Šef Hezbollaha: ako nas „cionisti“ napadnu uništit ćemo nuklearni reaktor u Izraelu

Prije nekoliko dana objavili smo priopćenje izraelske vojske o početku njezine vojne operacije „Sjeverni štit“, usmjerene na pronalazak i uništenje prekograničnih tunela između Izraela i Libanona, a koje gradi tamošnja šijtska proiranska organizacija Hezbollah u svrhu tajnog prebacivanja boraca na izraelski teritorij. Tom je prigodom glasnogovornik izraeske vojske Jonathan Conricus izjavio kako postoji „čitav nizu tunela“, ali i dodao kako ti tuneli još uvjek nisu uvedeni u uporabu i ne predstavljaju neposrednu ugrozu za Izrael. Pri tom je ipak naglasio kako će se vojne operacije izvoditi samo na teritoriju pod nadzorom Izraela, uključno i sjeverni dio Golanske visoravni, i da je vojska Sjevernog okruga stavljena u stanje povećane bojne gotovosti i dobila pojačanja.

Za tu je vojnu akciju izraelski premijer noć ranije dobio potporu američkog državnog tajnika Mikea Pompea prigodom njihovog hitnog susreta održanog u Bruxellessu, uoči početka sastanka ministara vanjskih poslova članica NATO saveza. Prije povratka u svoju zemlju premijer Netanjahu obratio se novinarima, a zapravo, proiranskoj libanonskoj šijtskoj organizaciji Hezbollah, kazavši kako „Izrael zna što vi radite, Izrael zna gdje vi to radite“ i da im to neće dozvoliti.

Nije trebalo dugo čekati na odgovor suprotne strane. On je stigao od strane glavnog tajnika i „alfe i omege“ Hezbollaha, šeika Hassana Nasrallaha, posredstvom libanonske televizije „Al-Manar“. „Želim se obratiti cionistima: ako se usudite, požalit ćete“, izjavio je Nasrallah, misleći pri tom na široku izraelsku vojnu operaciju na libanonskom teritoriju. Šeik je naglasio kako će u tom slučaju Hezbollah svojim raketama uništiti nuklearni reaktor u izraelskom gradu Dimoni i tvornicu za proizvodnju amonijaka u Haifi.

Nije potrebno niti govoriti o tome koliko je, s obzirom na turobnu prošlost, možebitni novi rat s Izraelom nepopularan u libanonskoj javnosti ali i samom Hezbollahu, koji se trenutačno nalazi u osjetljivoj parlamentarnoj koaliciji s različitim strankama, uključno i zastupnicima umjerenih sunita, kao i stranke „Amal“ i td. s kojima bi se o svojim protuizraelskim potezima morao konzultirati ukoliko bi želio izbjeći krizu vlade.

Međutim Hezbollah u svom protuizraelskom stavu, kada je riječ o eventualnoj agresiji na Libanon nikako nije usamljen. Tako je i zapovjednik libanonske vojske, general Joseph Aoun, izraelske izjave o postojanju tajnih tunela koji iz Libanona vode na izraelski teritorij nazvao „lažnim i izmišljenim optužbama“. Istodobno je zapovjedništvo UN-ove mirovne misije u toj zemlji (UNIFIL) obje strane pozvalo na suzdržanost i snižavanje ratničke retorike.

Usprkos teškim riječima i prijetnjama, mislim kako do eskalacije sukoba i novog izraelsko-libanonskog rata, poput onog iz 2006. godine (znanog i kao „Srpanjski rat“ i „Drugi libanonski rat“) ipak neće doći, iako ga se apriori ne može isključiti. U prvom redu, sama nova geopolitička konstrukcija i odnos snaga, nastao u tom dijelu već ionako složene bliskoistočne regije, Izraelu sada ne ide u prilog. Ukoliko bi Tel Aviv (Jeruzalem) radikalizirao svoju vanjsku i obrambenu politiku prijeti mu stvarna opasnost od ulaska u rat na tri fronte: s Libanonom i tamošnjim Hezbollahom, Palestincima tj. Hamasom u pojsu Gaze, i treće, u Siriji, u kojoj se otvoreno sudara s iranskim vojnim i političkim interesima i ambicijama. Osim toga, premijer Netanjahu je kroz incident s obaranjem ruskog vojnog zrakoplova IL-20 u Siriji početkom listopada, za što je Moskva i službeno optužila Izrael, pokidao svoje, već dugo vremena stabilne i prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je Netanjahu nedavno i otvoreno priznao, kazavši, kako se boji da se odnosi dviju država zbog tog incidenta kreću prema dugotrajnom strateškom nepovjerenju.

l

foto: Drugi libanonski rat

I još jedna negativna stvar po Izrael, koju se ne smije izostaviti u kontekstu ove teme: njegovo loše iskustvo u nedavnom kratkom ali oštrom vojnom okršaju s Hamasom (koji je neusporedivno slabiji od Hezbollaha u svakom pogledu: i organizacijskom i kadrovskom i vojno-tehničkom i financijskom), koji je prijetio eskalacijom i prelaskom u novi stvarni ratni sukob nakon što su hamasovi borci na teritorij Izraela ispalili preko 400 raketa i kada je ubijen jedan, a ranjeno 50-ak Izraelaca. Međutim, nakon toga Netanjahu je, očito pod snažnim pritiskom izvana (prije svega Washingtona) umjesto žestokog vojnog odgovora pristao na prekid vatre koji je onda i neposredno doveo do ostavke ministra obrane Avigdora Liebermana, a vladu doveo na rub krize, ostavivši je samo s jednim glasom više od nužne parlamentarne većine.

Dakle, nova ratna avantura Izraela u Libanonu vjerojatno bi brzo eskalirala i sigurno ne bi značila samo libanonski rat.

A kada sam rekao da se niti jedan scenarij ipak ne može apriori isključiti, u vidu sam imao prije svega opasnost koja se nadvila nad političku budućnost (i ne samo političku) Benjamina Netanjahua, koja se ogleda u možebitnom pokretanju službene istrage protiv njega zbog sumnje u umješanost u korupciju, o čemu je državna policija nedavno izvijestila izraelsko tužiteljstvo koje je sada na potezu. Dakle, Netanjahuu neka nova sigurnosna prijetnja po Izrael (makar to u stvarnosti i ne bila) u tom smislu može itekako dobro doći, a posljedična vojna retorika svakako bi mu dodatno povećala popularnost u vrijeme kada je on znatno oslabljen okretanjem leđa od strane političkog jastreba Liebermana, pred nadolazeće izbore u veljači iduće godine.

A da stvari oko rata s Libanonom i Hezbollahom po Izrael ne bi bile tako jednostavne sigurno bi se potrudio i Iran, čiji je utjecaj u toj zemlji velik. O tome najbolje svjedoči i vijest iz libanonskih medija, da je na beirutsku zračnu luku sletio iranski zrakoplov s grupom operativaca Korpusa straže islamske revolucije. Također, krajem studenog u Beirutu je boravio i iranski zamjenik ministra vanjskih poslova i kurator iranske bliskoistočne politike Hossein Jaberi Ansari. A u Beirut – taj Pariz Bliskog istoka – on se siguno nije došao naslađivati ljepotama toga grada – istinskoj mješavini civilizacija, religija i kultura.

Izrael počeo vojnu operaciju „Sjeverni štit“ na granici s Libanonom

 

0 komentara

You may also like