zapisa. Tako su svoj rat za neovisnost od Velike Britanije predstavili kao ultimativnu borbu za slobodu svakog čovjeka, dok se zapravo radilo o pobuni koju je potakla nekolicina bogatih trgovaca i plantažera koji su svoju robu htjeli plasirati na tržište bez da plaćaju porez kruni, a isto tako su se bojali da bi mogli ostati bez robova na kojima im je počivala ekonomija budući da su se u Londonu počeli donositi zakoni protiv ropstva. Ratovi protiv Indijanaca prikazani su kao borba bijelog čovjeka protiv divljaka koji je njihovom zaslugom civiliziran, dok se zapravo radilo o bezobzirnoj pljački zemljišta i uništenju cijelih domicilnih civilizacija. Junaci takve borbe, poput generala Custera, dizani su u zvijezde ne vodeći računa o tome da se zapravo radilo o pijanom egomanijaku i šarlatanu koji čak nije imao čin generala, nego je u trenutku pogibije u bitci kod Little Bighorna, koju je izgubio zbog svoje gluposti i podcjenjivanja neprijatelja, nosio čin potpukovnika.
Silovana sestra
Tako su isto Amerikanci koji su se borili za nezavisnost Teksasa predstavljeni kao hrabri borci protiv meksičke tiranije, a poklič „Zapamtite Alamo” postao je jedan od osnovnih stupova na kojem se gradio mit o američkoj hrabrosti i požrtvovnosti. No, istina je bila potpuno drukčija. Teksas je bio pokrajina u Meksiku kojim su vladali španjolski kolonizatori. Zemlju su naselili potomci Španjolaca koji su se prozvali Tejanos i još su za vrijeme vladavine Madrida težili svojoj neovisnosti. Kako je glavni izvor prihoda Tejanosa bio lov divljih konja Mustanga i njihova prodaja Amerikancima, ukaz iz Madrida kako sve divlje životinje pripadaju kruni, urušio je njihovu ekonomiju što je dovelo do ustanka koji je brutalno ugušen. Tada osamnaestogodišnji Jose Antonio Navarro, potomak bogate trgovačke obitelji, izbjegao je pokolj te pobjegao u Ameriku. Nakon što je Španjolska proglasila amnestiju za pobunjenike, Navarro se vratio kući u San Antonio gdje je našao razorenu vilu svojih roditelja, te saznao da mu je sestru silovao pijani mladi španjolski poručnik i kasniji diktator Meksika Antonio Lopez de Santa Anna. Ta saznanja učvrstila su Navarrovu mržnju protiv Španjolaca, te je nastavio s ilegalnom borbom, da bi nakon što je Meksiko dobio neovisnost od Španjolske, postao prvi gradonačelnik San Antonia.
Pogrešna procjena
Oko sebe je okupio najbogatije Tejanose i iznio plan o gospodarskom jačanju Teksasa. Prema njegovu mišljenju trebalo je naseliti čim više Amerikanaca i podijeliti im zemlju te tako ojačati zemlju, a niskim porezima privući plantažere pamuka čime bi se Teksas mogao uključiti u međunarodnu trgovinu što bi znatno napunilo blagajnu. U ostvarenju tog plana Navarru je pomogao Stephen Austin, nekad najbogatiji čovjek u Missouriu koji je nakon bankrota potražio novu sreću u Teksasu. Navarro je financirao Austinov put u Ameriku i privlačenje doseljenika te brojne oglase koje je objavljivao u svim vodećim novinama. Na poziv i obećanje o besplatnoj zemlji u Teksasu u kratkom roku nagrnulo je na tisuće Amerikanaca, te više robovlasnika sa svojim robovima koji su u novoj zemlji vidjeli priliku za još većom zaradom. Navarrov plan počeo se ostvarivati. Zemlja se naglo bogatila, a pamuk s teksaških plantaža bio je jeftiniji nego s onih američkih pa je postao vrlo tražena roba na svjetskom tržištu. Navarro, kojem je otac bio trgovac robljem, u samom ropstvu nije vidio nikakav moralni problem nego samo gospodarsku nužnost pa je proveo zakon prema kojem se Teksas izuzima od saveznog meksičkog zakona koji je dokinuo ropstvo.
Pijan zalegao
Takav nagli gospodarski uzlet Teksasa i sve veća samostalnost lokalnih vlasti nije bila previše po volji centralnoj vladi u Ciuad de Mexicu koja se bojala secesije Teksasa pa su ga pripojili većoj i bogatijoj pokrajini Cohauili. Zbog te odluke došlo je do revolta u Teksasu, a američki predsjednik Andrew Jackson ponudio je Meksiku pet milijuna dolara, što bi bilo nekih 150 milijuna dolara u današnjem novcu za tu pobunjenu pokrajinu. Takva ponuda još je više razjarila meksičku vlast pa su poslali vojsku na granicu s Amerikom, te zabranili bilo kakvo daljnje useljavanje, kao i trgovinu između dviju zemalja. Na tu vladinu odluku Tejanosi i teksaški Amerikanci dignuli su revoluciju i potjerali vladine vojnike iz Teksasa. U tim previranjima vlast u nestabilnom Meksiku preuzeo je general Antonio Lopez de Santa Anna i odmah ukinuo federalni ustav te u pobunjenu pokrajinu poslao šesto vojnika. Vojnici su u početku svog pohoda imali više uspjeha, poharali su nekoliko plantaža i oslobodili više stotina robova, te su odlučili prezimiti u katoličkoj misiji Alamo kod San Antonia. Tu su ih opkolili pobunjenici, koji su zbog njihove vojne snage odlučili prekinuti ustanak i stupiti u pregovore, no na njihovo iznenađenje cijeli im se garnizon Meksikanaca predao bez borbe budući da su ostali bez hrane. Tako su se poniženi vojnici vratili kući bez oružja na što je general Santa Anna pobjesnio i sa šest tisuća vojnika krenuo jednom za svagda raskrstiti s Teksasom. Tejanosima, predvođenim Joseom Antoniom Navarrom, cilj borbe bio je vraćanje federalnog ustava i veća samostalnost Teksasa, dok je Amerikancima cilj bila potpuna nezavisnost jer su se u konačnici bojali da ne ostanu bez svojih robova. Vojska generala Santa Anne približavala se misiji Alamo koju je sada držalo oko dvjestotinjak pobunjenika, kako Amerikanaca tako i Tejanosa. Ta je bitka kasnije opjevana u brojnim knjigama i filmovima te stekla mitski status, a branitelji Alama, poput Jamesa Bowiea, Davyja Crocketta i Williama Travisa, postali su sveamerički heroji. U kasnijim interpretacijama njihovih likova potpuno se izostavilo da je Bowie bio konjokradica, trgovac i krijumčar robova koji je u Teksas pobjegao jer mu je prijetio zatvor zbog mešetarenja sa zemljom Louisiana, a Crockett razočarani političar koji je osramoćen jer nije ponovno izabran u kongres, dok je Travis bio propali pravnik koji se zbog dugova sklonio u Teksas. General Santa Anna braniteljima Alama ponudio je predaju oko čega se nisu složili Travis i Bowie koji su dijelili zapovjedništvo. Pragmatični trgovac robova izjahao je prema Meksikancima kako bi započeo pregovore, na što je ambiciozni Travis, koji je u bitci vidio priliku da izbriše ljagu sa svog imena i da se proslavi, prema njima ispalio hitac iz topa. Tako se razočarani Bowie morao vratiti u utvrdu gdje se, prema svjedočenju oslobođenih robova, odao opijanju pa praktički nije ni sudjelovao u bitci, a legenda o tome da je iz bolesničke postelje ubio više Meksikanaca potpuna je laž budući da su ga sasjekli u krevetu u potpuno besvjesnom stanju. Brojčano nadmoćni Meksikanci pobili su sve branitelje Alama, kao i onih nekoliko koji su se pokušali predati jer su se oglušili na prvu ponudu o predaji. Na slobodu su puštene žene, kao i nekoliko crnih robova.
Ubijani i mučeni
Kasnije su iz kolektivne američke memorije nestali Tejanosi koji su se rame uz rame borili i poginuli s anglosaksonskim Teksašanima. Dok se vodila bitka, Jose Antonio Navarro, koji je iz privatnih razloga odavno mrzio meksičkog generala i rekao kako bi više volio da od Teksasa ostane samo pepeo, nego da padne u ruke Santa Anne, prvi je potpisao deklaraciju o nezavisnosti. Pobunjenici predvođeni generalom Samom Houstonom, koji je u Teksas došao nakon skandala sa suprugom koja ga varala s kim god je stigla pa je podnio ostavku na mjesto guvernera Tennessea i pobjegao od sramote, gubili su bitku za bitkom. Houstonu se vojska raspadala pred očima pa ih je mobilizirao pokličem „Zapamtite Alamo” aludirajući na meksička zvjerstva počinjena u misiji. Osokoljeni Amerikanci i Tejanosi puni mržnje ponovno su prigrabili oružje i dočekali meksičku vojsku u močvarama kod San Jocinta. Kako su Meksikanci bili na nepovoljnijem terenu, bitka je trajala samo osamnaest minuta nakon čega su se napadnuti predali. No, pobunjenici koji su u bitci imali samo jedanaest poginulih bili su puni želje za osvetom pa su se ubijanja zarobljenika nastavila satima, tako da je na koncu ubijeno oko tisuću meksičkih vojnika. Zarobljen je i sam general Santa Anna koji je bio prisiljen potpisati predaju i Teksasu dati nezavisnost. U prvim godinama nezavisnosti Teksasa, Tejanosi i Amerikanci živjeli su složno, no stvari su se počele mijenjati kada su u novu državu počele stizati horde novih doseljenika koji su u svakom Meksikancu gledali Santa Annu. Počeli su ubijati starosjedioce i otimati im zemlju, a uz povike „Zapamtite Alamo” masakriran je i Juhenio, mlađi brat Josea Antonia Navarre. Nakon nešto manje od deset godina neovisnosti Teksas je kao robovlasnička država pripojen Sjedinjenim Američkim Državama, a Angloamerikanci su postali većina u Teksasu i sve Meksikance stavili su u isti rang s crncima i Indijancima. Oteli su im više od milijun hektara zemlje i pobili na stotine. Kako im je bilo nezamislivo da bi vođa za nezavisnost bio Meksikanac, novine su pisale kako je otac Josea Antonia Navarre rođen na Korzici, kao i Napoleon, pa nikako ne može pripadati meksičkoj rasi. Navarro se nije htio segregirati od svog naroda te je napustio svoju luksuznu vilu i preselio se u siromašni, meksički dio San Antonia, gdje je do smrti pisao memoare pokušavajući objasniti da je pokret za slobodu Teksasa postojao i prije pokliča „Zapamtite Alamo”. Danas Navarra u Meksiku smatraju izdajnikom, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama jedva i spominje, a kada ga se spomene, minorizira se njegova uloga u osamostaljenju Teksasa i činjenica da je napisao njegov prvi ustav.
