Ankete daju veliku prednost Bidenu, ima li Trump šanse?

Sve ankete pokazuju da Trump na nacionalnoj razini i u ključnim državama značajno zaostaje za Joeom Bidenom, no postoje li faktori koje tvrtke za istraživanje javnog mnijenja previđaju?

Prosječno po ispitivanjima javnog mnijenja na nacionalnoj razini Biden ima prednost od 10 postotnih bodova ispred Trumpa. Međutim, po američkom izbornom sustavu pobjednik nije kandidat koji dobije najviše glasova – Hillary Clinton je imala skoro tri milijuna glasova više od Trumpa, dok je Al Gore 2000. također dobio više glasova od Georgea Busha mlađeg – već je pobjednik kandidat kojega izabere većina elektora. Budući da u svim saveznim države, osim Nebraske i Mainea, svi elektori idu kandidatu s najvećim brojem glasova, uvijek postoji mogućnost da pobjednik izbora neće dobiti više glasova od suparnika.

Elektorski koledž (Electoral College) čini 538 elektora, a da bi kandidat postao predsjednika mora ga izabrati većina elektora. Najmnogoljudnija savezna država Kalifornija, u kojoj Biden sigurno pobjeđuje, ima 55 elektora, a Biden bi iz Kalifornije dobio 55 elektora i da dobije jedan glas više od Trumpa u toj saveznoj državi. Samo u toj velikoj državi može doći do razlike od nekoliko milijuna glasova između kandidata, a broj elektora ostat će isti. Zbog opisanog izbornog sustava i, po pitanju biračkih preferencija oštro podijeljenih saveznih država, “unaprijed” se prije izbora zna koji će kandidat biti pobjednik, a za izbore veliku važnost imaju tzv. “swing states”, države u kojima su kandidati Demokratske i Republikanske stranke na većini izbora blizu po broju glasova.

“Swing states”

Na ovim se izborima smatra da su New Hampshire, Minnesota, Michigan, Wisconsin, Nebraska, Pennsylvania, Nevada, Maine, Arizona, Florida, Sjeverna Karolina, Iowa, Georgia, Ohio i Teksas. Prosječno, prema anketama, Trump zaostaje za Bidenom u svim saveznim državama, osim Teksasa, gdje vodi za 3 postotna boda.

U slučaju da ankete griješe u jednakoj mjeri kao prije četiri godine, kada su predviđali pobjedu Hillary Clinton, Trump pobjeđuje u Maineu, Sjevernoj Karolini, Iowi, Georgiji i Ohiju, dok zaostaje tri ili manje postotnih bodova u Minnesoti, Wisconsinu, Pennsylvania, Arizoni i Floridi koja nosi čak 29 elektora.




Čak i u slučaju da ankete pogriješe jednako kao 2016. Biden dobiva 319 elektora, a Trump 219.

Florida i Pennsylvania bit će ključne





Izbori se ipak održavaju za dva tjedna pa su moguće promjene, pri čemu Trump svakako, za pobjedu, mora pobijediti na Floridi i u Pennsylvaniji, koje bi mu donijele 49 elektora, čime bi se “približio” Bidenu. U obje savezne države Bidenova se prednost čini dostižnom. Naime, na Floridi, tradicionalno demokratima naklonjeni latinoamerikanci, koji čine petinu stanovništva, konkretno Kubanci, sve se više okreću Donaldu Trumpu.

Međutim, ankete pokazuju da su Biden i Trump otprilike izjednačeni, što se tiče glasova umirovljenika na Floridi, za izbore važne skupine u toj državi. Trump je prije četiri godine dobio 17 postotnih bodova više od umirovljenika, nego Hillary Clinton, a njegovom kod navedene skupine sada vjerojatno pridonosi pandemija koronavirusa, zbog čega se Trump na posljednjim skupovima obraćao izravno starijem stanovništvu. “Zaštitit ću vas, branit ću vas i borit ću se za vas svom svojm energijom (…). Posvetile ste život ovoj zemlji, ja ću posvetiti svoj život Vama”, poručio je Trump na Floridi, obraćajući se starijim glasačima.

U Pennsylvaniji je pak Biden ranjiv zbog konfuznih odgovora o zabrani sporne metode hidrauličkog frakturiranja nafte i plina, koja je važna, zbog očuvanja poslova, za stanovnike Pennsylvanije. Dok je Biden u debati s demokratskim socijalistom Bernijem Sandersom izjavio da se zalaže za zabranu hidrauličkog frakturiranja, sada je reterirao te se zalaže samo za zabranu hidrauličkog frakturiranja na teritoriju čiji je vlasnik savezna vlada.

Trump je na tom pitanju inzistirao u prvoj debati, ali je Biden ustvrdio da neće zabraniti hidrauličko frakturiranje, čime pak može doći u sukob s progresivnim krilom demokrata koje se zalaže za ekološke politike, a čak i Bidenova potpredsjednička kandidatkinja založila se za zabranu spomenute metode izvlačenja nafte i plina.




Važno je istaknuti da je već preko 35 milijuna ljudi glasalo poštom ili uživo, odnosno više od 25 posto ukupnog broja glasova na izborima 2016. Naime, ivećina saveznih država omogućuje glasanje prije službenog datuma izbora, a ove je godine srušen rekord u broju ranih glasova, čemu je vjerojatno pridonijela pandemija koronavirusa.

Trumpovi glasači ne žele pričati s anketarima?

Robert Cahaly, politički konzultant i vlasnik tvrtke za istraživanje javnog mnijenja Trafalgar Group, ipak predviđa Trumpovu pobjedu na izborima. Trafalgar je, primjerice, na izborima 2016., za razliku od velike većine drugih anketara, predvidio Trumpovu pobjedu u Michiganu i Pennsylvaniji.

Trafalgar u svoju procjenu kalkulira društveno poželjne odgovore, odnosno, kako je rekao Cahaly, odgovore zbog kojih bi “anketar trebao manje osuđivati ispitanika”.

Riječ je o tzv. “bradleyjevom efektu”, nazvanom po afroameričkom kandidatu za gradonačelnika Los Angelesa Tomu Bradleyju, koji je izgubio izbore 1982., iako su ankete, zbog društveno prihvatljivih odgovora, pokazivale da ima značajnu prednost.

Također, Cahalyjeve su ankete kraće od anketa drugih tvrtki – imaju sedam do devet pitanja, dok druge ankete imaju više od 25 pitanja – budući da smatra kako određene skupine birača imaju više vremena razgovarati pola sata s anketarom od drugih, zbog čega prosječni ispitanik nije reprezentativan.

“Onda neproporcionalno imate predstavljene ljude koji vole pričati o politici”, kazao je Cahaly za konzervativni tjednik National Review i objasnio da će u tom slučaju biti natprosječno reprezentirani iznimno konzervativni i iznimno liberalni ljudi te osobe koje imaju viška vremena.

Komentari

komentar

You may also like