Anketa: trećina smatra mogućom američko-rusku vojnu suradnju

Na iznenadno održanom sastanku američkih i ruskih vojnih zapovjednika Marka Milleya i Valerija Gerasimova prije dva tjedna u Helsinkiju, koji je trajao čak 6 sati, navodno se razgovaralo o mogućnosti američko-ruske vojne suradnje po pitanju Afganistana. O tome je naknadno govorio i sam general Milley tijekom saslušanja u gornjem domu američkog Kongresa – Senatu.

Milley je, naime, zainteresiran da američka vojska koristi ruske baze u Srednjoj Aziji. Štoviše, prije desetak dana izjavio je kako bi američke i ruske snage trebale “imati učinkovito sredstvo za vojnu komunikaciju kako bi jasno razumjele međusobne stavove o vrlo teškim pitanjima” i pomoći “deeskalaciji svake vrste krizne situacije”.

Prema ranijim navodima Associated Press-a (AP), Milley je novinarima, nakon završetka putovanja u europske zemlje, kazao kako bi Sjedinjene Države trebale razmisliti o proširenju vojnih kontakata s Rusijom.

“Najviši američki vojni vođa rekao je da bi Sjedinjene Države trebale tražiti načine za proširenje vojnih kontakata s Rusijom. .“, izvijestio je AP.

Više o ovoj temi pisali smo u našem komentaru kojeg možete pogledati ovdje.

Istodobno smo na portalu Geopolitika News postavili tjedno anketno pitanje: Je li moguća američko-ruska vojna suradnja, o kojoj govori vodeći američki general Mark Milley?




Prema njezinim rezultatima potvrdno je odgovorilo 32,46% osoba, dok je njih 67.54% odgovorilo negativno tj. da vojna suradnja između dviju globalnih velesila nije moguća.

Ovi rezultati, a s obzirom na trenutačne američko-ruske odnose koji su vjerojatno ravni samo onima iz vrhunca hladnog rata u prošlom stoljeću (uz dodatak da su tada barem postojali određeni međunarodni mehanizmi za sprječavanje nekontrolirane eskalacije između suprotstavljenih blokova – Istoka i Zapada, poput Helsinške konferencije, a da sada ništa slično ne postoji osim tzv. vrućih telefonskih linija, a telefoni se uvijek mogu pokvariti), izvan su našeg očekivanja kada je riječ o relativno velikom broju onih koji smatraju kako je vojna suradnja SAD-a i Rusije moguća (njih trećina).





Naravno, pri tom su ključna pitanja protiv koga, gdje to i u čemu dvije mega-države imaju slične stavove i zajedničke interese da bi mogle vojno surađivati? Za sada se odgovor nameće jedino u smjeru Afganistana, o čemu je i govorio američki general Milley, iako je i to vrlo nategnuto.

Međutim, sama činjenica održavanja spomenutog sastanka najviših američkih i ruskih vojnih delegacija govori o tome da prostora za dijalog još itekako ima, poglavito kada se onaj na diplomatskoj razini ne miče „s mrtve točke“. Štoviše – čini se kako klizi u još veće podjele i sukobe – poput nedavne inicijative američkih senatora iz redova republikanaca upućene predsjedniku Joe Bidenu – za protjerivanje 300 ruskih diplomata iz SAD-a. Prekjučer je NATO savez protjerao polovicu ruskih diplomata zaduženih za odnose dviju strana pod izlikom da se radi o obavještajnim časnicima.

Bez diplomatskih kontakata se možda i može, ali ako prestanu i oni vojni ili obavještajni (koji još uvijek egzistiraju) to, sve skupa, ne može izići na dobro – i toga su obje strane itekako svjesne. Želje, kao i unutarnji politički obračuni i „kosti“ bačene javnosti su jedno, a stvarne mogućnosti i stanje „na terenu“ – prije svega onom globalnom – nešto sasvim drugo.

Dakle, logike oko moguće američko-ruske vojne suradnje sigurno ima, pa makar ona bila i slabašna. Možda će jačati obrnuto proporcionalno sa slabljenjem politike i političara.




Republikanci zabrinuti planovima o američko-ruskoj vojnoj suradnji

 

 

 

Komentari

komentar

You may also like