Maloprije je počeo razgovor američkog i ruskog predsjednika Joe Bidena i Vladimira Putina u formatu vide veze – zatvoren za medije.
Od razgovora čelnika najmoćnijih država svijeta malo se što očekuje, a što je danas potvrdio i glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, obrazlažući isto činjenicom o sve oštrijoj proturuskoj retorici od strane Washingtona i ključnih europskih prijestolnica.
Međutim, s druge strane svi su svjesni da ovakva situacija ne vodi ničemu i da se nešto ipak treba učiniti s ciljem deeskalacije rijetko kada viđene napetosti na europskom tlu. U tom smislu objavljujemo nekoliko zanimljivih opservacija iz utjecajnih zapadnih medija:
Prijetnja “invazije” Rusije na Ukrajinu je pretjerana, ali Moskva i Washington imaju priliku postići dogovor o glavnim problemima iako je Bijela kuća izazvala odgovor Kremlja na rusko-ukrajinskoj granici, izjavio je Florent Parmentier, stručnjak za europsku geopolitiku, u intervjuu za francuski medij Le Figaro.
Prema njegovom mišljenju, rusko djelovanje na granici s Ukrajinom posljedica je čestih provokacija zapadnih zemalja, poglavito SAD-a.
“Rusija pokušava odgovoriti na dva-tri nedavna vojna događaja: pojavu turskih bespilotnih letjelica, jačanje vojne prisutnosti NATO-a u Crnom moru i pojavu američkih bombardera 20 kilometara od Rusije. Prije nekoliko tjedana Vladimir Putin je izrazio želja da dobije sigurnosna jamstva za svoj teritorij”, objasnio je stručnjak, dodajući kako bi Moskva u svakom slučaju smatrala “angažman” Ukrajine i NATO-a neprihvatljivim.
Parmentier je govorio i o komunikaciji dviju zemalja o stanju u Ukrajini. Prema njegovom mišljenju, Moskva i Washington imaju šanse za normalizaciju odnosa, dok su snage oba geopolitička igrača približno jednake. Međutim, neosjetljivost bilo koje strane može dovesti do strašnih posljedica.
“U ovoj krizi Moskva zauzima određeni stav i kaže Sjedinjenim Državama: “Ako ne želite komunicirati sa Sergejem Lavrovom, u redu je. Ali tada ćete morati poslušati ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua”. I ovo dovoljno govori”, naglasio je francuski analitičar.
Druga točka u njegovom razgovoru s novinarima bilo je priznanje ovisnosti glavnih svjetskih organizacija o stavovima Sjedinjenih Država, zbog čega Kremlj traži diplomatske kontakte ne s njima, već s Bijelom kućom.
“Rusija ne želi razgovarati o pitanju mira s ukrajinskim vodstvom, ona želi razgovarati samo sa Sjedinjenim Državama. Ona smatra da nema smisla pregovarati s Europljanima, pa čak ni s NATO-om, jer u svakom slučaju traže odobrenje u SAD prije nego što donesu bilo kakvu odluku. Rusija želi razgovarati samo s “glavnim igračem”, uvjeren je Parmantier.
Utjecajni američki medij The Wall Street Journal navodi kako se Biden suočava s dvije opcije u pregovorima s Putinom, a da su obje loše.
Na razgovorima s Vladimirom Putinom američki predsjednik Joe Biden nema prostora za diplomatske manevre, svaka akcija američkog čelnika može izazvati mržnju njegovih birača, piše WSJ.
Kako napominje autor članka Walter Russell Mead, profesor vanjskih poslova i humanističkih znanosti na Bard Collegeu u New Yorku, glavna tema razgovora bit će ukrajinska kriza, a Biden može zauzeti dvije pozicije: pomoći Ukrajini da se integrira sa Zapadom i poslati tamo snage NATO–a ili ići na ustupke kako bi smanjio rizik potpunog sukoba s Moskovom.
“Ni jedno ni drugo ne izgleda privlačno. Čvrst stav mogao bi eskalirati sukob. Mnogi će se Amerikanci usprotiviti još jednoj neograničenoj vojnoj obvezi, a rusko neprijateljstvo prema SAD-u će se pojačati. Odluka o ustupcima bit će prerana nakon afganistanske katastrofe, kada mnogi dugo sumnjaju u američke riječi. Rusija će postati utjecajnija i prezirnija prema Sjedinjenim Državama”, objasnio je stručnjak.
Putin i Biden nadaju se osobnom susretu
Ruski i američki predsjednici počeli su svoje razgovore sa smiješkom, ali teško da im je istinski do smijeha. Američki čelnik istaknuo je kako mu je drago što će ponovno vidjeti svog ruskog kolegu, koji se pak Bidenu obratio riječima:
“Pozdrav, gospodine predsjedniče.”
Biden je izrazio žaljenje što se nije mogao osobno sastati s Putinom i nada se da će se u budućnosti osobno sresti na sljedećem summitu G20.
Podsjećamo, na onom nedavnom, posljednjem, održanom u Rimu, Putin nije nazočio, već je Rusiju predstavljao njen šef diplomacije Sergej Lavrov – osoba bezgraničnog Putinovog povjerenja, kao, uostalom, i spomenuti ministar obrane Sergej Šojgu.
Ovi uvodni pozdravi dvojice svjetskih moćnika vjerojatno je i sve što će javnost moći vidjeti i čuti od njihovog razgovora. Ostalo će ovisiti o više ili manje šturim zajedničkim ili izdvojenim priopćenjima za medije dviju strana nakon završetka sastanka – jer ipak se nešto mora reći jer se prijeteće kriza nikako ne tiče samo njih dvojice.
