Od naše dopisnice iz Pariza : KARANTENA «À LA FRANÇAISE»

Ožujak 2020. Kao da smo na nekom drugom planetu. Francuska je u karanteni, po prvi puta u svojoj povijesti. Zbraja mrtve i strijepi od najgoreg. Nakon njezine najave, Parižani su se gomilali na kolodvorima u sveopćem neredu, kako bi što prije sjeli u vlak koji će ih odvesti daleko od opresivne svjetske metropole i, kako neki  vjeruju – od opasnosti. Velike i male trgovine kao da je poharao uragan « Katrina », a ne žene i muškarci zahvaćeni anksioznošću – ljudi koji su se u stanju u ljekarnama potući za paracetamol…

U Francuskoj je prijeđen prag od 1 000 umrlih od koronavirusa i 56% ispitanika smatra kako je Macronova vlada neučinkovita u upravljanju koronovirusnom krizom (istraživanje BFM). Poglavito nakon intervjua kojeg je dala bivša ministrica zdravlja Agnès Buzyn i nesretna kandidatkinja za gradonačelnicu Pariza. Naime, nakon sex tape afere prvog Macronova kandidata za gradonačelnika Pariza, Benjamina Grivauxa, ona je nevoljko napustila funkciju ministrice zdravlja i zamijenila posrnulog kolegu, usred koronavirusne krize. Nju je pak, na ključnoj ministarskoj poziciji i u uvjetima rastuće zdravstvene krize, zamijenio mlađahni, neiskusni ali ambiciozni 39-ogodišnji neurokirurg Olivier Vérin i odmah se suočio s eksponencijalnim rastom oboljelih. Zbog političkog dilentatizma i manjka iskustva na terenu koji karakteriziraju Macronove «rezerve s klupe», te s obzirom na sve učestalije gafove njegovih najbližih suradnika koji ga tjeraju da ih učestalo mijenja, njegove su rošade sve više i više hazarderske. Agnès Buzyn, u intervjuu za Le Monde, a nakon prvog kruga lokalnih izbora koji se održao unatoč njenom prosvijedu, svjedoči: « Kada sam napustila ministarstvo, plakala sam jer sam znala da je val tsunamija pred nama. Od početka sam mislila samo na jedno: koronavirus. […] Trebali smo sve zaustaviti, bila je to maškarada. Prošli tjedan (izbori) je za mene bio noćna mora. Bojala sam se tijekom svakog mitinga. Proživjela sam ovu kampanju na disocijativni način. »

Naime, Macronova vlada je inzistirala da se prvi krug lokalnih izbora održi kako je bilo i predviđeno : 15. ožujka, unatoč opasnosti od širenja virusa, na što je Buzyn premijera upozorila još u siječnju. Kao u nekom nadrealističkom filmu, s maskama na licu, gumenim rukavicama i vlastitim pisalom, usred koronovirusne krize, biralištima je pristupilo manje od 50% birača. Samo dva dana kasnije Emmanuel Macron je, počevši od 17. ožujka u podne i na petnaest dana, proglasio dodatne, oštrije  mjere izolacije radi zaštite građana od COVID-19. Potvrdio je 30 000, već u prvom krugu izabranih gradonačelnika, a odgodio drugi krug ; jednako kao i sve tekuće sporne reforme, uključujući i mirovinsku.

Za razliku od predsjednikove jasne i, zasad efikasne pravocrtne linije za izlazak iz socijalne i ekonomske krize, upravljanje zdravstvenom više je slalom oko nje. Reklo bi se da do izražaja dolazi njegovo neiskustvo. Sasvim se oslonio na konzilij eminentnih virologa – znanstvenog područja unutar kojeg, kao i unutar drugih, traje permanentna rasprava (teza-antiteza), produktivna u istraživačkom radu, u kojem hitnost nije imperativ.  Međutim, politička akcija ne može biti istraživačka. Ona zahtijeva brzu arbitražu prijepora, pa bili oni i znanstveni. In fine, više pravovremene političke hrabrosti Macronovih bliskih suradnika, poput Agnès Buzyn, moglo je poštedjeti neke od tisuća žrtava koje ona danas najavljuje i oplakuje.

 

Komentari

komentar





You may also like