U Njemačkoj je završila predizborna kampanja stranaka koje se natječu za mjesta u nacionalnom parlamentu Bundestagu. Danas je u Njemačkoj dan predizborne šutnje i svaka je daljnja kampanja zabranjena.
Završni skupovi kandidata održani su dan ranije. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, socijaldemokrati i dalje imaju minimalnu prednost ispred vladajućeg bloka CDU/CSU (o tome više u drugom dijelu teksta). Međutim, čak trećina stanovnika još nije odlučila za koga će glasovati.
Angela Merkel govorila je na završnoj kampanji kršćanskih demokrata, a sama njena pojava izazvala je pljesak, a govor – ovacije. Ona smatra kako će samo stranka CDU, njen saveznik bavarski SCU i njihov kandidat Armin Laschet moći osigurati političku i gospodarsku stabilnost Njemačke i da upravo on zbog toga mora postati kancelar.
Završni predizborni skup održali su i socijaldemokrati, a na njemu je, naravno, glavna zvijezda bio njihov kandidat za saveznog kancelara Olaf Scholz. Govor je posvetio “društvenoj sferi” – mirovinama, plaćama, radnim mjestima. Kazao je kako njegovi konkurenti ne razumiju ništa o tim stvarima, dok je on ministar financija Savezne Republike Njemačke.
Posljednji skup uoči izbora održali su i Zeleni. Teme su, očekivano, uglavnom bile one ekološke. Predsjednica stranke Annalena Berbock kazala je kako Njemačka treba vladu koja je orijentirana na klimu, a predstojeće je izbore nazvala “klimatskim”. Vidjet ćemo kako će građani tj. birači to prihvatiti. Nijemci su tradicionalno osjetljivi na takva pitanja ali ipak – od ekologije i klime se ne živi, već treba jesti i raditi.
Prema posljednjim anketama objavljenim prije glasovanja u nedjelju, Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) vjerojatno će osvojiti relativnu većinu glasova, u rasponu od 24-26%. Slijedi je blok dviju stranaka desnog centra CDU / CSU, koji bi mogli dobiti od 19% do 21%, a prema pojedinim prosudbama čak i 25%. Zeleni bi mogli dobiti 16-17% glasova birača i na trećem su mjestu.
Predviđeni rezultat izbora obećava težak proces za formiranje vladajuće koalicije. Umjesto dosadašnja dva partnera (CDU/CSU – SPD), za formiranje većinske vlade mogu biti potrebne možda tri stranke ili stranačke koalicije, što onda komplicira pregovore.
Prema izjavama danim tijekom kampanje, sadašnja vladajuća koalicija CDU/CSU i SPD, ne namjeravaju formirati novu vladu u tom formatu. Socijaldemokrati bi voljeli da se kršćanski demokrati “odmaraju” u oporbi nakon 16 godina neprekidne vladavine. S druge strane CDU/CSU ne želi biti u budućoj vladi socijaldemokratima kao mlađi partner. Stoga je stvaranje vlade SPD – CDU/CSU plus još jedan partner ili CDU/CSU – SPD s drugim partnerom malo vjerojatno.
Možda je najizvjesnija koalicija u slučaju pobjede SPD-a ona koja se zbog stranačkih boja naziva i „koalicija-semafor“. Činili bi nje SPD (crveni), liberalni Slobodni demokrati – FDP (žuti) koji osvajaju između 11 i 13% glasova) i Zeleni (zelena boja na semaforu).
Međutim, Zeleni su otvoreni za koaliciju i prema CDU/CSU – vjerojatno iz pragmatičnih razloga s obzirom na moguće rezultate izbora i relativne pobjede desnog centra.
Sam FDP je tradicionalno bio uobičajen saveznik CDU/CSU. Program FDP-a, okarakteriziran kao liberalno-konzervativan, više je u skladu s težnjama kršćanskih demokrata nego socijaldemokrata.
Drugim riječima, u Njemačkoj će nakon nedjeljnih izbora biti vrlo zanimljivo s obzirom da SPD teško može stvoriti tripartitnu koaliciju, što šansu daje Merkeličinom kandidatu Arminu Laschetu, poglavito ako CDU/CSU ne dožive nekakav težak poraz što je malo vjerojatno. Naime u tom slučaju (teškog poraza) FDP s njima ne bi koalirao. Šansu Laschet ima tim prije što je čak trećina Nijemaca još uvijek neodlučna, a takvi se obično na kraju najviše izjašnjavaju za stabilnost u odnosu na nepredvidljivost ili nestabilnost potencijalno novih stranačkih vlada. Naravno, ovo su samo kombinacije i nagađanja, a konačnu će riječ sutra kazati sami Nijemci. Poslije toga na redu je politička „kuhinja“ ili „trgovina“.
I za sam kraj možemo spomenuti kako će krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) prema predviđanjima dobiti između 10-12%, a Ljevica (Die Linke) mogla bi biti malo iznad izbornog praga od 5 %. SPD s Ljevicom ne želi koalirati (iako su oboje crveni) u prvom redu zbog različitih vanjskopolitičkih stavova po brojnim pitanjima. Dakle, koalicija Crveni-Zeleni-Crveni je isključena.
