dr. sc. Sanja Vujačić: Koronavirus stavio NATO vojsku u pokret, a NATO populacije u izolaciju

U NATO državama COVID-19 priječi mobilnost civila, ali očito stimulira onu vojnu.

30 ministara vanjskih poslova NATO saveza, koji su 2. travnja održali videokonferenciju, ovlastili su američkog generala Toda Woltersa – vrhovnog zapovjednika saveznika u Europi, da «koordinira vojnu podršku, nužnu u borbi protiv koronavirusne krize». General Wolters ključna je karika u zapovjednom lancu Pentagona. O njegovim metodama najbolje govori zadnja epizoda zapovijedanja: smjena kapetana nosača zrakoplova Theodore Roosevelt, Bretta Croziera[1]. Nesretni je kapetan, suočen sa širenjem koronavirusa na brodu, zahtijevao slanje pomoći i, pri tom, prekršio načelo vojne tajne[2].

Iz te bi se epizode mogla isčitati poruka da je unutar U.S. Army, koja zapovijeda savezničkom «borbom protiv koronavirusa» i koja je upravo pojačala svoju nazočnost u svim europskim državama (vježba Defender Europe 20), zaraženost američkih trupa COVIDom-19 vojna tajna.  Što je, između ostalih, potaklo i špekulacije oko pravog razloga zadnje francusko-britanske humanitarne  ekspedicije na Karibe. Dvije najjače NATO europske vojne sile su u svoje prekomorske teritorije krenule ratnim brodovima, koji bi trebali poslužiti u «borbi protiv širenja pandemije». Francuski amfibijski jurišni brod Dixmude digao je sidro u Toulonu 3. travnja, te se uputio prema Francuskoj Gvajani (francuskom nacionalnom teritoriju – Antilles-Gvajana), u okviru operacije Résilience koju je predsjednik Macron definirao kao «vojnu operaciju bez presedana» u kontekstu  «koronavirusnog rata». U prvi je plan stavljena Dixmude-ova sekundarna funkcija  broda-bolnice koji raspolaže sa 69 kreveta, uključujući 7 za intenzivnu njegu. Iako se primarno radi o naoružanoj jurišnoj amfibiji, grdosiji duljine 200 m, s palubom/pistom od 5000 m2. Jednom kada se nađe blizu neprijateljske obale, u mogućnosti je jurišati s desecima helikoptera, iskrcati vozila s vojnim trupama i oklopnim vozilima. Slične karakteristike, iako u manjem obujmu, krase i britanski brod RFA Argus, koji je, isto pod pretekstom «koronovirusnog rata», 2. travnja zaplovio prema Britanskoj Gvajani.

Dakle, Dixmude i RFA Argus primarno nisu bolnički, nego borbeni brodovi. Prvi je amfibijski nosač helikoptera, drugi kontejnera. Oba nosača su naoružana, te ne mogu djelovati pod zaštitom Ženevske konvencije za zdravstvene službe. Stižu u one iste karipske vode blizu Venezuele u koje je, na najmodernijim plovilima, pristigla i američka ratna mornarica s tisućama marinaca. Trumpova armada nije stigla pod pretekstom zaustavljanja širenja pandemije. Službeni američki razlog bio je morskom blokadom blokirati trgovinu drogom. Naime. Donald Trump je optužio venecuelanskog predsjednika Madura da «koristi koronavirusnu krizu za intenziviranje trgovine drogom, pomoću koje financira svoju narko-državu». Iako se analitičari uglavnom slažu s tezom da je prvi cilj američke operacije, koju podržava NATO (dakle, gotovo svi Europljani): jače stisnuti škrip embarga i konačno sasvim «ugušiti» ekonomiju Venezuele – države s najvećom rezervom nafte na svijetu; a u kojoj  se, zahvaljujući propagaciji koronavirusa, situacija svakim danom dodatno pogoršava. Drugi je cilj svrgavanje legitmno izabranog predsjednika Madura. Donald Trump je, u kaubojskom stilu, «za  glavu venezuelanskog predsjednika» ponudio 15 milijuna dolara. Misli ga zamijeniti poslušnikom koji će Venezuelu dovesti u sferu američke dominacije. Stoga nije isključena mogućnost izazivanja vojnog incidenta u Karipskom moru, a koji bi poslužio kao povod za invaziju te naftom bogate države. Koronavirusna kriza stvorila je međunarodne uvjete povoljne za takovrsnu operaciju, koja bi mogla biti predstavljena kao «humanitarna».

Direktor istraživanja uglednog instituta L’IRIS – Christophe Ventura konstatira da je «Donald Trump,  suočen s vlastitom – kratkoročno i dugoročno neizvjesnom političkom perspektivom u uvjetima borbe protiv Covida-19, sebe uvjerio da iz «dvoboja» s Madurom mora izići kao pobjednik prije studenog 2020. I, ukoliko je nužno, preuzeti rizike koje nosi izazivanje vojnih incidenata u karipskim vodama i nebu; ili blizu granica Venezuele sa susjedima (posebno Kolumbijom i Brazilom), što bi moglo pokrenuti opasnu lančanu reakciju».




[1] Vidi : New York Times, 3. travanj 2020., https://www.nytimes.com/2020/04/03/us/politics/coronavirus-brett-crozier-theodore-roosevelt.html
[2] Vidi : New York Post, https://nypost.com/2020/04/06/captain-brett-crozier-got-a-raw-deal-and-it-needs-to-be-made-right/

Komentari

komentar

loading...

You may also like