Merkel: Njemačka i Ukrajina različito gledaju na plinovod «Sjeverni tok 2»

Njemačka i Ukrajina imaju različite ocjene projekta « Sjeverni tok 2 », ali su jedinstvene po pitanju očuvanja ukrajinskog tranzita plina, a u EU postoje instrumenti za reguliranje količina isporuka plina po tom plinovodu, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel na današnjem otvaranju trećeg Njemačko-ukrajinskog foruma u Berlinu.

« Vi morate polaziti od toga, da, neovisno o različitim ocjenama « Sjevernog toka 2 », mi ulažemo sve napore za očuvanje uloge Ukrajine kao tranzitera, i vi morate znati kako na razini Europe mi imamo mogućnost, kroz treći energetski paket  regulirati koliko će plina dolaziti », kazala je danas njemačka kancelarka. Također je i dodala, kako će Berlin « pozorno pratiti da se u Ukrajini ne pogorša političko stanje ».

Pitanja o projektu « Sjeverni tok 2 » i krize u Ukrajini moraju se odvojiti jedno od drugog, izjavio je  danas i njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier.

« To su dva različita pitanja i različite sfere», kazao je njemački ministar, izjasnivši se protiv zaustavljanja izgradnje tog plinovoda. Sukob u Ukrajini neće se riješiti vojnim putom, naglasio je Altmaier i dodao, kako će se o nedavnom incidentu u Kerčskim vratima vjerojatno razgovarati na predstojećem dvodnevnom summitu G20, koji sutra počinje u Argentini.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert izjavio je kako je stav vlade, o tome, da je « Sjeverni tok 2 » tržišni projekt – ostao nepromjenjen, kao i stav o nužnosti očuvanja tranzita plina kroz Ukrajinu.

Podsjećamo : Angela Merkel je više puta do sada izjavljivala kako je plinovod « Sjeverni tok 2 » čisto tržišni projekt, dok ga Ukrajina, Poljska, pribaltičke države iz bivšeg SSSR-a i SAD smatraju političkim projektom, koji utječe na geopolitički i geoekonomski odnos snaga u Europi kroz njezinu preveliku ovisnost o ruskom plinu. Pri tom Amerikanci, vrlo pragmatično, Europi odmah nude i alternativu – svoj ukapljeni (LNG) plin, ali,  koji, realno govoreći, osim što ima miris « savezničkog », za razliku od ruskog « agresivnog », ima i puno veću cijenu (oko 30% u odnosu na ruski plin koji se isporučuje plinovodima), a količine su nedostatne za bilo kakvu mogućnost ozbiljne konkurencije ruskom plinu, barem dok se ne pronađu i uspostave novi opskrbni smjerovi za EU kroz neke druge plinovode i dobavljače, što je još uvijek prilično daleka budućnost. Tako, npr. razvikani plinovod TANAP, kao dio europskog « Južnog plinskog koridora », pri svojoj punoj snazi imat će kapacitet od svega 15% kapaciteta « Sjevernog toka 2 ». U planu je i izraelski plinovod za Europu preko Cipra, Grčke do Italije, koji bi trebao biti gotov do sredine 20.-ih godina ovog stoljeća, ali sve je to skupa nedostatno za izbacivanje Rusije iz europske opskrbe plinom. Štoviše, ruski izvoz plina u EU sve ove godine i dalje kontinuirano raste, a rast će i dalje zbog zatvaranja njemačkih i francuskih nuklearki u idućih deset godina,  stagnacije u proizvodnji norvškog plina i zatvaranja najvećeg nizozemskog plinskog nalazišta (zbog ekoloških razloga i potresa), uz, naravno, i planirano povećanje industrijskog razvoja i s njim povezane dodatne energetske potrošnje.

Dakle, do diversifikacije opskrbe EU plinom sigurno će doći, ali ne na način na koji bi to htjeli pojedini politički krugvi « usijanih glava » kroz projiciranje ovih ili onih sigurnosnih kriza ili incidenata, već isključivo temeljem tržišnih i ukupnih razvojnih zakonitosti.

Izrael do 2025. g. planira izvoziti svoj plin u Europu

0 komentara

You may also like