dr. sc. Tihomir Rajčić: Opće „muljanje“ s korona virusom je vrlo opasno

Pandemija korona virusa više nije samo medicinski i zdravstveni problem. To je problem koji, zbog naših osjećaja, naših političkih uvjerenja i naših predodžbi sve više postaje predmet političko-statističke „muljaže“.

Politička „muljaža“

Opasnost od neznanstvenog „muljanja“ s pandemijom korona virusa vrlo je očita u Americi gdje je korona postala ozbiljno političko i ideološko pitanje. Pristalice Demokratsle stranke, dakle ljevica, počele su zaštitnu masku na licu koristiti kao politički znak raspoznavanja u borbi da se Donalda Trumpa izbaci iz Bijele kuće.

S druge strane, pristalice Republikanske stranke, a posebno oni skloni Donaldu Trumpu, dakle konzervativci, čitavu stvar vide kao prenapuhanu političko-medijsku histeriju.

Ova politička podjela toliko je snažna da se čak i ugledni američki imunolog Anthony Fauci, mimo svoje volje, našao u političkoj areni. Naime, Fauci je postao politički pozitivac za 78% pristalica Demokratske stranke i politički sumnjivac za 68% pristalica Republikanske stranke.




Ovako je utjecajni Financial Times Magazine opisao posljedice ideološkog, političkog i statističkog „muljanja“ s pandemijom korona virusa koje širom svijeta izaziva zabunu i podozrivost publike što pomaže bujanje teorija zavjere.

Ove zavjere, smatra ekonomski ekspert Financial Timesa Tim Hartford koji, između ostalog, radi za BBC i Sveučilište u Oxfordu, može spriječiti samo razumna i znanstveno utemeljena, sumnjičavost.

Razumna sumnjičavost

Naime, Hartford je uvjeren kako nikome ne treba vjerovati samo na riječ nego je važno prikupiti što više podataka i odluke oko korona virusa donositi na temelju analize tih podataka.

No tu nastaje problem jer je pandemija korona virusa razotkrila činjenicu da su statističke službe mnogih zemalja, zbog nemara vlada, zakazale pa su statistički podaci o kretanju korona virusa vrlo često nepotpuni i nepouzdani.

U ovakvoj situaciji se znanstvena sumnjičavost pretvorila u ekstremizam teoretičara zavjere.

Naime, smatra Hartford, vrlo je mali korak od razumne sumnjičavosti znanstvenika do neutemeljenog blebetanja teoretičara zavjere koji tvrde kako nitko ne zna ništa pouzdano pa sva mišljenja jednako vrijede.

U takvoj situaciji rasprava se više ne vodi na temelju ozbiljnog znanstvenog istraživanja, već samovoljnih pretpostavki i slijepog nagađanja. Rezultat je dvostruka opasnost koja nam prijeti, gotovo više nego sama korona.

Glavni „krivci“ u toj priči su pobornici teorija zavjere ali i političari.

Zavjerenici i političari

Teoretičari zavjere na temelju najmaštovitijih pretpostavki izvode zaključak kako je aktualna pandemija korona virusa tek malo jača gripa ili globalna politička manipulacija.

S druge strane političari i njihovi propagandni „spin doktori“ umanjuju ili preuveličavaju opasnost od pandemije nastojeći tako zadobiti povjerenja građana na izborima. Istovremeno nastoje sumnjčave građane uvjeriti da se moraju ponašati u skladu sa službenim preporukama.

Nasuprot ovakve nemoralne i vrlo opasne logike stoje znanstvenici, koji su, suočeni s pandemijom, spremni učiti i istraživati, i na osnovu prikupljenih podataka predložiti najbolja moguća rješenja.

Ovakva logika slobodno se može nazvati poštena, znanstvena, statistika.

Poštena statistika

Primjer ovakve poštene statistike je istraživanje prvih dostupnih podataka o žrtvama korona virusa u kineskom gradu Wuhanu gdje je smrtnost, isprva, izgledala zastrašujućih 13%. No kada su znanstvenici podrobnije pogledali podatke, otkrili su kako je riječ o smrti pacijenata koji su već od prije bili na intenzivnoj skrbi, odnosno da njihova smrt nije izravno povezana s korona virusom.

Kasnije, kada su s više strana svjeta „isplivali“ novi podaci stvorena je puno uverljivija znanstvena predpostavka, da realna smrtnost od korona iznosi tek od 0,5 do 1%.

No prije toga širom svijeta se događala strašna statistička zbrka, koja je, vjerojatno, skrivila mnoge smrt.

Najbolji primjer te zbrke je statističko-politički triler koji se u ožujku ove godine zbivao u Londonu i Washingtonu.

Korona triler u Londonu i Washingtonu

Britanski premijer Boris Johnson i njegovi znanstveni savjetnici su između 12. i 16. ožujka bili svjesni da se Velikoj Britaniji događa progresivna matematička eksplozija korona virusa. No oklijevali su proglasiti karantenu jer su čekali pouzdanije podatke i jer uvođenje karantene nije bilo politički popularno. Čitavu stvar je dodatno komplicirao i živopisni premijerov otac, Stanley Johnson, koji u javnosti protivio uvođenju karantene.

Rezultat svega je, smatra se danas, bio vrlo tragičan, jer se od ukupno 65 tisuća ljudi koji su tada umrli moglo spasiti njih otprilike 50 tisuća. A sve zato što premijer Johnson i njegovi savjetnici nisu smogli političke i moralne snage i karantenu proglasili tjedan dana ranije, 16. ožujka.

Uz sve ovo, smatraju danas stručnjaci, ovaj tjedan kašnjenja Veliku Britaniju je stajao produženja karantene za 5 do 8 tjedana što je značilo više nezadovoljstva građana i veći gospodarski gubitak.

Još je gore, smatra se, bilo u Americi, gdje su statistički podaci dostupni Bijeloj kući bili „zbrčkani“ i nisu mogli uvjeriti skeptičnog predsjednika Donalda Trumpa kako se Amerika i svijet uistinu suočavaju s opasnom pandemijom. Kada je postalo jasno da griješi, Trump je pokušao spasiti stvar tako što je svom poduzetnom zetu Jaredu Kushneru povjerio zadatak uvođenja reda u američki sustav borbe protiv korona virusa.

U ovakvoj situaciji djelovali su savjesni eksperti koji su odmah raskrinkali neznanstvene teoretičare zavjere ali i službenu propagandu kojom su vlade širom svijeta plašile građane.

Savjesna ekspertica

Jedna od takvih bila je infektologinja dr. Nathalie MacDermott s prestižnog Kraljevskog koledža u Londonu. Ova ekspertica, koja je istraživala genetske karatkteristike ubojitog virusa ebole koji je 2014. harao u zapadnoj Africi, još je u veljači 2020. predvidjela da će korona virus izazvati pandemiju. Predvidjela je i da će ta pandemija zahvatiti oko pola čovječanstva, te da će smrtnost biti od 0, 5 do 1%.

No, njena pouzdana predviđanja nisu se temeljila samo na statističkim podacima nego i na profesionalnom i životnom iskustvu, odnosno činjenici da je vidjela smrt 11 000 ljudi koji su u Africi umrli od ebole.

Promatrajući stanje iz ove zastrašujuće perspektive odmah je zaključila kako je korona virus puno manje smrtan od ebole, ali da su svjetske vlade trebale djelovati odlučnije.

„Zbog svog iskustva s ebolom smatrala sam da je bolje biti previše oprezan nego premalo oprezan“, rekla je kasnije.

Ipak, smatra MacDermott, uloga statistike je nezamjenjiva jer nam dostupni brojevi omogućavaju praćenje pandemije, manje-više znanstveno nagađanje o ponašanju virusa koji je sasvim iznenadio svijet.

Savjeti za Hrvate

Ova činjenica je bit problema. Svjetske vlade i njihovi savjetnici odluke o tome kako se suprotstaviti pandemoji korona virusa donosili su na temelju znanstvenih pretpostavki i nagađanja. Takve odluke su nerijetko bile nadahnute političkom računicom zbog čega su postale laka meta teoretičara zavjere.

Taj je problem sasvim očit i u Hrvatskoj koja je oko korona virusa podijeljena kao Amerika, s tim da se ovdije ljevičari i konzervativni desničari bune protiv „brnjica“ (čitaj zaštitnih maski) koje „gura“ vlada desnog centra.

Da bi se izbjegao ovaj začarani krug opasnih političkih manipulacija, na početku spomenuti britanski ekspert Tim Hartford je svima, pa i Hrvatima, ponudio jedan vrlo jednostavan znanstveni savjet.

Svjetske vlade trebaju osigurati (čitaj financirati) sustavno priklupljanje i znanstveno istraživanje podataka o korona virusu. Tako dobivene podatke i znanstvene spoznaje treba, otvoreno i istinito, bez političko-propagandne manipulacije predočiti građanima.

Samo na takav način možemo se nositi sa korona virusom koji još uvijek zbunjuje i plaši ne samo obične ljude nego i znanstvenike.

Komentari

komentar

loading...

You may also like