Grčko-turske zračne borbe nad Egejskim morem

Najopasnija točka zračnog nadmetanja ovoga trenutka nije ni na nebu Baltika, ni na Sjevernom moru ili oko Britanskih otoka, niti iznad crta prekida vatre dviju Koreja. Nije ni na nebu Sirije. Najvatreniji zračni okršaji godinama se svakodnevno odvijaju iznad Egejskog mora na crti morskog i zračnog razgraničenja Grčke i Turske.

Gotovo svakodnevno iznad Egejskih otoka odvija se nesmiljeno nadmetanje grčkih i turskih borbenih zrakoplova. Zbivaju  se svojevrsne zračne bitke u kojima se protivnički borbeni zrakoplovi međusobno presreću, zaljeću jedan prema drugome simulirajući namjerni udar u protivnički zrakoplov. Aktiviraju se radarski i oružni sustavi na grčkim i turskim borbenim zrakoplovima, međusobno se ciljaju, odnosno uvode u zahvat sustava za upravljanje vatrom, uključuju se sredstva za elektroničko ometanje i uređaji elektroničkog promatranja.

U toj igri živaca nerjetko protivnički zrakoplovi lete jedan ususret drugome, a gubi onaj koji se prvi ukloni s crte sigurnog sudara. Nerijetko se djeluje topničkim oružjem pucajući ispred i okolo protivničkih zrakoplova, a u više navrata ispaljivale su se i samonavođene rakete zrak-zrak.

Neprekinuti zračni rat dviju članica NATO-a odnio je do sada mnogo života pilota i jedne i druge strane ali unatoč tome on se nastavlja. Incidenata je toliko da bi za njihovo nabrajanje bila potrebna cijela knjiga. Spor je nastao kada je Grčka proglasila granicu svoga teritorijalnog mora na udaljenosti od šest milja od obale, a granicu zračnog prostora proširila na deset milja od obalnog ruba. Kako su grčki otoci u Egejskom moru blizu turskog kopna turska strana smatra se oštećenom i ne priznaje granicu zračnog prostora postavljenu na udaljenosti od deset milja od grčkih otoka. Spor oko Cipra i proglašenje Turske republike sjeverni Cipar, a u posljednje vrijeme nadmetanjem oko kontrole nad otkrivenim nalazištima plina oko Cipra.

Incidenata je bezbroj, no moguće je izdvojiti neke od njih, karakteristične po načinu odvijanja i drastične po posljedicama.

Tako je 18. lipnja 1992. godine, sudjelujući u dvoboju s dva turska borbena zrakoplova  F-16, na maloj visini iznad otoka Ayios Efstratios poginuo grčki pilot Nikolaos Sialmas, kada se je njegov „Mirage“ srušio. Dana 8. listopada 1996. godine, turski borbeni zrakoplov F-16 srušio se u grčkom zračnom prostoru u blizini otoka Chiosa. Pilot Osman Chilekli preživio je pad zrakoplova, a tijelo kopilota Naila Erdogana nikada nije pronađeno. Tek šesnaest godina kasnije turski ministar obrane priznao je da je njihov zrakoplov srušio grčki „Mirage“ raketom zrak-zrak. Atena pak ne priznaje lansiranje rakete i tvrdi da je truski zrakoplov srušen zbog toga što su piloti nad njim izgubili kontrolu tijekom manevriranja u nadmetanju s grčkim zrakoplovom.

U svibnju 2006. godine, tijekom zračnog nadmetanja i manevriranja sudarila su se dva zrakoplova F-16 turskih i grčkih zračnih snaga. Grčki pilot Costas Iliakis je poginuo, a turski pilot Khalil Ibrahim Ozdemir je preživio sudar i pad svog zrakoplova. Tijekom 2010. godine dva grčka pilota poginula su nakon rušenja svojih zrakoplova u bliskom nadmetanju manevriranjem na maloj visini s turskim borbenim zrakoplovima.

Kratko zatišje nastalo je nakon pokušaja državnog udara protiv turskog predsjednika Erdogana jer je cijela turska vojska pa i zrakoplovstvo očito bilo zauzeto unutarnjim preslagivanjima ali je aktivnost ponovo nastavljena već u listopadu 2016. godine.

Grčko zrakoplovstvo podiže svoje zrakoplove kako bi presrelo turske više od 1000 puta godišnje. Tursko zrakoplovstvo letjelo je direktno preko grčkih otoka 3 puta tijekom 2011. godine, 4 puta u 2012. godini, 11 puta u 2013. godini, 14 puta u 2014. godini, 36 puta i 2015. godini i rekordnih 57 puta u 2016. godini. Prema grčkim izvorima samo 2009. godine grčki zračni prostor povrijeđen je 1679 puta, a grčki i turski piloti u međusobni kontakt na samoj granici borbenog djelovanja ušli su 237 puta. U  gotovo 15% slučajeva piloti su pokušavali zahvatiti neprijatelja u svoj sustav upravljanja  vatrom raketa zrak-zrak. U 2015. godini zračni prostor Grčke, prema tvrdnjama Atene, povrijeđen je 1375 puta, a uz to 135 slučajeva turski zrakoplovi bili su naoružani raketama i u stanju borbene spremnosti. Tijekom 2016. godine zračni prostor Grčke povrijeđen je 1671 puta. U svakom od tih slučajeva Grci su podizali svoje borbene zrakoplove u cilju presretanja turskih zrakoplova. Za usporedbu, NATO je 2018. godine zbog pračenja ruskih zrakoplova koji su letjeli  u blizini zračnog prostora članica NATO-a zrakoplove podizao 780 puta. Prema grčkim tvrdnjama, turski upadi u zračni prostor koji oni smatraju svojim i dalje eskaliraju, pa je 2017. godine zabilježeno čak 3317 slučajeva. Do travnja 2018. godine turski borbeni zrakoplovi ulazili su u proglašeni grčki zračni prostor 920 puta.

Jedan od problema s kojima se susreće grčko zrakoplovstvo je činjenica da, za razliku od njih, tursko zrakoplovstvo ima flotu zračnih tankera koja turskim zrakoplovima omogućuje nadopinjavanje goriva u letu pa oni mogu u više navrata tijekom jednog leta ulaziti u grčki zračni prostor. Grčko ratno zrakoplovstvo svaki put mora ponovo  podizati u zrak novi par borbenih zrakoplova. Kako sat leta jednog grčkog borbenog zrakoplova, ovisno o tipu, iznosi od 8 do 12 tisuća eura, u konačnici se to pretvara u veliki iznos novca koji opterećuje vojni proračun.

Nema razloga vjerovati kako će se nadmetanja grčkih i turskih borbenih zrakoplova nad egejskim morem ubrzo prekinuti. Odnosi dviju članica NATO-a i dalje su napeti, a ostaje samo nada da svakodnevni incidenti neće dovesti do nekakvog drastičnog događaja koji bi naguravanje na nebu iznad Egejskog mora mogao dovesti na rub rata.

0 komentara

You may also like