Komentar: Zapadni mediji ignorirali vijest o lijeku s Kube koji je pomogao Kini pobijediti COVID-19!

Nikada se o nekom virusu nije toliko pisalo, a tako malo znalo. Poznata nam je činjenica kako je pandemiju prvo proživjela Kina; da je zdravstvenom krizom ovladala i potom ukinula privremene autoritativne mjere za ovladavanje krizom. Međutim, malotko zna kako su Kinezi porazili COVID-19, što se objašnjava samodopadnom usredotočenošću velikih svjetskih novinskih agencija na zapadni mikrokosmos.

Zato su neprimjećeno prošle zahvale predsjednika Xi Jinpinga, upućene kubanskom kolegi Miguelu Díaz-Canelu,  28. veljače. Zapadni tisak jednostavno nije evocirao ključnu ulogu koju je odigrao kubanski lijek Recombinant Interferon Alfa-2B (IFNrec)[1]. Koncentrirao se na uporabu klorokvina koji se već koristi protiv malarije i nije izvijestio u kojoj je fazi rad na  cjepivu, iako se očekuje da će Kina biti u stanju prakticirati prva testiranja na ljudima već krajem travnja. Laboratorij Instituta za istraživanje cjepiva i seruma u Sankt Peterburgu već je razvio pet prototipa cjepiva.

Dakle, teoretski živimo u «globalnom selu» (Marshall McLuhan), ali smo informirani samo o onome što se događa u zapadnom mikrokosmosu. Tu činjenicu koriste, tržišno ustrojeni, moćni zapadni laboratoriji, farmaceutski i liječnički lobiji, koje upravo razdire međusobna konkurencija. Radi se o jednom od bitnih razloga, iz kojeg će se naša karantena, vjerojatno bespotrebno, odužiti.

Stanje je slično onom iz 1980.-tih, kada je epidemija «gay pneumonije» – 1983. identificirane kao AIDS, prouzročila pomor u homoseksualnim krugovima u San Franciscu i New Yorku. Nakon pojave virusa u Europi, tadašnji francuski premijer Laurent Fabius odgodio je uporabu američkog dijagnostičkog testa i time Institut-u Pasteur dao vremena za razvoj i patentiranje vlastitog. Njegov je potez bilo moguće opravdati željom da zaštiti nacionalne interese, dok nije postalo jasno da su oni samo pretekst za lansiranje nevjerojatno profitabilnog liječničko-farmaceutskog businessa, iz kojeg su konačno profit izvukli happy few, a troškove istraživanja i liječenja platila zajednica. Čekanje, odnosno vrijeme koje je bilo potrebno za pokretanje tog businessa, životom je platilo tisuće oboljelih od AIDS-a.

Kako je danas upravljanje europskom koronavirusnom krizom, pored tih poznatih boljki, zahvatila i epidemija histerije, jasno je kako se iza nje skrivaju velike geopolitičke igre. Stoga je legitimno upitati se: kakav ćemo svijet ugledati po izlasku iz europske karantene ?




Kada kriza završi i europljani se priberu, svijet bi mogao biti znatno drukčiji. Naime, histerija oko pandemije nije ublažila angloameričke egzistencijalne prijetnje Saudijskoj Arabiji i Turskoj. Ujedinjenu svjetsku anglofonsku zonu nisu impresionirali niti, vrlo riskantni, odgovori tih ugroženih država: saudijsko provociranje kolapsa američke naftne industrije na bazi škriljaca (nagli pad cijene nafte) i tursko izazivanje rata s Rusijom (Sirija). Ozbiljnost situacije je takva da ona iziskuje hitne akcije i reakcije. Baš ono što nije u stanju pružiti razjedinjena europska zona.

U međuvremenu, Europska unija je neprimjereno reagirala na pandemiju. Umjesto da se bori protiv zaraze (generalizacija testova, liječenje zaraženih klorokinom, liječenje smrtonosnog oblika bolesti priključivanjem bolesnika na respirator i tretiranjem Recombinant Interferon Alfa-2-B-om), ona radi na sprječavanju overbookinga svojih bolnica. Kako se nisu pravovremeno opremili i pripremili za zdravstvenu krizu, iako je njen dolazak bio eminentan i evidentan, europske vođe su u kućni pritvor stavile svoje zdravo stanovništvo. Političko upravljane zdravstvenom krizom sasvim su prepustili znanosti, odnosno tehnici vječnih znanstvenih rasprava. Ove zadnje politici služe samo ukoliko je ona brzo sposobna iz njih izvući zaključke radi poduzimanja hitnih, racionalnih političkih akcija. Što je nemoguće u EU u kojoj, pod krinkom bratstva i jedinstva (već viđeno u bivšoj Jugoslaviji), vladaju nezdravi odnosi. Stoga su europski čelnici, umjesto liječenja tih nezdravih odnosa, zajedno sa zdravim stanovništovom u karantenu stavili i sve što je bilo relativno zdravo u europskom gospodarstvu. Europska središnja banka već najavljuje recesiju od 5% ako se ova situacija nastavi u iduća dva tjedna, a vjerojatno će se raditi o zastoju od šest tjedana.

Iz navedenog je razvidno kako su opravdane sumnje prema kojima bi svijet, kada vrhunac epidemije prođe, mogao biti organiziran na novi način. I to, bez sasvim odsutne Europe. Moguće je da Europa, jedanput kada izađe iz karantene, više ne bude velika ekonomska sila. Ne, ne radi o prvotravanjskoj šali…

 

[1] Vidi: http://www.ahora.cu/en/health/7653-cuban-drug-among-those-used-to-fight-coronavirus-in-china

Komentari

komentar

loading...

You may also like