Čelnik iranskog Ministarstva za obavještajne poslove Mahmud Alavi nije isključio mogućnost da ta zemlja dobije nuklearno oružje ako bude “stjerana u kut”.
Pritom je naglasio kako je iranski nuklearni program isključivo miroljubive prirode, a da je njegova uporaba za stvaranje oružja suprotna islamskim pravilima.
“Međutim, reći ću vam: ako mačka bude stjerana u kut, možda se neće ponašati onako kako bi se ponašala na slobodi. Ako Iran bude gurnut u ovom smjeru, to neće biti krivica Irana. U normalnim uvjetima, Iran nema takve planove”, kazao je iranski ministar u programu televizije IRIB TV2.
Točno godinu dana nakon što su se SAD samoinicijativno povukle iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu – JCPOA (povukle su se početkom svibnja 2018.g.) Iran je najavio postupno smanjenje izvršenja svojih preuzetih obveza iz istog sporazuma, napuštajući ograničenja u nuklearnim istraživanjima, proizvodnji centrifuga i razini obogaćivanja urana. Krajem prošle godine u toj je zemlji na snagu stupio zakon koji Iran obvezuje pokrenuti proizvodnju visoko obogaćenog urana (više od 20 posto), kao i korištenje jačih centrifuga koje nadilaze odredbe sporazuma, a isto tako i odbijanje sveobuhvatnijih provjera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IEAE) ako Teheranu ne bude omogućeno slobodno trgovanje naftom i obavljanje financijskih transakcija.
Podsjećam kako je u nedavnom razgovoru u Moskvi između povjerenika EU za vanjske i sigurnosne poslove i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, ovaj posljednji kazao kako je nastupio „kritični trenutak“ vezan uz sporazum o iranskom nuklearnom programu i da Rusija očekuje da će Sjedinjene Države uskoro odlučiti o svojim daljnjim potezima u tom smjeru. Kazao je kako je ovaj važan sporazum „prepoznat kao postignuće multilateralne diplomacije i primjer napora koje je potrebno poduzeti … za jačanje režima neširenja nuklearne energije (u vojne svrhe)”.
Za sada nova američka administracija pokušava iznaći modalitete za pokretanje razgovora s Teheranom na tu temu. Predsjednik Joe Biden navodi kako su se SAD spremne vratiti nuklearnom sporazumu ali ne pod svaku cijenu. Osim otpora u republikanskim redovima, vraćanju SAD-a sporazumu s Iranom u obliku kakav je bio snažno se protive i Izrael i Saudijska Arabija. Teheran, međutim, za sada kategorički odbacuje bilo kakve preinake sporazuma i traži povratak Amerikanaca onome što su prvotno i potpisali. U njemu je, po Washington, sporno to što nisu u obligatornom (obvezujućem) kontekstu navedene zabrane vezane i uz razvoj iranskog raketnog programa (balističkih raketa srednjeg i dugog dometa kojima bi mogao gađati Izrael). Osim toga Trumpova administracija je, kao uvjet američkog vraćanja u nuklearni sporazum, od Irana tražila i zaustavljanje pomoći iranskim proxy snagama u regiji – Libanonu, Siriji, Iraku i Jemenu (što je bilo na tragu identičnih izraelskih zahtjeva), koje SAD smatraju terorističkim organizacijama. Međutim, prošloga je tjedna State Department objavio kako će jemensku šijitsku proiransku organizaciju Ansar Allah (huti, hutisti) skinuti s američkog popisa terorističkih organizacija, što je veliki iskorak Washingtona, poglavito kada imamo u vidu da se upravo s tom organizacijom u Jemenu bori tzv. arapska koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom – uz UAE ključnom američkom partnericom u zoni Perzijskog zaljeva.
O tom smo potezu Amerikanaca, kao i njegovim posljedicama, opširnije pisali u našem jučerašnjem komentaru (vidi poveznicu ispod teksta).
Rijad u problemu: SAD, preko jemenskih huta, Iranu šalju signal o pomirbi
