NATO popušta Srbiji: možete surađivati s Rusijom

Odnosi između Srbije i NATO saveza složeni su zbog poznatih događaja s kraja prošlog stoljeća i NATO-vog bombardiranja te zemlje zbog rata na Kosovu. To je, vjerojatno, i jedan od glavnih razloga zbog kojih se većina građana Srbije protivi članstvu svoje zemlje u toj vojno-političkoj organizaciji. S druge strane, NATO savez nedjeljiv je dio tzv. euroatlantskih integracija tj. gotovo su sve zemlje članice EU prije pristupa u taj elitni klub država postale i članice NATO saveza. Drugim riječima, članstvo u NATO-u smatra se nužnim „ausvajsom“ tj. propusnicom za ulazak neke zemlje u Europsku uniju. Ali zbog aktualnih geopolitičkih previranja u svijetu, Europi i balkanskoj regiji i zategnutih odnosa na relaciji SAD-Rusija i SAD-Kina (kineski gospodarski interes za JI Europu vrlo je visok), takvo nepisano pravilo sada teži iznimkama: one se, jednostavno, svode na želju Zapada za što bržom integracijom preostalih zemalja regije u zajednicu europskih država, kako bi sprječio daljnje jačanje utjecaja Moskve i Pekinga na ovom strateški važnom prostoru – jednom od vrata Euroazije. Pri tom strogi kriteriji, koje su za članstvo u euroatlanskim integracijama ranije morale ispuniti druge zemlje negdašnjeg „soc-lagera“ (poput Hrvatske) postaju sve blaži, neovisno o formalnim izjavama Bruxellesa i ključnih zemalja Unije da će i Srbija morati ispuniti sve kriterije poput drugih zemalja koje su svojedobno bile u „čekaonici“ EU. A oni će se, vjerojatno, dodatno reducirati i prilagođavati novonastalim okolnostima. Jer ulozi u globalnoj geopolitičkoju bitci Istok-Zapad su preveliki, a da bi se bilo što prepuštalo slučaju.

O tome svjedoči i slijedeća vijest:

Vojna suradnja Srbije s s takvim državama poput Rusije i Bjelorusije nije problem za NATO, izjavio je 20. rujna, na konferenciji „Suradnja vojske Srbije i oružanih snaga država-članica NATO“, šef Odijela za vojne sveze Sjeveroatlantskog saveza u Beogradu, general Giuseppe Marinelli. Također je kazao kako će Srbija sama odlučiti, hoće li ili neće postati članica NATO saveza.

General Marinelli je kazao kako Sjeveroatlantski savez visoko cijeni sudjelovanje Srbije u mirovnim operacijama. „Mi imamo zajedničke izazove, a htjeli bismo imati i zajedničke odgovore“, kazao je general, čije je riječi prenijela agencija Tanjug.

„Ukoliko Srbija ne želi postati članica NATO-a – nema problema. Ako se Srbija želi priključiti savezu, to će biti odluka same Srbije. Ako ona želi surađivati s NATO-om, to je također njezina odluka. Ako Srbija želi surađivati s drugim zemljama, poput Rusije i Bjelorusije – NATO u tome ne vidi problem“, kazao je general Marinelli i podsjetio, kako u NATO-u izvrsno funkcionira i suradnja s neutralnim državama – Švedskom i Finskom.

Šef delegacije srpskog parlamenta pri Parlamentarnom vijeću NATO saveza, Dragan Šormaz, istom je prigodom izjavio, kako Srbija u tom tijelu ima status pridruženog člana, što joj omogućuje predlagati, ali ne i glasovati o konačnim odlukama. „Stav o Srbiji sada se jako promijenio i svi se naši prijedlozi u glavnom usvajaju“, kazao je Šormaz.

Podsjećamo: NATO i Srbija postupno jačaju suradnju od trenutka kada se ta zemlja 2006.g. priključila programu „Partnerstvo za mir“ i Vijeću za euroatlantsko partnerstvo. NATO savez je te iste godine u Beogradu otvorio Odijel za vojne veze, s ciljem pružanja potpore srpskim vojnim reformama, pomoći Srbiji u okviru programa „Partnerstvo za mir“ i suradnje oko „aktivnosti NATO-a u sferi javne diplomacije u regiji“. Posljednjih mjeseci vidljiv je sve mekši pristup NATO saveza u odnosu prema Srbiji i njegovim početnim, više-manje ultimativnim zahtjevima Beogradu tipa „ili mi ili oni“, ili „s nama ili s njima“, kada su u pitanju srpski odnosi s Rusijom, koji, zapravo, i jesu glavna prepreka za davanje „zelenog svjetla“ za srpsko priključenje euroatlantskim integracijama. Jasno je kako vrijeme na geopolitičkoj šahovskoj ploči sve brže istječe i kako je Beograd toga jako dobro svjestan, zbog čega više ili manje tvrdo i ustrajava na svojim političkim stavovima (od Kosova do Republike Srpske tj. BiH) kako bi po sebe „ušićario“ što je moguće više dividendi. Zbog toga i zemlje regije (uključujući i Hrvatsku) moraju s pojačanom pozornošću pratiti odnose EU-NATO-Srbija, kako se u „trgovini“ između Bruxellesa i Beograda iza leđa ne bi „trgovalo“ i njihovim nacionalnim interesima.

 

0 komentara

You may also like