Iran će, možda, u roku od dva ili tri mjeseca imati potrebne materijale i mogućnost za proizvodnju atomske bombe, izjavio je izraelski ministar obrane Benny Gantz u intervjuu za medij Foreign Policy.
Čini se kako je nova izraelska vlada, koja je smijenila onu prethodnu i ratoborniju – na čelu s Benjaminom Netanjahuom, sada spremna na određenu korekciju pa i promjenu „tvrdog“ stava prema pregovorima o iranskom nuklearnom programu što ih Washington vodi s Teheranom u austrijskom glavnom gradu Beču.
Tako, u spomenutom intervjuu, izraelski ministar obrane Benny Gantz kaže kako bi Izrael bio spreman prihvatiti povratak nuklearnom sporazumu s Iranom. Međutim, Tel Aviv traži i pritišće Washington da Teheranu pripremi ozbiljnu “demonstraciju moći” u slučaju neuspjeha navedenih pregovora.
Izraelski ministar obrane je dodao kako bi Izrael želio vidjeti “održiv plan B” pod vodstvom SAD-a koji uključuje široki gospodarski pritisak na Iran u slučaju neuspjeha razgovora, a ukazao je i na izraelski “plan C” koji bi uključivao vojnu akciju.
Naime, prema Gantzu, Iran ima dva do tri mjeseca prije nego što dobije materijal i mogućnost za proizvodnju jedne nuklearne bombe”, a upozorio je i na moguću utrku u nuklearnom naoružanju u regiji ako Iran uspije prijeći nuklearni prag. Ukazao je i na mogući negativni učinak nedavnog američkog povlačenja iz Afganistana, što bi moglo dugoročno omogućiti Iranu i njegovim pobornicima da djeluju odlučnije. Teheranu ne bi trebalo dozvoliti da iz ove situacije zaključi kako je sve ono što on treba učiniti „ostati čvrst i odlučan“ i da će se „Zapad predati“.
Podsjećamo kako prema sporazumu iz srpnja 2015. g. o iranskom nuklearnom programu, čiji su jamci tzv. šestorica: SAD, Rusija, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Francuska, odnosno prema potpisanom Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu (JCPOA), bilo je uključeno ukidanje sankcija Teheranu u zamjenu za ograničavanje iranskog nuklearnog programa.
Dana 8. svibnja 2018. godine, bivši američki predsjednik Donald Trump odlučio se jednostrano povući iz JCPOA i vratiti stare i uvesti nove, još strože sankcije protiv Irana. Kao odgovor, Teheran je najavio postupno smanjenje svojih obveza iz sporazuma, napuštajući ograničenja za nuklearna istraživanja, centrifuge i razinu obogaćivanja urana.
U Beču su u tijeku pregovori za povratak JCPOA i ukidanje američkih sankcija Iranu. Posljednji, šesti krug pregovora, završilo je 20. lipnja. Navodno je posao završen u oko 90 posto ukupnih elemenata, a sada postoje samo politički momenti vezani uz obveze SAD-a za osiguranje njihove provedbe.
S druge strane nova iranska vlada, formirana nakon inauguracije novoizabranog predsjednika Ibrahima Raisija 5. kolovoza, izjavila je kako će nastaviti pregovore u Beču.
Njima se oštro protivila bivša izraelska vlada na čelu s Netanjahuom, pri tom nerijetko optužujući američkog predsjednika Joe Bidena za slabost i „mekanu“ politiku prema Iranu za razliku od njegovog prethodnika Donalda Trumpa. Ali, kako vidimo i iz ovdje navedenog teksta, nova lijeva vlada na čelu s Naftaliem Bennettom, ima znatno tolerantniji, da ne kažemo – podatniji odnos prema američkom predsjedniku i demokratima u Washingtonu.
Naravno, sve ovo izaziva i dodatne kontroverze u ionako duboko podijeljenom izraelskom društvu, koje, podsjetimo, već godinama (do proljeća ove godine) nije uspijevalo na u više navrata održavanim izvanrednim parlamentarnim izborima formirati novu vladu i što je od Benjamina Netanjahua učinilo najdugovječnijeg izraelskog premijera u njegovoj modernoj povijesti.
