Zoran Meter: Trump potvrdio susret s Putinom u Argentini, ali do bitnijih pomaka će teško doći

Naravno da u takvim uvjetima, u Parizu nije bio moguć bilo kakav ozbiljniji razgovor između Trumpa i Putina, tim više, što su tom susretu nazočili i francuski čelnik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, svatko sa svojim vizijama, stavovima, ambicijama. Nemali je broj onih koji smatraju kako je mogući, tamošnji bilateralni susret Putin-Trump spriječio upravo Emmanuel Macron, bojeći se da bi on zasjenio čitavu svečanost glede spomenute obljetnice, uključno i njegov pozdravni govor okupljenim gostima iz čitavog svijeta. Macron je, tada, svojim ukupnim nastupom više-manje podsjećao na lidera koji želi postati „novi Napoleon“. Međutim, on za to nema niti karizme niti mogućnosti, jednako kao ni zemlja na čijem je čelu, usprkos njezinoj velikoj i slavnoj tradiciji.

Američki predsjednik Donald Trump održat će bilateralne pregovore s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom na summitu G20 u Argentini, izjavila je 27. studenog Sarah Sanders, glasnogovornica Bijele kuće.

Na sinoć održanoj konferenciji za medije Sanders je izjavila slijedeće: „Na G20 predsjednik i (njegova) delegacija susrest će se s mnogim vođama, a u tom smislu (planirani) su i bilateralni susreti s predsjednikom Argentine, predsjednikom Rusije, premijerom Japana, njemačkom kancelarkom.“

Savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika John Bolton na brifingu u Bijeloj kući govorio je o temama tih pregovora i kazao slijedeće: „Mislim (da će se razmatrati) sva pitanja koja imamo u sferi sigurnosti, kontrole naoružanja, regionalna pitanja, uključno i Bliski istok.“

Podsjećam: summit 20 najrazvijenijih zemalja svijeta (G20) održat će se u argentinskom glavnom gradu Buenos Airesu 30. studenog i 1. prosinca. Prije toga Trump i Putin ovog su se mjeseca nakratko susreli u Elizejskoj palači u Parizu 11. studenog, prigodom obilježavanja 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata. Naravno da u takvim uvjetima nije bio moguć bilo kakav njihov ozbiljniji razgovor, tim više, što su tom susretu nazočili i francuski čelnik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, svatko sa svojim vizijama, stavovima, ambicijama. Nemali je broj onih koji smatraju kako je mogući, tamošnji bilateralni susret Putin-Trump spriječio upravo Emmanuel Macron, bojeći se da bi on zasjenio čitavu svečanost glede spomenute obljetnice, uključno i njegov pozdravni govor okupljenim gostima iz čitavog svijeta. Macron je, tada, svojim ukupnim nastupom više-manje podsjećao na lidera koji želi postati „novi Napoleon“. Međutim, on za to nema niti karizme niti mogućnosti, jednako kao ni zemlja na čijem je čelu, usprkos njezinoj velikoj i slavnoj tradiciji.

Zato je, kao posljednja ovogodišnja platforma za ozbiljniji dijalog dvojice najmoćnijih osoba svijeta preostao još jedino Buenos Aires i tamošnji summit G20. Naravno, ništa spektakularno niti tom prigodom ne treba očekivati u američko-ruskim odnosima. Jer potpuno je jasno kako Rusija i SAD  riješiti nagomilane svjetske probleme mogu jedino, ukoliko donesu iskrenu odluku da sjednu za zajednički stol i uspostave dobru volju za pomicanje s mrtve točke u smijeru iskrenog dijaloga. A to se može i mora ostvariti jedino u okviru summita na vrhu između dviju zemalja i uz sudjelovanje stručnih timova obiju strana po svim sferama i po svim ključnim pitanjima i problemima, a ne na nekakvim međunarodnim skupovima ili manifestacijama političkog, gospodarskog, svećarskog ili nekog drugog karaktera, na kojima, uglavnom, samodopadno defiliraju brojni državnici, organizatori, protokol, novinari i td. To nije ni radna, ni mirna, ni konstruktivna atmosfera čak niti za donošenje odluka od puno manjeg značaja nego što je to sudbina sadašnjeg i budućeg svijeta.

Prvi ozbiljan korak u smjeru pomaka s mrtve točke dvojica lidera poduzela su 16. lipnja na summitu u Helsinkiju, koji je bio dobro i temeljito pripremljen, iako se i tada znalo kako on ne može i neće donijeti bilo kakve konkretnije rezultate nakon toliko godina „trovanja“ američko-ruskih odnosa. Međutim, konačno riješavanje problema i nije bio glavni cilj tog summita, već jedino uspostava međusobnog povjerenja, pozitivnog ozračja, ili, kako to pojedini komentatori u svijetu nazivaju – „kemije“ između Putina i Trumpa. A ta je „kemija“ vrlo brzo „raspršena“ potpunom destrukcijom i za najveću silu svijeta nedopustivom degradacijom američke unutarnjo-političke scene i zbilje, poglavito vidljive u postojanim nastojanjima  Trumpovih oponenata iz redova Demokratske stranke i Kongresa za njegovim „sotoniziranjem Rusijom i Putinom“, kao najprokušanijom i najučinkovitijom   metodom za njegovo političko  obuzdavanje i eventualno svrgavanje s vlasti, od čega na kraju neće ostati ništa osim njihovih pustih želja i rušenja ugleda samih sebe u očima domaće i svjetske javnosti.

0 komentara

You may also like