Prema « žutim prslucima », oni su samo prosječni građani kojima kompetentne državne službe odbijaju njihove, uredovno podnesene, zahtijeve za ostvarivanje prava na mirno iskazivanje nezadovaljstva, Javnost su izvijestili i o manipulaciji društvenim mrežama od strane vlasti. Tvrde kako je dio njihovih objavljenih snimki sustavno brisan, poglavito one koje svjedoče o jedinstvu i suradnji s policijskim snagama. Naprotiv, mrežama lako cirkuliraju snimke rijetkih incidenata u koje su implicirane razbijačke bande, koje se, nekim čudom, uvijek uspiju infiltrirati u sve manifestacije (političke i sindikalne), pa tako i njihove. Glavna poruka «žutih prsluka» je da nikada prije nisu osjetili ovakvo zajedništvo, u kojem rasističke i seksističke podjele nestaju, niti jedan napor nije težak jer se svi kreću prema istom cilju : ostvarivanju životnih uvijeta dostojnih čovjeka.
Tek jučer, četvrtog dana mobilizacije francuskih građana odjevenih u žute prsluke kako bi vladajući konačno obratili pozornost na egzistencijalne probleme «malog» čovjeka, iz Brisela se je javio predsjednik Macron i predložio dijalog za izlazak iz krize.
«Žuti prsluci» već pet dana miroljubljivo prosvjeduju protiv skupog života (nepodnošljivog poreznog pritiska) i manjka životne perspektive. Pod pretekstom apolitičnosti i horizontalne hijerarhijske strukture pokreta «žutih prsluka», Macronova vlada već četiri dana «puše hladno». Odbija pregovarati s «ulicom» (pokret uistinu nema formalnog vođe) i tretira «žute prsluke» kao sigurnosnu ugrozu. Čeka da se narodni revolt «ispuše», a građani koji ne prosvjeduju izgube strpljenje zbog smetnji koje akcije «žutih prsluka» izazivaju (blokada naplatnih kućica i prilaza autocestama).
Jučerašnji, četvrti dan prosvjeda posebno je težak s obzirom da se odvija u zimskim uvjetima (pao je snijeg) i jer su u neke punktove «žutih prsluka» upale razbijačke bande. Na to je oštro reagirala vlada i time dala priliku francuskom predsjedniku da on bude taj koji «puše toplo» očekivanim pozivom na dijalog, i da eventualnim poduzimanjem proračunskih mjera u korist uposlenika niskih primanja popravi svoj rejting i imidž «predsjednika bogatih». Popularnost Emmanuela Macrona trenutačno je na najnižoj razini (mjesečni barometar IFOP-a za listopad zabilježio je 29%).
Vlada za vandalističke poteze optužuje «žute prsluke». Međutim, kako se radi o pokretu organiziranom putem društvenih mreža, tijek svih prosvjednih akcija je sniman. Iz snimki je razvidno kako «žuti prsluci» uglavnom uspješno surađuju s policijom (koju pozivaju da im se pridruži, jer trpi iste nepravde kao i oni). Tako je snimljen i najsporniji vandalistički čin (razbijanje opreme naplatnih kućica). Iz njega je vidljivo kako su počinitelji izvana ubačeni. Radi se o razbijačkoj bandi, odijevenoj u crno, s maskama na licu i zavidne fizičke spreme. Marine Le Pen, čelnica radikalne desnice, tvrdi da akcije «žutih prsluka» onečišćuju razbijači radikalne ljevice. Ostaje nerazjašnjeno, zašto policijske snage nisu bile prisutne na tom puktu, kao na svim ostalim.
Svi intervjuirani «žuti prsluci» (BFM televizija, Antenne 2) najavljuju nastavak akcija do ispunjenja njihovih zahtjeva, iako isti nisu jasno definirani. Pozivaju strukovne organizacije poljoprivrednika, vozača kamiona i medicinskih sestara da se pridruže velikom prosvjedu u Parizu, najavljenom za subotu, 24.11.18.
Jutros analitičari uglednog Le Figaro-a tvrde kako pokret «žutih prsluka» nije sporadični narodni revolt, nego revolucija. Jer već se godinama ponavlja ista scena u Londonu, Washingtonu ili Rimu (Brexit, Trump, Salvini): snažni narodni pokreti uspijevaju kroz glasačke kutije realizirati političke preokrete od 360°, a svrgnuta vlast uvijek je jednako zapanjena takvom naglom i radikalnom promjenom smjera vladavine (perestrojkom). Dakle, prema tim analitičarima, pokret «žutih prsluka» više je od obične jacquerie (seljačke bune). Radi se o spetakularnoj demonstraciji prosvjedne snage bez formalne strukture i organizacije, o još jednoj pobuni naroda protiv globaliziranog društva u kojem ne zauzimaju zasluženo mjesto. Klice pobune naroda prisutne su u svim oksidentalnim (zapadnim) demokracijama, a njihov brzi rast i sazrijevanje najpredvidljiviji je unutar EU.
Današnji, peti dan pokreta «žutih prsluka», obilježio je pad mobilizacije, iako prosvjednici još uvijek uspješno održavaju 86 punktova blokade prilaza autocestama, naplatnim kućicama i skladištima goriva. Kod njih je prisutan umor, ali pozivaju građane da u subotu, 24.11.18., u Pariz dođu kako znaju: «pješice, na konju ili u automobilu». Istodobno, vlada i «globalizirani» mediji analiziraju narodni pokret uvriježenim mjerilima. Prvo je mjerilo – ugrožena sigurnost. Već dvije osobe su poginule, ima više od 500 ranjenih, uglavnom u redovima prosvjednika, a vladajući smatraju kako su za to krivi samo «žuti prsluci» i njihova horizontalna organizacijska struktura. Prema tom mjerilu, socijalno nasilje na koje su «žuti prsluci» reagirali, nije kažnjivo. Drugo mjerilo je barometar za antisemitizam, rasizam i homofobiju, koji je očito u kvaru, pa «žuti prsluci» jednako zamjeraju vladi i medijima što su i opet u prvi plan stavili rijetke rasističke, antisemitističke i homofobne ispade s ruba njihovih prosvjeda.
Proizlazi kako «žuti prsluci», ne samo da ne vjeruju svojim parlamentarnim zastupnicima (političarima), svojim sindikalnim i strukovnim predstavnicima, nego ne vjeruju niti medijima, niti službenim statistikama koje: niti odražavaju njihovo teško financijsko stanje, niti razinu njihove mobilizacije. Tako se čini da je danas Francuska ušla u neku nepoznatu, nadrealističku dimenziju: lideri bilo lijeve ili desne oporbe i sindikata ne usude se priključiti prosvjednicima jer se boje njihove reakcije i optužbi za preuzimanje pokreta. Kako se je pokazalo da su i mediji prosvjednicima često neprihvatljivi, u smislu medijacije «žuti prsluci» noćas su dobili priliku izjasniti se u vrlo gledanoj emisiji Touche pas à mon poste, tijekom koje su pokušali ispraviti fake news, među kojima i tvrdnje da su anarhisti. Prema « žutim prslucima », oni su samo prosječni građani kojima kompetentne državne službe odbijaju njihove, uredovno podnesene, zahtijeve za ostvarivanje prava na mirno iskazivanje nezadovaljstva, Javnost su izvijestili i o manipulaciji društvenim mrežama od strane vlasti. Tvrde kako je dio njihovih objavljenih snimki sustavno brisan, poglavito one koje svjedoče o jedinstvu i suradnji s policijskim snagama. Naprotiv, mrežama lako cirkuliraju snimke rijetkih incidenata u koje su implicirane razbijačke bande, koje se, nekim čudom, uvijek uspiju infiltrirati u sve manifestacije (političke i sindikalne), pa tako i njihove. Glavna poruka «žutih prsluka» je da nikada prije nisu osjetili ovakvo zajedništvo, u kojem rasističke i seksističke podjele nestaju, niti jedan napor nije težak jer se svi kreću prema istom cilju : ostvarivanju životnih uvijeta dostojnih čovjeka.
Na platou emisije Touche pas à mon poste, prisutne televizijske vedete bile su blagonaklone prema «žutim prslucima». Međutim duboko su ih uznemirili pozivi na Macronovu ostavku. Naime, prozvani francuski predsjednik i dalje izbiva iz države. A, treba reći kako mu baš i nije lako jer su, u međuvremenu, Japanci uhitili predsjednika tvrtke Renault-Nissan, Carlsa Ghosn-a, što je uzdrmalo uspješnu grupaciju čiji je dioničar francuska država (15,01%). Istodobno, može se reći i da mu je produženi boravak izvan države, između ostalog omogućio da se u njegovom odsustvu održi i predvidljivo eksplozivni godišnji pariški skup svih gradonačelnika francuskih teritorija. Naime, gradonačelnici već duže vrijeme izražavaju nezadovoljstvo politikama koje su teritorije dovele na rub održivosti. Veliki broj njih podupire «žute prsluke» i neće prihvatiti drugi mandat na tom mjestu, smatrajući da građanima ne može pružiti Ustavom zajamčene usluge.
In fine, oglasio se i uvaženi geograf Christophe Guilluy, autor u intelektualnim krugovima vrlo čitane knjige «No society. Kraj oksidentalne srednje klase», kako bi potvrdio da pokret žutih prsluka ide u prilog njegovoj tezi, prema kojoj se «Francuska odozgo odvojila od Francuske odozdo».
0 komentara